WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-13T08:43:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 08:43, 13. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Trebimlja'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Trebimlja'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Trebimlja		\|ime = Trebimlja
	\|slika = Crkva u Trebimlji.jpg		\|slika = Crkva u Trebimlji.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T23:27:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Trebimlja
|slika = Crkva u Trebimlji.jpg
|slika_širina =
|slika_opis = Crkva u Trebimlji
|entitet = fbih
|regija = Hercegovina
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Ravno]]
|nadvisina =
|lat = 42.883
|long = 17.873
|position =
|brojstan2013 = 704
|domaćinstva2013 =
|pošta =
|pozbroj =
}}

'''Trebimlja''' (ili '''Trebinja''') naseljeno mjesto u općini [[Ravno]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 17. svibnja 2019.</ref>

== Zemljopis ==

Mjesto se nalazi na samoj granici sa Republikom Hrvatskom, oko 3 kilometra od graničnog prijelaza Trebimlja - Čepikuće i desetak kilometara zapadnije od [[Ravno]]g.<ref name="LZ">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=52000 Leksikografski zavod Miroslav Krleža: Hrvatska enciklopedija] ''Ravno'' (pristupljeno 19. srpnja 2017.)</ref> Dijeli se na dva veća podnaselja: Donju i Gornju Trebinju. Dijelovi Donje Trebinje su: Šijakovići ili Podranč-vrh/Rač(i)-vrh, Jaraci, Batine i Zvone, a dijelovi Gornje Trebinje su: Milići, Brijeg i Glavaši.<ref name="Vidović">[[Domagoj Vidović]]: ''Toponimija sela Trebinja u Popovu'', Folia onomastica Croatica, No. 26, 2017.</ref>{{is|109}}

== Ime naselja ==
Selo Trebìnja/Trebìmlja u povijesnim se izvorima spominje 1283. i to pod imenima ''Trebigna'' (Trebinja) i ''Tribigna'' (Tribinja). Oblik Trebinja danas je temeljni, a ikavski je oblik potvrđen i kasnije, pa i u popisima izbjeglica iz Popova u selu Lisac za vrijeme [[Hercegovački ustanak (1875.-1878.)|Hercegovačkoga ustanka 1875. – 1878.]] Oblik Trebimlja potvrđen je od 1372., kad se spominje ''Branko Primilović in villa de Trebimiglia'' U popovskim se i gradačkim župnim maticama selo počesto nazivalo i Trebimnjom (''Trebimgna'').<ref name="Vidović"/>{{is|108}}

== Povijest ==
Na području Trebimlje se razvilo rimsko naselje čiji se tragovi naziru u ostatcima mozaika, fresaka, terma, hramova i stambenih zgrada, a Ivica Puljić i Ante Škegro na Trebinju smještaju rimski municipij [[Diluntum]] (koji drugi povjesničari uglavnom smještaju u [[Stolac (BiH)|Stolac]]) među ostalim i na temelju pronađene nagrobne [[Stela|stele]] dekuriona Aplija Publija Plasa (''Aplius Publius Plasius decuriones municipii Dilunti'') iz II. stoljeća, pronađene na predjelu Gruda. U prilog toj pretpostavci ide i podatak da je na predjelu Zadrijenje očuvana kamena grobnica u kojoj su pronađena tri primjerka novca i ploča s natpisom ''Diluntum'' te grob podtegulama na Rasovića-njivi, na kojoj se nalaze ostatci antičke keramike i zidova po gomilama složenim od obrađenoga kamena.<ref name="Vidović"/>{{is|103}}

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Trebimlja je tvorila zasebnu seosku općinu unutar srednjovjekovne [[Popovo (župa)|župe Popovo]] i smatra se najstarijom katoličkom župom [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]]. U povijesnim se izvorima spominje 1283. u dokumentu u kojemu su navedeni svjedoci Bogdan s Trebinje, Nepočilić, Hranilo Desiradić, podrijetlom s Tribinje, danas žitelj Dubrovnika (''Bogdanus de Trebigna Nepocilich, Cranilus Desiradich qui fuit de Trebigna et nunc moratur Ragusii''). Po predaji selo je nastalo 1241. ili 1242. nakon što su se stanovnici [[Trebinje|Trebinja]] pod vodstvom kraljice Trebije nakon tatarskoga pustošenja preselili na zapad (predaju zabilježio biskup [[Anselmo Katić]]). Povijesna je činjenica da je kroz Trebinju prolazio karavanski put koji je iz [[Slano]]ga i Popova vodio prema Bosni. Za vrijeme [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijske vlasti]], područje župe se našlo na dubrovačko-osmanlijskoj granici. Prolazak [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika|željezničke pruge Gabela – Zelenika]] omogućio je napredak cijelog područja, a u [[Drugi svjetski rat|Drugome svjetskom ratu]] Trebimlja nije bila na udaru četničkih razaranja i kasnijih partizanskih upada zato što su pruga i objekti na njoj bili pod posebnom zaštitom. Većina od 223 stradala župljana život su izgubili na križnim putovima. Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Trebimlja je bila okupirana od 1. listopada 1991. do 30. svibnja 1992. Od 1998. mjesto se nalazi u sastavu općine Ravno.<ref name="Vidović"/>{{is|104-106}}

== Stanovništvo ==

Trebinju su oduvijek nastanjivali pretežito [[Hrvati]]. Dokaz tome su brojni ostatci grobova i crkvi. Crkva svetoga Roka<ref name="LZ"/> postoji još od 15. stoljeća. Lokacija crkve je ostala ista ali je njezin izgled promijenjen. Zadnja obnova crkve je bila nakon Domovinskog rata kada je cijela crkva u potpunosti oštećena. Mjesno groblje krasi spomenik podignut u spomen na žrtve Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata.

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>:
ukupno: 272

* Hrvati - 268 (98,53 %)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 4 (1,47 %)

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>:

ukupno: 704

* Hrvati - 702 (99,72 %)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2 (0,28 %)

== Župa Trebinja ==
Župa je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije. Sjedište je 1728. iz [[Rupni Do|Rupnog Dola]] premješteno u naselje Trebinju po kojoj je župa i dobila ime. Crkva na Trebinјi spominje se oko 1620. godine. Najprije je bila posvećena [[Uznesenje BDM|Uznesenju Bogorodice]], a kasnije [[Sv. Rok|sv. Roku]]. Fra Blaž Gračanin 1624. piše da je ''na Trebinјi našao jednu porušenu staru crkvu koju je iz temelja podigao, ali zabranom trebinjsko-mrkanskog biskupa Antića nije je mogao potpuno završiti''. Potres iz 1667. znatno je oštetio crkvu, a 1728. krov i svodovi crkve su bili obrušeni, tako da su od crkve ostali samo zidovi. Trebinjsko-mrkanski biskup Tudišić obnovio ju je 1751., a ponovno je obnovljena 1825. Današnja župna crkva izgrađena je 1938., a obnovljena je nakon što je bila oštećena u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Župu čine naselja Trebinja (zaseoci Brijeg, Glavaši, Milići, Donja Trebinja, Dužica, Zagorac, Pećina i Turkovići), [[Cicrina]] (zaseoci Strmica, Zatmorje, Kremena Njiva), [[Trnčina]] (zaseoci Vojevići, Brestica, Planjak, Rupni Do, Gajic, Paraunići, Donja Trnčina i Prijevor), [[Velja Međa]] te naselje [[Dobri Do]] (u općini Neum).<ref name=povijest_zupe>[http://www.zuperavno-trebinja.com/povijest-zupe-25.html Povijest župe Trebinja] Stranice župe Ravno i Trebinja (pristupljeno 2. travnja 2020.)</ref>

=== Popis župnika<ref name="povijest_zupe"/> ===
{{stupci|3|
* don Damjan Dobroslavić 1701. - 1705.
* don Matija Vuković 1705. - 1708.
* don Đuro Sunožić 1709. - 1733.
* don Damjan Dobroslavić 1733. - 1736.
* don Mijo Pešić 1736.
* don Vinko Maršić 1737.
* don Andrija Zvono 1737. - 1755.
* don Mato Ančić 1755. - 1775.
* don Petar Milošević 1775. - 1780.
* don Đuro Milošević 1780. - 1781.
* don Jozo Škurla Cvjetković 1781. - 1797.
* don Nikola Andrijašević 1797. - 1832.
* don Ivan Russini 1832. - 1844.
* don Alojz Muratti (?)
* don Ilija Vukas 1848. - 1849.
* don Ivan Vlahinić 1850. - 1861.
* don Josip Brnić 1861. - 1868.
* don Ivan Vlahinić 1869. - 1885.
* don Ilija Sentić 1885. - 1891.
* don Ivan Rajič 1891. - 1900.
* don Petar Papac 1900. - 1901.
* don Ivan Raguž 1902. - 1907.
* don Martin Krešić 1907. - 1917.
* don Luka Kristić od 1917. - 1919.
* don Ivan Maslać 1919. - 1924.
* don Ilija Tomas
* don Ivan Raguž - 1935.
* don Nikola Bošnjak 1936. - 1939.
* don Andrija Majić 1939. - 1941
* don Stjepan Batinović 1941. - 1947.
* don Đuro Maslać 1947. - 1951.
* don Mate Šimović 1951. - 1962.
* don Jozo Radišić 1962. - 1964.
* don Petar Vuletić 1964. - 1968.
* don Tomislav Majić 1968. - 1969.
* don Bariša Čarapina 1969. - 1971.
* don Krešo Pandžić 1971. - 1974.
* don Jakov Renić 1974. - 1985.
* don Zdravko Petković 1985. - 1995.
* don Slavko Maslać 1995. - 2013.
* don Pero Pavlović 2013. - 2018.
* don Bernard Marijanović 2018. - 2020.
* don Ivan Bijakšić 2020. -
}}
== Znamenitosti ==

* [[Crkva sv. Roka u Trebimlji|Crkva sv. Roka]], podignuta vjerojatno krajem 16. ili početkom 17. stolјeća, [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]]<ref name="kons">[http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Ravno%20Crkva%20sv%20Roka%20u%20Trebimlju%20HR.pdf Povijesno područje – Crkva sv. Roka u selu Trebimlјe, općina Ravno] Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 8. listopada 2018.)</ref>

== Zanimljivosti ==
* Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra [[Dominik Andrijašević]] i zabilježio je župe u [[Popovo polje|Popovu polju]] i među njima župu Trebinju u kojoj su 9 sela, crkva i 40 katoličkih obitelji.<ref>[http://www.infobiro.ba/article/843396 Krunoslav Draganović: ''Donja Hercegovina prije 300 godina '' (Kalendar Napredak 1. siječnja 1935.)] Digitalni arhiv Infobiro.ba (pristupljeno 8. svibnja 2017.)</ref>

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://glosk.com/BK/Trebimlja/-144180/gmap_en.htm Satelitska snimka]

{{Ravno}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Ravno]]

Trebimlja - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica