<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Transilvanija</id>
	<title>Transilvanija - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Transilvanija"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Transilvanija&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-25T14:47:59Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Transilvanija&amp;diff=15968&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Transilvanija&amp;diff=15968&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-26T12:39:43Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Transilvanija'''--&amp;gt;{{redirect|Erdelj}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Transylvania.png|okvir|Transilvanija na karti Rumunjske]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Rumunia kapliczka2.jpg|mini|right]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Transylwania3.jpg|mini|right]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Sybin4.jpg|mini|right]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski ''Transilvania'') upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prostor '''Transilvanije''' nalazi se u srcu [[Rumunjska|Rumunjske]] i prostire se na preko 60 000 km kvadratnih. To je etnički najheterogeniji prostor Rumunjske. Osnovu stanovništva čine [[Rumunji]], [[Mađari]] i [[Sasi]] ([[Nijemci]]), no broj nacionalnih manjina je velik. Razlog tomu je prirodna zatvorenost Transilvanije gorskim lancima koji je okružuju ([[Bihor (gorje)|Bihor]], [[Karpati]], [[Transilvanske alpe]]) pa je prostor često služio kao područje zbjegova stanovništva. Tako su  nastala mnoga utvrđena naselja Nijemaca i Mađara ([[Transilvanijske utvrđene crkve]]), koja su upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Klima i reljef ==&lt;br /&gt;
[[Klima]] u Transilvaniji je opora s jakim vjetrovima, a snijeg se zadržava 3-5  mjeseci. Klima je relativno suha kao i u ostalim dijelovima zemlje, no ovdje se nalaze i neki od najkišovitijih dijelova zemlje. Reljef je raznolik: od [[zavala]] i [[ravnica]] (npr. [[transilvanska ravnica]]) pa do visokih [[planina]]. Tu se nalaze i najviši vrhovi Rumunjske te turistički zimski centri (zbog hladne klime), no [[turizam]] još nije na onoj razini na kojoj bi trebao biti. Najveći zimski odmarališni centar je [[Brașov (grad)|Brașov]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Gospodarstvo ==&lt;br /&gt;
U ovom je području razvijena [[poljoprivreda]], uglavnom [[stočarstvo]] (pogotovo u višim dijelovima),  dok su glavne ratarske kulture [[krumpir]], [[kukuruz]] i [[pšenica]]. U [[komunizam|komunizmu]] je razvijana i [[industrija]], no kao i u ostalim područjima zahvaćenim [[privatizacija|privatizacijom]] ona je pretrpjela velike gubitke. Ovdje se nalazi i tvornica traktora u Brașovu. Pronađene su i zalihe [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]. U nekim područjima sječe se i drvo, no intenzivno stočarstvo (ovdje je inače vrlo visoka mliječnost krava) i ratarstvo utjecali su na smanjenje šumskog prostora još u davnini. Turizam sve više dobiva na važnosti što zbog privlačnih i slikovitih planina, što zbog poznatog [[Grof Drakula|Grofa Drakule]]. Naime u gradu [[Sigišoara|Sighișoari]] rodio se [[Vlad III. Drakula]], poznati [[sadizam|sadistički]] mučitelj tisuća ljudi u [[15. stoljeće|15. st]]. Budući da je infrastruktura poprilično nerazvijena, mogućnosti za masovni razvoj turizma nema.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Stanovništvo ==&lt;br /&gt;
Ovaj je predio dugo bio pod stranim utjecajima pa rumunjsko stanovništvo uglavnom živi u selima, dok [[Mađari]] i Sasi žive u gradovima. Nakon demokratskih promjena došlo je do sukoba između Rumunja i Mađara koji teže što većoj samostalnosti. Tenzije su smirene tek krajem devedesetih pa se ovaj prekrasan i slikovit kraj mogao početi razvijati s mirnim suživotom populacije koja ga nastanjuje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najveći gradovi su [[Cluj-Napoca]] (centar Mađara) i [[Brașov (grad)|Brașov]] (centar Sasa). Ostali značajni gradovi su: [[Turda]], [[Sibiu]] (Sasi), [[Medias]], [[Alba Iulia]] (jedno vrijeme glavni grad Transilvanije), [[Sighișoara]], [[Târgu Mureș]], [[Deva (Hunedoara, Rumunjska)|Deva]], [[Reghin]] i [[Hunedoara (grad)|Hunedoara]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
* Edouard Sayous: [https://archive.org/details/histoiregnra00sayouoft Histoire générale des Hongrois], str.25&lt;br /&gt;
*[http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=812&amp;amp;id_projekta=0 Mađari u Transilvaniji]&lt;br /&gt;
*[http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=205&amp;amp;id_projekta=2 Crkve pričaju povijest - Cluj-Napoca]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Predložak:Rumunjske povijesne pokrajine}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Povijesne pokrajine Rumunjske]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Zemljopis Rumunjske]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>