Tramvaj - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-13T07:47:53Z

file->datoteka

WikiSysop: bnz

2022-04-13T06:29:20Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 06:29, 13. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Tramvaj'''-->~~
	[[Datoteka:Konstal 105N2kS2000 783+791, tram line 2, Szczecin, 2009.jpg\|thumb\|Tramvaj Konstal 105N2k/2000, [[Szczecin]], Poljska]]		[[Datoteka:Konstal 105N2kS2000 783+791, tram line 2, Szczecin, 2009.jpg\|thumb\|Tramvaj Konstal 105N2k/2000, [[Szczecin]], Poljska]]
	[[Datoteka:Halle ad Saale Strassenbahn.jpg\|mini\|Povijesni tramvaj u [[Njemačka\|Njemačkoj]]]]		[[Datoteka:Halle ad Saale Strassenbahn.jpg\|mini\|Povijesni tramvaj u [[Njemačka\|Njemačkoj]]]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T03:19:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Konstal 105N2kS2000 783+791, tram line 2, Szczecin, 2009.jpg|thumb|Tramvaj Konstal 105N2k/2000, [[Szczecin]], Poljska]]
[[Datoteka:Halle ad Saale Strassenbahn.jpg|mini|Povijesni tramvaj u [[Njemačka|Njemačkoj]]]]
[[Datoteka:OldTram 700.jpg|mini|[[UK|Britanski]] tramvaj na kat]]
'''Tramvaj''' (''[[Engleski jezik|eng.]] tramway'') je električno vozilo za [[gradski prijevoz]] putnika koje se kreće po [[tračnice|tračnicama]]. Glavni pogon ostvaruje preko [[elektromotor]]a koji mogu biti istosmjerni serijski motori ili trofazni asinkroni motori. Napajanje pogonskih motora vrši se kontaktnom električnom mrežom preko krovnog oduzimača struje (pantograf), a zatvara strujni krug tračnicama koje služe kao povratni vod. Krovni oduzimač struje u stalnoj je vezi s kontaktnom istosmjernom mrežom napona 600 [[Volt|V]] (750). U prošlosti su se kao načini pogona koristili komprimirani zrak (tzv. ''Mekarski sustav'') i [[Konjski_tramvaj|konji]] za vuču (konjski tramvaj) te [[dizelski motor]]i, ali se to pokazalo neefikasno i neekonomično.

Najdulja tramvajska linija na svijetu jest ''[[Belgija|Belgijski]] obalni tramvaj'' koji povezuje pet primorskih općina i gradova - od flamanske općine Knokke sve do [[Valonija|valonskog]] gradića [[Adinkerke]]. Ukupna je dužina ove međugradske linije 68 km.

== Podjela tramvaja ==
[[Datoteka:Tram.png|mini|Podjela tramvaja]]
'''Osnovna podjela:'''
* dvoosovinski s jednodijelnom [[Karoserija|karoserijom]]
* četveroosovinski (dva okretna postolja) s jednodijelnom karoserijom
** četveroosovinski s dvodjelnom karoserijom
* šesteroosovinski (tri okretna postolja) s dvodijelnom karoserijom
** šesteroosovinski s trodijelnom karoserijom
* osmeroosovinski (četiri okretna postolja) s trodijelnom karoserijom

* suvremene izvedbe (kao ''[[Crotram|CroTram]]'')

'''Podjela po vrsti vuče:'''
* konjski tramvaj
* parni tramvaj
* vučeni kabelima (eng. ''cable-car'')
* električni

'''Podjela po egzotičnim načinima vuče koji su postojali u povijesti:'''
* plinski, [[dizel]] (nedostatak: buka)
* [[komprimirani zrak]] (nedostatak: malen domet i slaba snaga, potrebno često punjenje zrakom)
* baterije (nedostatak: malen domet)

'''Podjela po dometu:'''
* gradski
* prigradski (povezuju naselja)
* međugradski (povezuje gradove)

== Usporedba s drugim sredstvima gradskog prijevoza ==
U usporedbi s [[trolejbus]]om električno je vozilo koje se kreće po tračnicama. Zamijeniti ga [[autobus|autobusom]] na fosilna goriva korisno je samo na manje frekventim linijama. U velikim gradovima tramvaj je ipak najpraktičnije masovno prijevozno sredstvo. Uzrokuje puno manje onečišćenje zraka u urbanim sredinama i razina buke mnogo je manja od autobusa na fosilno gorivo. [[Podzemna željeznica]] isplati se samo kod velikih gustoća naseljenosti i dovoljne udaljenosti među pojedinim stanicama. [[Laka gradska željeznica]] pojam je koji može kombinirati i tramvajski podsustav i kao takva drži se stupnjem [[evolucija|evolucije]].
[[File:Guided bus Oakington to Longstanton.jpg|thumb|150x150px|Tramvaj na gumama (Rubber-tyred tram) tzv. Vođeni autobus (Guided bus)]]
[[Magnetska levitacija]] egzotični je način gradskog prijevoza.
=== Srodna vozila ===
[[Tramvaji na gumama]] (eng. ''Rubber-tyred trams'') vozila su koja se kreću na gumama, ali se služe tračnicom vodilicom. Ponekad se koriste za zatvaranje strujnog kruga, a ponekad se strujni krug zatvara kroz dvije žice na principu [[trolejbus]]a. Često izvana imaju izgled tramvaja, ali im kretanje po tračnicama služi isključivo za vođenje smjera. Neka od njih mogu napustiti tračnice, a neka su tehnološki vezani uz vođenu trasu. Ovaj oblik javnog prijevoza se uvodi u sve više gradova na pojedinim linijama zbog svoje fleksibilnosti i dobrih svojstava kao tramvaja (npr. sustav ''[[Translohr]]''). Ova vrsta tramvaja također je poznata pod imenom ''Guided bus'' (vođeni autobus). [http://www.leeds.gov.uk/residents/Pages/GuidedBus.aspx]

''Tram-train'' (eng. tramvajski vlak) vozila su koja služe kao oblik lake gradske željeznice koja kombinira fleksibilnost tramvaja s većim kapacitetom putnika i brzinom vlaka.<ref>[http://www.therailengineer.com/2013/08/15/next-stop-rotherham-sheffields-new-tram-trains/ Next stop Rotherham: Sheffield's new Tram Trains]</ref>

[[File:Tram Train T4.jpg|thumb|200x200px|Tramvajski vlak (Tram-train)]]

Prvotni se pogon koristio kabelima (tzv. ''cable-car''), kabel bi se između tračnica pomicao iz strojarnice u zgradi (prematanjem), a tramvaj se pomoću uređaja kačio na kabel i otkačivao kada se željelo stajati. Sustavi ovakve vrste postoje danas samo u manjem obujmu i uglavnom služe kao turistička atrakcija (npr. ''[[San Francisco]] cable-car'').

== Vrste elektrifikacije ==
{{glavni|Tramvajska elektrifikacija}}
Glavna je tramvajska vrsta elektrifikacije električni vod koji je razapet iznad vozila. U povijesti su postojali i još postoje i neki egzotičniji načini elektrifikacije koji uključuju neki oblik ''treće šine'', ali s posebnim mjerama zaštite. Naponi koji se koriste rijetko prelaze 600[[Volt|V]], a vrlo rijetko 750[[Volt|V]].

== Tramvajska mreža u Hrvatskoj ==

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] tramvaj u gradskom prijevozu koriste jedino gradovi [[Zagreb]] i [[Osijek]]. U prošlosti su ga imali i [[Dubrovnik]], [[Pula]], [[Rijeka]], [[Opatija]] i [[Velika Gorica]].

===Zagreb===
{{Glavni|Tramvajski promet u Zagrebu}}
U Zagrebu je konjski tramvaj uveden [[5. rujna]] [[1891.]] Imao je vozni park od 10 otvorenih i 6 zatvorenih kola, a do 1910. godine povećao se na ukupno 38 kola. Prvi električni tramvaj pušten je u promet [[18. kolovoza]] [[1910.]] Danas tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116 km (širina tramvajskog kolosjeka jest 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Operater tramvajskog prometa u Zagrebu podružnica je ''[[Zagrebački holding|Zagrebačkog Holdinga d.o.o.]]'' '''''[[Zagrebački električni tramvaj]]'''''.

===Osijek===
{{Glavni|Tramvajski promet u Osijeku}}
U Osijeku prijevoz putnika tramvajem obavlja gradsko trgovačko društvo '''''Gradski prijevoz putnika Osijek‎''''' na dvije tramvajske linije.

=== Ukinute tramvajske linije ===
* '''[[Dubrovački tramvaj|Dubrovnik]]''' (DEŽ - Dubrovačka Električna Željeznica) - ukinuto zbog jeftinije opcije autobusnog prijevoza. Dubrovnik je imao razgranatiju i razvijeniju mrežu za ono vrijeme. Specifičnost je bio i teren koji je vrlo brdovit. Tramvaj je ukinut krajem 70-tih godina.
* '''[[Tramvajski promet u Puli|Pula]]''' (Pulapromet) - dvije linije, ukinut nakon I. svjetskog rata, 16. travnja 1934.
* '''[[Tramvajski promet u Opatiji|Opatija]]''' - (trasa linije: Matulji-Opatija-Lovran), ukinut zbog nerentabilnosti 1935.
* '''[[Tramvaj u Rijeci|Rijeka]]''' (Autotrolej) - ukinut u korist jeftinijeg autobusnog prometa (prvo trolejbus, zatim dizelski autobus).
* '''Velika Gorica''' - mini linija (konjski tramvaj), ukinut 1937.

== Niskopodni tramvaj ==
[[File:Pesa 120NaS2 in Szczecin, 2017.jpg|thumb|200x200px|Niskopodni tramvaj ''PESA 120Na SWING'' u [[Szczecin]]u, Poljska]]
Niskopodni tramvaj oznaka je za tramvaje koji imaju spušten pod. To znači da nemaju stepenica u prijelazima vrata i unutrašnjosti tramvaja. Postoje i tramvaji kojima je samo jedan dio niskopodan, obično smješten u sredini.

== Premetro ==
Franc. '''Premetro''', njem. '''U-Straßenbahn''', rus. '''Metrotram''' kolokvijalni su nazivi za dijelove tramvajskih transportnih sustava čija je trasa djelomično ili u potpunosti u [[tunel]]ima ili pod zemljom. Tamo gdje količina prevezenih putnika ne opravdava izgradnju pune [[podzemna željeznica|podzemne željeznice]], ali prometno zagušenje opravdava spuštanje dijela trase pod zemlju (posebno u središtima grada) i otežava ili onemogućava ravnomjerno kretanje i/ili izaziva velika kašnjenja, opravdan je ovakav oblik vođenja tramvajske trase. Dijelovima u tunelima koristi se po standardima [[laka gradska željeznica|lake gradske željeznice]], posebno zato što nema križanja u razini s cestovnim vozilima ([[automobil]]ski promet). Neki gradovi koriste i ''Rubber-tyred metro'' (tramvaje na gumama).

'''Primjeri Premetro sustava u svijetu:'''
* Antwerpen Pre-metro [[Belgija]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Antwerp_Pre-metro]
* Bruxelles Metro [[Belgija]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Brussels_Metro][[File:Premetro Gare du Midi - Zuidstation.jpg|thumb|200x200px|Podzemni Tramvaj - Premetro u Briselu]]
* Frankfurt U-Bahn [[Njemačka]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Frankfurt_U-Bahn]
* Volgograd Metrotram [[Rusija]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Volgograd_Metrotram]
* Kryvyi Rih Metrotram [[Ukrajina]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Kryvyi_Rih_Metrotram]
* SEPTA Subway-Surface Trolley Lines [[Sjedinjene Američke Države]] [https://en.wikipedia.org/wiki/SEPTA_Subway-Surface_Trolley_Lines]
* San Diego Trolley Green Line [[Sjedinjene Američke Države]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Green_Line_%28San_Diego_Trolley%29]
* Krakowski Szybki Tramwaj [[Poljska]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Krakowski_Szybki_Tramwaj]
* Charleroi Pre-metro [[Belgija]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Charleroi_Pre-metro]
* Porto Metro [[Portugal]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Porto_Metro]

== Slike tramvaja u Hrvatskoj ==
<gallery>
Slika:Zagreb tram (09).jpg|[[TMK 101]] u Zagrebu
Slika:Tatra KT4 Zagreb.jpg|ČKD [[Tatra KT4]], tip 301 u Zagrebu
Slika:Tatra T4.jpg|ČKD [[Tatra T4]], tip 401 u Zagrebu
Slika:Düwag_GT-6_Zagreb.jpg|[[Düwag GT-6]], tip 901 u Zagrebu
Slika:Tip 2100.jpg|[[TMK 2100]] u Zagrebu
Slika:NT 2200.jpg|Novi niskopodni tramvaj [[Crotram|TMK 2200]]
Slika:Osijek Tram.jpg|Stari tramvaj u Osijeku, prije modernizacije
Slika:Osijek Tram 2.JPG|Modernizirani tramvaj tipa ČKD [[Tatra T3]] u [[Osijek]]u s prednje strane
Slika:Renewed_Osijek_Tram.JPG|Modernizirani tramvaj tipa ČKD-Tatra T3R.PV u [[Osijek]]u sa stražnje strane
Slika:Dubrovački tramvaj.jpg|Stari Dubrovački tramvaj u Tehničkom muzeju u Zagrebu
Slika:Pula oldpostcard01.jpg|Tramvaj u Puli
Slika:Tram_M-24_(1).jpg|M-24 božićni povijesni tramvaj
</gallery>

{{Tramvajski promet u Hrvatskoj}}

== Tramvaji Tatra ==
{{Glavni|Tramvaji Tatra}}

Tramvaji Tatra izrađivani su u češkoj tvornici [[ČKD]].U javnom su prijevozu tramvajskih sustava bili u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], bivšoj [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], bivšem [[Sovjetski Savez]], [[Rumunjska]], [[Bugarska|Bugarskoj]] itd.

Najprodavaniji tramvaj na svijetu jest [[Tatra T3]].

{{Tramvaji ČKD}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [[Crotram]]
* [http://www.zet.hr/ Zagrebački električni tramvaj]
* [http://www.gpp-osijek.com Gradski prijevoz putnika Osijek]
* [http://www.inet.hr/~dfejzagi/povijest.htm Povijest Dubrovačkog Tramvaja]
*''[http://tehnika.lzmk.hr/tramvaj/ tramvaj]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

=== Tematske poveznice ===
* [http://www.zeljeznice.net Informacije o svemu vezanom za tračnice]

[[Kategorija:Tramvajska vozila| ]]

←Starija inačica		Inačica od 07:47, 13. svibnja 2022.
Redak 37:		Redak 37:
	== Usporedba s drugim sredstvima gradskog prijevoza ==		== Usporedba s drugim sredstvima gradskog prijevoza ==
	U usporedbi s [[trolejbus]]om električno je vozilo koje se kreće po tračnicama. Zamijeniti ga [[autobus\|autobusom]] na fosilna goriva korisno je samo na manje frekventim linijama. U velikim gradovima tramvaj je ipak najpraktičnije masovno prijevozno sredstvo. Uzrokuje puno manje onečišćenje zraka u urbanim sredinama i razina buke mnogo je manja od autobusa na fosilno gorivo. [[Podzemna željeznica]] isplati se samo kod velikih gustoća naseljenosti i dovoljne udaljenosti među pojedinim stanicama. [[Laka gradska željeznica]] pojam je koji može kombinirati i tramvajski podsustav i kao takva drži se stupnjem [[evolucija\|evolucije]].		U usporedbi s [[trolejbus]]om električno je vozilo koje se kreće po tračnicama. Zamijeniti ga [[autobus\|autobusom]] na fosilna goriva korisno je samo na manje frekventim linijama. U velikim gradovima tramvaj je ipak najpraktičnije masovno prijevozno sredstvo. Uzrokuje puno manje onečišćenje zraka u urbanim sredinama i razina buke mnogo je manja od autobusa na fosilno gorivo. [[Podzemna željeznica]] isplati se samo kod velikih gustoća naseljenosti i dovoljne udaljenosti među pojedinim stanicama. [[Laka gradska željeznica]] pojam je koji može kombinirati i tramvajski podsustav i kao takva drži se stupnjem [[evolucija\|evolucije]].
	[[~~File~~:Guided bus Oakington to Longstanton.jpg\|thumb\|150x150px\|Tramvaj na gumama (Rubber-tyred tram) tzv. Vođeni autobus (Guided bus)]]		[[Datoteka:Guided bus Oakington to Longstanton.jpg\|thumb\|150x150px\|Tramvaj na gumama (Rubber-tyred tram) tzv. Vođeni autobus (Guided bus)]]
	[[Magnetska levitacija]] egzotični je način gradskog prijevoza.		[[Magnetska levitacija]] egzotični je način gradskog prijevoza.
	=== Srodna vozila ===		=== Srodna vozila ===
Redak 44:		Redak 44:
	''Tram-train'' (eng. tramvajski vlak) vozila su koja služe kao oblik lake gradske željeznice koja kombinira fleksibilnost tramvaja s većim kapacitetom putnika i brzinom vlaka.<ref>[http://www.therailengineer.com/2013/08/15/next-stop-rotherham-sheffields-new-tram-trains/ Next stop Rotherham: Sheffield's new Tram Trains]</ref>		''Tram-train'' (eng. tramvajski vlak) vozila su koja služe kao oblik lake gradske željeznice koja kombinira fleksibilnost tramvaja s većim kapacitetom putnika i brzinom vlaka.<ref>[http://www.therailengineer.com/2013/08/15/next-stop-rotherham-sheffields-new-tram-trains/ Next stop Rotherham: Sheffield's new Tram Trains]</ref>

	[[~~File~~:Tram Train T4.jpg\|thumb\|200x200px\|Tramvajski vlak (Tram-train)]]		[[Datoteka:Tram Train T4.jpg\|thumb\|200x200px\|Tramvajski vlak (Tram-train)]]

	Prvotni se pogon koristio kabelima (tzv. ''cable-car''), kabel bi se između tračnica pomicao iz strojarnice u zgradi (prematanjem), a tramvaj se pomoću uređaja kačio na kabel i otkačivao kada se željelo stajati. Sustavi ovakve vrste postoje danas samo u manjem obujmu i uglavnom služe kao turistička atrakcija (npr. ''[[San Francisco]] cable-car'').		Prvotni se pogon koristio kabelima (tzv. ''cable-car''), kabel bi se između tračnica pomicao iz strojarnice u zgradi (prematanjem), a tramvaj se pomoću uređaja kačio na kabel i otkačivao kada se željelo stajati. Sustavi ovakve vrste postoje danas samo u manjem obujmu i uglavnom služe kao turistička atrakcija (npr. ''[[San Francisco]] cable-car'').
Redak 72:		Redak 72:

	== Niskopodni tramvaj ==		== Niskopodni tramvaj ==
	[[~~File~~:Pesa 120NaS2 in Szczecin, 2017.jpg\|thumb\|200x200px\|Niskopodni tramvaj ''PESA 120Na SWING'' u [[Szczecin]]u, Poljska]]		[[Datoteka:Pesa 120NaS2 in Szczecin, 2017.jpg\|thumb\|200x200px\|Niskopodni tramvaj ''PESA 120Na SWING'' u [[Szczecin]]u, Poljska]]
	Niskopodni tramvaj oznaka je za tramvaje koji imaju spušten pod. To znači da nemaju stepenica u prijelazima vrata i unutrašnjosti tramvaja. Postoje i tramvaji kojima je samo jedan dio niskopodan, obično smješten u sredini.		Niskopodni tramvaj oznaka je za tramvaje koji imaju spušten pod. To znači da nemaju stepenica u prijelazima vrata i unutrašnjosti tramvaja. Postoje i tramvaji kojima je samo jedan dio niskopodan, obično smješten u sredini.

Redak 80:		Redak 80:
	'''Primjeri Premetro sustava u svijetu:'''		'''Primjeri Premetro sustava u svijetu:'''
	* Antwerpen Pre-metro [[Belgija]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Antwerp_Pre-metro]		* Antwerpen Pre-metro [[Belgija]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Antwerp_Pre-metro]
	* Bruxelles Metro [[Belgija]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Brussels_Metro][[~~File~~:Premetro Gare du Midi - Zuidstation.jpg\|thumb\|200x200px\|Podzemni Tramvaj - Premetro u Briselu]]		* Bruxelles Metro [[Belgija]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Brussels_Metro][[Datoteka:Premetro Gare du Midi - Zuidstation.jpg\|thumb\|200x200px\|Podzemni Tramvaj - Premetro u Briselu]]
	* Frankfurt U-Bahn [[Njemačka]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Frankfurt_U-Bahn]		* Frankfurt U-Bahn [[Njemačka]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Frankfurt_U-Bahn]
	* Volgograd Metrotram [[Rusija]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Volgograd_Metrotram]		* Volgograd Metrotram [[Rusija]] [https://en.wikipedia.org/wiki/Volgograd_Metrotram]