WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T06:34:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 06:34, 18. studenoga 2021.
Redak 122:		Redak 122:
	==Dodatna literatura==		==Dodatna literatura==
	*Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.		*Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.
	* {{~~cite book~~\|author=Aronson, Jeff* Siegfried Bäumler: ''Heilpflanzenpraxis heute: Porträts, Rezepturen, Anwendung''. Urban & Fischer bei Elsevier, München 2010. {{ISBN\|978-3-437-57271-5}}}}		* {{Citiranje knjige\|author=Aronson, Jeff* Siegfried Bäumler: ''Heilpflanzenpraxis heute: Porträts, Rezepturen, Anwendung''. Urban & Fischer bei Elsevier, München 2010. {{ISBN\|978-3-437-57271-5}}}}
	* Ulrich Jürgen Heinz: ''Das Handbuch der modernen Pflanzenheilkunde'', Verlag Hermann Bauer, Freiburg im Breisgau 1984 {{ISBN\|3-7626-0276-X}}		* Ulrich Jürgen Heinz: ''Das Handbuch der modernen Pflanzenheilkunde'', Verlag Hermann Bauer, Freiburg im Breisgau 1984 {{ISBN\|3-7626-0276-X}}
	* {{~~cite book~~\|authors=Braun, Lesley & Cohen, Marc\|year=2007\|title=Herbs and Natural Supplements: An Evidence-Based Guide\|publisher=Elsevier\|isbn=9780729537964}}		* {{Citiranje knjige\|authors=Braun, Lesley & Cohen, Marc\|year=2007\|title=Herbs and Natural Supplements: An Evidence-Based Guide\|publisher=Elsevier\|isbn=9780729537964}}
	* {{~~cite book~~\|authors=Crellin, J.K. et al\|title=Herbal Medicine Past and Present: A reference guide to medicinal plants\|publisher=[[Duke University Press]]\|year=1990\|isbn=9780822310198\|url=http://books.google.com/books?id=0JaqB07uTx4C}}		* {{Citiranje knjige\|authors=Crellin, J.K. et al\|title=Herbal Medicine Past and Present: A reference guide to medicinal plants\|publisher=[[Duke University Press]]\|year=1990\|isbn=9780822310198\|url=http://books.google.com/books?id=0JaqB07uTx4C}}
	* {{~~cite book~~\|author=Lewis, Walter H.\|title=Medical Botany: Plants Affecting Human Health\|publisher=John Wiley & Sons\|year=2003\|isbn=9780471628828\|url=http://books.google.com/books?id=ipQmSriMF9sC}}		* {{Citiranje knjige\|author=Lewis, Walter H.\|title=Medical Botany: Plants Affecting Human Health\|publisher=John Wiley & Sons\|year=2003\|isbn=9780471628828\|url=http://books.google.com/books?id=ipQmSriMF9sC}}
	* {{Cite journal \| author = Lindequist, U. \|coauthors = Niedermeyer, T.H.J. ; Jülich, W.D. \| year = 2005\|title = The Pharmacological Potential of Mushrooms\| journal = Evid Based Complement Alternat Med. \| doi = 10.1093/ecam/neh107 \| url=http://ecam.oxfordjournals.org/cgi/content/full/2/3/285 \| pmid = 16136207 \| volume = 2 \| pages = 285–99 \| issue = 3 \| pmc = 1193547}}		* {{Cite journal \| author = Lindequist, U. \|coauthors = Niedermeyer, T.H.J. ; Jülich, W.D. \| year = 2005\|title = The Pharmacological Potential of Mushrooms\| journal = Evid Based Complement Alternat Med. \| doi = 10.1093/ecam/neh107 \| url=http://ecam.oxfordjournals.org/cgi/content/full/2/3/285 \| pmid = 16136207 \| volume = 2 \| pages = 285–99 \| issue = 3 \| pmc = 1193547}}
	* {{~~cite book~~\|authors=Newall, Carol A. et al\|title=Herbal medicines: a guide for health-care professionals\|publisher=Pharmaceutical Press\|year=1996\|isbn=9780853692898\|url=http://books.google.com/books?id=n_psAAAAMAAJ}}		* {{Citiranje knjige\|authors=Newall, Carol A. et al\|title=Herbal medicines: a guide for health-care professionals\|publisher=Pharmaceutical Press\|year=1996\|isbn=9780853692898\|url=http://books.google.com/books?id=n_psAAAAMAAJ}}

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T11:30:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Picking of heads of Arnica montana.JPG|mini|desno|Berba Ljekovitih biljki]]
[[Datoteka:Medicinal herbs garden hospital.JPG|thumb|Vrt s ljekovitim biljkama u [[Tajland]]u.]]
'''Travarstvo''' je znanost o korištenju '''ljekovitih biljaka''' u službenoj ili [[tradicionalna medicina|narodnoj medicini]] za liječenje bolesti ili očuvanje zdravlja ljudi. Koristi se veliki broj vrsta biljaka i posvećuje im se velika pažnja upravo u cilju pronalaženja boljih lijekova koji bi po [[organizam]] [[čovjek]]a bili što je moguće manje štetni.

Znanost koja se bavi istraživanjem ljekovitog bilja, odnosno drogama biološkog porijekla naziva se [[farmakognozija]].

== Povijest ==
Povijest uporabe biljaka u liječenju tijesno je povezana s poviješću i razvojem ljudskog društva. Najstariji pisani dokumenti potječu iz [[Kina|Kine]] 3000 godina p. Kr. kada se znalo za brojne ljekovite biljake među kojima se neke i danas koriste, kao npr. rabarbara{{pojasniti|potreban prijevod}} i [[cimet]].

U izrazito stare sustave liječenja biljem spadaju i Indijska i Tibetanska Ajurvedska medicina te starogrčki sustav liječenja,koji su također bili bazirani na korištenju prije svega ljekovitih biljka, ali, kao i kod kineske tradicionalne medicine i tvari životinjskog i anorganskog porijekla.Treba naglasiti da se starogrčki medicinski sustav i dan danas koristi u nekim dijelovima Indije i Afganistana (poznat kao Unani Tibb ),te da je isti bio osnova liječenja biljem u Europi do sredine 18.stoljeća.

Još od davnina je u svim [[narod]]ima poznato ljekovito djelovanje biljaka pa se to znanje prenosilo kroz narodno pamćenje sve do danas. Jedna od najpoznatijih biljaka, kojoj su osim ljekovitih pripisivana i sveta obilježja, bio je [[bosiljak]]. Godina [[1806.]] obilježena je zaslugom njemačkog ljekarnika Friedricha Wilhelma Sertürnera, koji je prvi izolirao [[morfij]] iz [[opijum]]a, kao početak stručne farmakognozije.

== Djelovanje ==
Prema farmakološkom djelovanju ljekovite biljke je moguće podijeliti u dvije skupine:

# ljekovite biljke blagog djelovanja, kojima pripada veliki broj biljka koje su u širokoj i skoro svakodnevnoj uporabi kakve su primjerice [[kamilica]], [[lipa]], [[šipak]] i dr.
# ljekovite biljke jakog djelovanja, toksične vrste od kojih se proizvode vrlo jaki otrovi kao npr. [[morfin]], [[heroin]], [[atropin]] i dr. i čija je uporaba i rukovanje (skladištelje, izrada preparata i davanje bolesnicima) zakonski propisana.

Prema načinu djelovanja na ljudski organizam najčešće se svrstavaju u nekoliko skupina:

# biljke koje djeluju na rad [[srce|srca]] i [[krvotok]]a;
# biljke koje djeluju nadražujuće na [[živčani sustav]];
# biljke koje umirujuće djeluju na živčani sustav;
# biljke za ublažavanje bolova;
# biljke koje reguliraju rad [[probavni sustav|probavnog sustava]];
# biljke koje olakšavaju iskašljavanje;
# biljke koje ubrzavaju zarastanje [[rana]].

U domaćim uvjetima od ljekovitog bilja mogu se pripremati različiti pripravci:

* [[čaj]]evi
* tinkture, koje se pripremaju ekstrakcijom pomoću [[alkohol]]a
* praškovi
* [[sok]]ovi
* ulja
* masti

==Lista ljekovitih biljaka i gljiva==

=== Biljke koje sadrže alkaloide===
==== Alkaloidi - aciklički ili karbociklički ====
* [[rusomača]], [[smrdljiva pepeljuga]], [[orlovi nokti]], [[ljuta paprika]]

==== Alkaloidi - heterociklički ====
* [[kukuta]], [[pasji peršin]], [[ljulj]], [[duhan]], [[velebilje]], [[bunika]], [[kužnjak]], [[žuta lupina]], [[zanovijet]], [[mak]], [[rosopas]], [[dimnjača]], [[žutika]], [[ražova glavnica]], [[jedić]], [[šimšir]], [[gavez]], [[ljekoviti pasji jezik]], [[crvotočina (biljka)|crvotočina]]
[[gorkoslad]], [[repuh]]

=== Glikozidi===
==== Biljke sa glikozidima gorušičinog ulja ====
* [[crna gorušica]], [[bijela gorušica]], [[dragušac]], [[češnjevka]], [[crna rotkva]]

==== Biljke s cijanoglikozidima====
* [[badem]], [[lovorvišnja]], [[sremza]]

==== Biljke s antraglikozidima ====
* [[aloja]]
* [[žestika]]
* [[rabarbara]]

===== Biljke s emodin-glikozidima =====
* [[žestika]], [[kineska rabarbara]], [[noćurak]]

===== Biljke s di- i trioksiantrakinon-glikozidima =====
* [[broć]]

==== Biljke sa srčanim glikozidima ====
* [[naprstak crveni]], [[naprstak žuti]], [[naprstak velelisni]], [[naprstak vunasti]], [[đurđica]], , [[snježnica]], [[kukurijek]], [[oleander]],

==== Biljke sa saponinima====
* [[sapunika]], [[jaglac]], [[krestušac]], [[bršljan]], [[zlatošipka]], [[maćuhica]], [[ljubica]], [[breza]], [[resulja]], [[divlji kesten]], [[šparoga]], [[crni kim]], [[strupnik]], [[zob]], [[kukuruz]]

==== Biljke s fenol glikozidima ====
* [[medvjetka]], [[brusnica]], [[vrba]], [[končara]], [[zlatošipka]]

==== Biljke s kumarinskim glikozidima ====
* [[kokotac]], [[lazarkinja]], [[vanili trava]], [[jasen]]

==== Biljke s flavonskim glikozidima ====
* [[vrijes]], [[trnina]], [[rezeda]], [[pasji trn]], [[suncokret]], [[lan]]

==== Biljke s indoksil glikozidima ====
* [[vrbovnik]]

==== Još neke biljke koje sadrže glikozide====
* [[milica]], [[tikvina crnoplodna]], [[tikvina bijela]], [[slak]], [[pasji kupus]], [[svilenica]], [[željezarka]], [[šafran]], [[vrbica]]

=== Biljke koje sadrže tanin ===
* [[hrast lužnjak]], [[hrast kitnjak]], [[petoprsta]], [[veliki dvornik]], [[borovnica]], [[petrovac]], [[krvara]], [[šumska jagoda]], [[kupina]], [[gospin plašt]], [[pasja ruža]], [[malina]], [[blaženak]], [[livadna iglica]], [[šumska iglica]], [[puzava ivica]], [[križalina]], [[betonika]], [[dobričica]], [[kadulja]], [[noćurak]], [[ciprej]], [[rašak]], [[čuvarkuća]], [[livadni različak]], [[joha]], [[orah]], [[kesten]], [[ruj]].

=== Biljke koje sadrže eterična ulja ===
* [[borovica]], [[somina]], [[tuja]], [[vratić]], [[povratić]], [[kadulja]], [[pelin]], [[divlji pelin]], [[božje drvce]], [[oman (biljka)|oman]], [[kopitnjak]], [[iđirot]], [[arnika]], [[neven]], [[anđelika]], [[kravojac]], [[medvjeđi dlan]], [[kamilica]], [[rimska kamilica]], [[stolisnik]], [[timijan]], [[majčina dušica]], [[komorač]], [[anis]], [[kim]], [[korijander]], [[broska]], [[paprena metvica]], [[vodena metvica]], [[čubar]], [[primorski vrisak]], [[mravinac]], [[mažuran]], [[matičnjak]], [[lavanda]], [[ružmarin]], [[blaženak]], [[peršin]], [[ljupčac]], [[lovor]], [[ruta]], [[paprac]], [[zečji trn]], [[mrkva]], [[kantarion]], [[bazga]], [[lipa]], [[valerijana]], [[češnjak]], [[medvjeđi luk]], [[Luk]]

=== Biljke koje sadrže bezdušične gorke tvari,ili druge bezdušične tvari ===
* [[srčanik]], [[kičica]], [[gorka djetelina]], [[blaženi čkalj]], [[cikorija]], [[marulja]], [[kukuta]], [[loćika]], [[hmelj]], [[konoplja]], [[paprat]], [[mlječika]], [[sasa]], [[zlatica]], [[kaljužnica]], [[uspravna škrbutina]], [[škrbutina]], [[kopriva]], [[likovac]], [[jarebika]], [[glog]], [[lan]], [[maslačak]]

=== Biljke koje sadrže nealkaloidne i neglikozidne dušične spojeve===
* [[vučja stopa]], [[jesenski mrazovac]], [[imela]], [[akacija]], [[grah]]

=== Bijke koje sadrže sluz ===
* [[kaćun]], [[sljez]], [[trandovilje]], [[crni sljez]], [[divizma]], [[podbjel]], [[plućnjak]], [[islandski lišaj]], [[perunika]], [[lan]], [[piskavica]], [[divlja jabuka]]

=== Biljke bogate organskim kiselinama===
* [[kiselica]], [[malina]], [[vinova loza]]

=== Biljke s djelotvornim tvarima anorganskog podrijetla===
* ''silicijeva kiselina'': [[preslica]], [[oputina]]
* ''[[jod]] '': [[ljekovita potočarka]]
* ''sol'': solnjača
* ''radij'':{{pojasniti|zar radij, je li to moguće }}{{nedostaje izvor}} [[vodena leća]]

=== Bilje koje sadrže vitamine kao glavnu djelotvornu tvar===
* [[pasja ruža]], [[crni ribiz]]

=== Biljke koje sadrže slabo ispitane ili nepoznate djelotvorne tvari ===
* [[kozja krv]], [[crvena bazga]], [[abdovina]], [[kalina]], [[ligustrum]], [[bukva]], [[božikovina]], [[kurika]], [[kozlac]], [[zebrica]], [[pijana borovnica]], [[smilje]], [[konopljika]], [[artičoka]], [[livadna krabuljica]], [[steža]], [[rosika]], [[vučja noga]], [[srčanica]], [[bundeva]], [[oslad]], [[prava heljda]]

===Ljekovite gljive===
*[[hrastova sjajnica]], [[zec gljiva]], [[hericium coralloides]], [[piptoporus betulinus]], [[šitake]] Lentinus edodes, [[agaricus subrufescens]], auricularia auricula judae, [[trametes versicolor]], ophiocordyceps sinensis

==Dodatna literatura==
*Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.
* {{cite book|author=Aronson, Jeff* Siegfried Bäumler: ''Heilpflanzenpraxis heute: Porträts, Rezepturen, Anwendung''. Urban & Fischer bei Elsevier, München 2010. {{ISBN|978-3-437-57271-5}}}}
* Ulrich Jürgen Heinz: ''Das Handbuch der modernen Pflanzenheilkunde'', Verlag Hermann Bauer, Freiburg im Breisgau 1984 {{ISBN|3-7626-0276-X}}
* {{cite book|authors=Braun, Lesley & Cohen, Marc|year=2007|title=Herbs and Natural Supplements: An Evidence-Based Guide|publisher=Elsevier|isbn=9780729537964}}
* {{cite book|authors=Crellin, J.K. et al|title=Herbal Medicine Past and Present: A reference guide to medicinal plants|publisher=[[Duke University Press]]|year=1990|isbn=9780822310198|url=http://books.google.com/books?id=0JaqB07uTx4C}}
* {{cite book|author=Lewis, Walter H.|title=Medical Botany: Plants Affecting Human Health|publisher=John Wiley & Sons|year=2003|isbn=9780471628828|url=http://books.google.com/books?id=ipQmSriMF9sC}}
* {{Cite journal | author = Lindequist, U. |coauthors = Niedermeyer, T.H.J. ; Jülich, W.D. | year = 2005|title = The Pharmacological Potential of Mushrooms| journal = Evid Based Complement Alternat Med. | doi = 10.1093/ecam/neh107 | url=http://ecam.oxfordjournals.org/cgi/content/full/2/3/285 | pmid = 16136207 | volume = 2 | pages = 285–99 | issue = 3 | pmc = 1193547}}
* {{cite book|authors=Newall, Carol A. et al|title=Herbal medicines: a guide for health-care professionals|publisher=Pharmaceutical Press|year=1996|isbn=9780853692898|url=http://books.google.com/books?id=n_psAAAAMAAJ}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.pfaf.org/user/default.aspx Plants for a future database]

[[Kategorija:Alternativna i tradicionalna medicina]]
[[Kategorija:Ezoterija]]

Travarstvo - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica