Treset - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T10:17:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 10:17, 8. prosinca 2021.
Redak 3:		Redak 3:
	'''Treset''' je tamnosmeđi do crni organski [[talog]] koji nastaje razgradnjom te raspadom [[mahovina]], [[trava\|trave]] i stabala u vlažnim i [[močvara\|močvarnim]] područjima, akumulacija je djelomično sagnjile [[vegetacija\|vegetacije]]. Oblici treseta su [[močvara\|močvarno]] [[blato]], [[baruština]] i [[šume močvarnog tla]]. Treset se ubire kao važan izvor [[gorivo\|goriva]] u pojedinim dijelovima svijeta.		'''Treset''' je tamnosmeđi do crni organski [[talog]] koji nastaje razgradnjom te raspadom [[mahovina]], [[trava\|trave]] i stabala u vlažnim i [[močvara\|močvarnim]] područjima, akumulacija je djelomično sagnjile [[vegetacija\|vegetacije]]. Oblici treseta su [[močvara\|močvarno]] [[blato]], [[baruština]] i [[šume močvarnog tla]]. Treset se ubire kao važan izvor [[gorivo\|goriva]] u pojedinim dijelovima svijeta.

	Na Zemlji postoji oko 4 bilijuna m³ treseta, koji pokriva oko 2% Zemljine površine (oko 3,000.000 km ²), i sadrži oko 8.000,000.000 teradžula energije <ref>{{~~cite~~ web \|url=http://www.worldenergy.org/documents/ser2007_executive_summary.pdf \|title=Survey of Energy Resources 2007 \|accessdate=2008-08-11 \|author=World Energy Council \|date=2007 \|format=pdf }}</ref>		Na Zemlji postoji oko 4 bilijuna m³ treseta, koji pokriva oko 2% Zemljine površine (oko 3,000.000 km ²), i sadrži oko 8.000,000.000 teradžula energije <ref>{{Citiranje web \|url=http://www.worldenergy.org/documents/ser2007_executive_summary.pdf \|title=Survey of Energy Resources 2007 \|accessdate=2008-08-11 \|author=World Energy Council \|date=2007 \|format=pdf }}</ref>

	== Nalazišta ==		== Nalazišta ==
Redak 24:		Redak 24:

	Treset se formirao tijekom 360 milijuna godina, a sadrži 550 [[tona\|Gt]] [[ugljik\|ugljika]].<ref>		Treset se formirao tijekom 360 milijuna godina, a sadrži 550 [[tona\|Gt]] [[ugljik\|ugljika]].<ref>
	{{~~cite~~ web \|url=http://www.imcg.net/docum/peatrenewable.pdf \|title=Peat should not be treated as a renewable energy source \|accessdate=2007-02-12 \|author=International Mire Conservation Group \|date=2007-01-03 \|format=pdf }}</ref>		{{Citiranje web \|url=http://www.imcg.net/docum/peatrenewable.pdf \|title=Peat should not be treated as a renewable energy source \|accessdate=2007-02-12 \|author=International Mire Conservation Group \|date=2007-01-03 \|format=pdf }}</ref>

	==Svojstva i primjena treseta==		==Svojstva i primjena treseta==
Redak 60:		Redak 60:

	===U Rusiji===		===U Rusiji===
	U 1960-tim godinama velika su močvarna područja u zapadnoj Rusiji isušena kako bi se na njima mogla razviti poljoprivredna proizvodnja te za vađenje treseta za rudarstvo.<ref name=wildfire>{{~~cite~~ web \|url=http://wildfiremag.com/tactics/russia_institutes_peat/ \|author=Serghey Stelmakovich \|title=Russia institutes peat fire prevention program \|date= \|accessdate=August 9, 2010}}</ref> U tijeku su planovi za povećanje vađenja treseta i povećanje doprinosa treseta ukupnoj proizvodnji energije u Rusiji.<ref name=treehugger>{{~~cite~~ web \|url=http://www.treehugger.com/files/2009/09/russia-plans-mining-peat-environmental-disaster.php \|author=MacDermott M \|title=Russia plans mining peat environmental disaster \|date=September 9, 2009 \|accessdate=August 9, 2010}}</ref> Međutim, postoji bojazan o utjecaju tresetišta na okoliš jer se zna da su polja treseta lako zapaljiva, da dreniranje degradira ekosustav i da gorenje treseta oslobađa ugljični dioksid.<ref name=treehugger/> Veliki požari dogodili su se u 2002. i 2010. godini upravo na tim područjima.		U 1960-tim godinama velika su močvarna područja u zapadnoj Rusiji isušena kako bi se na njima mogla razviti poljoprivredna proizvodnja te za vađenje treseta za rudarstvo.<ref name=wildfire>{{Citiranje web \|url=http://wildfiremag.com/tactics/russia_institutes_peat/ \|author=Serghey Stelmakovich \|title=Russia institutes peat fire prevention program \|date= \|accessdate=August 9, 2010}}</ref> U tijeku su planovi za povećanje vađenja treseta i povećanje doprinosa treseta ukupnoj proizvodnji energije u Rusiji.<ref name=treehugger>{{Citiranje web \|url=http://www.treehugger.com/files/2009/09/russia-plans-mining-peat-environmental-disaster.php \|author=MacDermott M \|title=Russia plans mining peat environmental disaster \|date=September 9, 2009 \|accessdate=August 9, 2010}}</ref> Međutim, postoji bojazan o utjecaju tresetišta na okoliš jer se zna da su polja treseta lako zapaljiva, da dreniranje degradira ekosustav i da gorenje treseta oslobađa ugljični dioksid.<ref name=treehugger/> Veliki požari dogodili su se u 2002. i 2010. godini upravo na tim područjima.

	==Biološki učinci treseta==		==Biološki učinci treseta==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T06:36:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 06:36, 18. studenoga 2021.
Redak 72:		Redak 72:
	===Slatkovodni akvariji===		===Slatkovodni akvariji===

	Treset se ponekad koristi u slatkovodnim [[akvarij\|akvarijima]], najčešće s mekanom vodom ili riječnim sustavima [[crna voda\|crnih voda]], poput onih koji oponašaju rijeku [[Amazona\|Amazonu]]. Mekane je teksture i zato je pogodan za vrste riba koje se drže dna, kao što je Corydorasov som, a ima i druge korisne funkcije u slatkovodnom akvariju. Treset omekšava vodu te djeluje kao [[ionski izmjenjivač]], također sadrži tvari koje su korisne za biljke i za reproduktivno zdravlje riba. Treset čak može spriječiti rast algi i [[mikroorganizam\|mikroorganizama]]. Često boji vodu u žutu ili smeđu boju zbog ispiranja [[Tanin\|tanina]].<ref>{{~~cite book~~ \| last=Scheurmann \| first=Ines \| others=(trans. for Barron's Educational Series, Hauppauge, New York: 2000) \| title=Natural Aquarium Handbook, The \| year=1985 \| publisher=Gräfe & Unzer GmbH \| location=Munich, Germany }}</ref>		Treset se ponekad koristi u slatkovodnim [[akvarij\|akvarijima]], najčešće s mekanom vodom ili riječnim sustavima [[crna voda\|crnih voda]], poput onih koji oponašaju rijeku [[Amazona\|Amazonu]]. Mekane je teksture i zato je pogodan za vrste riba koje se drže dna, kao što je Corydorasov som, a ima i druge korisne funkcije u slatkovodnom akvariju. Treset omekšava vodu te djeluje kao [[ionski izmjenjivač]], također sadrži tvari koje su korisne za biljke i za reproduktivno zdravlje riba. Treset čak može spriječiti rast algi i [[mikroorganizam\|mikroorganizama]]. Često boji vodu u žutu ili smeđu boju zbog ispiranja [[Tanin\|tanina]].<ref>{{Citiranje knjige \| last=Scheurmann \| first=Ines \| others=(trans. for Barron's Educational Series, Hauppauge, New York: 2000) \| title=Natural Aquarium Handbook, The \| year=1985 \| publisher=Gräfe & Unzer GmbH \| location=Munich, Germany }}</ref>

	===Filtriranje vode===		===Filtriranje vode===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T01:36:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Peat Lewis.jpg|desno|mini|Treset na otoku [[Lewis|Lewisu]], [[Škotska]]]]

'''Treset''' je tamnosmeđi do crni organski [[talog]] koji nastaje razgradnjom te raspadom [[mahovina]], [[trava|trave]] i stabala u vlažnim i [[močvara|močvarnim]] područjima, akumulacija je djelomično sagnjile [[vegetacija|vegetacije]]. Oblici treseta su [[močvara|močvarno]] [[blato]], [[baruština]] i [[šume močvarnog tla]]. Treset se ubire kao važan izvor [[gorivo|goriva]] u pojedinim dijelovima svijeta.

Na Zemlji postoji oko 4 bilijuna m³ treseta, koji pokriva oko 2% Zemljine površine (oko 3,000.000 km ²), i sadrži oko 8.000,000.000 teradžula energije <ref>{{cite web |url=http://www.worldenergy.org/documents/ser2007_executive_summary.pdf |title=Survey of Energy Resources 2007 |accessdate=2008-08-11 |author=World Energy Council |date=2007 |format=pdf }}</ref>

== Nalazišta ==

[[Datoteka:Torfabbau-.jpg|mini|250px|Industrijsko vađenje treseta u [[Donja Saska|Donjoj Saskoj]].]]

Naslage treseta nalaze se na mnogim mjestima širom svijeta. Znatna nalazišta postoje u zemljama s umjerenom i hladnom klimom, kao što su [[Irska]], [[Rusija]], [[Bjelorusija]], [[Ukrajina]], [[Finska]], [[Estonija]], [[Škotska]], [[Poljska]], sjeverna [[Njemačka]], [[Nizozemska]], zemlje [[Skandinavija|Skandinavije]] i [[Kanada]] te savezne države [[Michigan]], [[Minnesota]] i [[Florida]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Na [[južna polutka|južnoj polutci]] velika su nalazišta na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], u južnoj [[Patagonija|Patagoniji]] i na [[Falklandski Otoci|Falklandskim otocima]].

Oko 60% svjetskih [[močvara|močvarnih]] područja je treset. Oko 7% od ukupnih nalazišta treseta iskorištava se za poljoprivredu i šumarstvo. U odgovarajućim uvjetima treset će se pretvoriti u ugljen [[lignit]] tijekom geološkog vremenskog razdoblja.

==Stvaranje==

Treset nastaje kada biljni materijal, obično u [[močvara|močvarnim]] područjima, ne može truliti djelovanjem kiseline u anaerobnim uvjetima. Sastoji se uglavnom od močvarnog raslinja: drveća, trava, [[gljive|gljiva]], kao i drugih vrsta organskih ostataka, kao što su [[insekt|insekti]] i životinjski ostatci. Pod određenim je uvjetima raspad (dekomponzicija) tog biljnog materijala zbog nedostatka [[kisik|kisika]] je spriječen (inhibiran), što koristi [[arheolog|arheolozima]] jer se u takvim uvjetima organski ostaci mumificiraju prirodnim putem i ostaju sačuvani.

Sloj treseta raste, a stupanj razgradnje (ili humifikacije, odnosno stvaranja [[humus|humusa]]) ovisi prvenstveno o njegovu sastavu i stupnju natopljenosti vodom. Treset formiran u vrlo mokrim uvjetima akumulira se mnogo brže i manje je dekomponiran (razložen, raspadnut) nego onaj koji se stvara na sušim mjestima. To omogućava [[klimatolog|klimatolozima]] da koriste treset kao pokazatelj klimatskih promjena. Sastav treseta se također može koristiti za rekonstrukciju drevnih ekologija ispitivanjem vrste i količine organskih sastojaka u njemu.

Pod određenim uvjetima, treset je najraniji stupanj stvaranja [[ugljen|ugljena]].

Većina modernih tresetišta formirano je na visokim geografskim širinama nakon povlačenja ledenjaka na kraju poslijednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prije otprilike 9000 godina. Obično rastu vrlo polako, po stopi od oko milimetra na godinu.

Treset se formirao tijekom 360 milijuna godina, a sadrži 550 [[tona|Gt]] [[ugljik|ugljika]].<ref>
{{cite web |url=http://www.imcg.net/docum/peatrenewable.pdf |title=Peat should not be treated as a renewable energy source |accessdate=2007-02-12 |author=International Mire Conservation Group |date=2007-01-03 |format=pdf }}</ref>

==Svojstva i primjena treseta==

[[Datoteka:Peat-Stack in Ness, Outer Hebrides, Scotland.jpg|mini|Nakupina treseta u Nessu na otoku Lewisu u ([[Škotska|Škotskoj]]).]]
[[Datoteka:Shovel-Falklands.jpg|mini|[[Falklandski otoci|stanovnici Falklandskih otoka]] kopaju treset 1950-tih godina]]

Treset je mekan i lako se komprimira (stisne, stlači). Pod pritiskom voda izlazi iz treseta. Nakon sušenja treset se može koristiti kao [[fosilna goriva|gorivo]]. U nekim zemljama treset je industrijski važan izvor energije, primjerice u [[Irska|Irskoj]] i [[Finska|Finskoj]], gdje se ubire na industrijskoj razini. U mnogim zemljama, uključujući [[Irska|Irsku]] i [[Škotska|Škotsku]], gdje su stabla rijetka, treset je tradicionalno korišten za kuhanje i grijanje u domaćinstvima. Hrpe treseta iskopanog iz močvarnog tla još se mogu vidjeti kako se suše u ruralnim područjima.

Izolacijska svojstva treseta korisna su u industriji.

Zapaljeni treset koristi se za sušenje sladnog [[ječam|ječma]] u destilerijama škotskog viskija. To daje škotskom viskiju prepoznatljiv okus po dimu.

Iako ljudi uvelike koriste treset, s vremena na vrijeme on izaziva ozbiljne probleme. Kada se osuši, on predstavlja veliki rizik od šumskih požara jer zapaljeni treset može gorjeti jako dugo. Treset se čak može zapaliti ispod tla, upalivši se nakon zime, pod uvjetom da do njega dopire [[kisik]]. Nalazišta (depoziti) treseta također uzrokuju velike nevolje graditeljima različitih objekata, cesta i željeznice, jer se jako deformiraju čak i pod relativno malim opterećenjima.

Močvarna tresetišta su imala značajnu ritualnu ulogu u [[brončano doba|brončanom]] i [[željezno doba|željeznom]] jer su tadašnji ljudi smatrali (ili barem povezivali) tresetište s domom bogova prirode ili duhova. Tijela žrtava obrednoga žrtvovanja nađena su na brojnim lokacijama u [[Engleska|Engleskoj]], [[Irska|Irskoj]] i osobito sjevernoj [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Danska|Danskoj]], čak gotovo savršeno očuvana zbog uranjanja u vodu s kiselinom (vidi [[Tollund Man]], jedan od najpoznatijih primjera takvih [[močvarno tijelo|močvarnih tijela]]).

Nekad su tresetišta imala značaj i u metalurgiji. Tijekom [[Srednji Vijek|srednjeg vijeka]] tresetišta su bila glavni izvor željeza od treseta, koje su [[Vikinzi]] koristili za izradu mačeva i oklopa.

Mnoga močvarna tresetišta diljem obale [[Malezija|Malezije]] služe kao prirodno sredstvo za ublažavanje poplava i kao prirodna ustava vodenog vala pri čemu svaki preljev vode apsorbirati treset. No ovo je djelotvorno samo ako postoje šume jer one sprečavaju požare tresetišta.

===U Irskoj===
[[Datoteka:BordnaMona 2930.jpg|mini|lijevo|Industrijska proizvodnja mljevenog treseta kod [[Allenova močvara|Allenove močvare]] u srednjoj [[Irska|Irskoj]]. U prvom planu je strojno proizveden treset, namijenjen za domaću uporabu.]]
U [[Irska|Irskoj]] se treset puno koristi u domaćinstvima i industriji. U [[Republika Irska|Republici Irskoj]] tvrtka [[Bord na Móna]], koja je u državnom vlasništvu, odgovorna je za upravljanje proizvodnjom treseta. Ona proizvodi mljeveni treset koji se koristi u elektranama. Također prodaje gorivo od treseta u obliku [[briket|briketa]] koji se koriste za grijanje u kućanstvima. To su duguljasti štapići gusto komprimiranog, suhog treseta. Briketi uglavnom gore bez dima u kućnim kaminima i pećima te su u širokoj uporabi u irskim domovima i gradovima, gdje je zabranjeno koristiti ugljen koji se puno dimi. Isušene tresetske ledine vrlo se često iskorištavaju u ruralnim područjima.

===U Finskoj===
[[Datoteka:Toppila power plant.JPG|mini|[[Elektrana u Toppili]], postrojenje u kojem izgara treset u [[Oulu]], [[Finska]].]]
Klima, zemljopisni položaj i okoliš u [[Finska|Finskoj]] pogoduju korištenju treseta. Treset je dostupan u znatnim količinama. Neke procjene govore da je količina treseta samo u Finskoj i dvaput veća od [[rezerve nafte|rezervi nafte]] u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]] .<ref name="autogenerated1">[http://www.vapo.fi/eng/search/index_eng.php?id=694 VAPO]</ref> Ovaj obilan izvor (često pomiješan s drvom) koristi se za proizvodnju [[električna energija|električne]] i [[toplinska energija|toplinske energije]]. Treset osigurava 6.2% finske godišnje proizvodnje energije. <ref>[http://www.ktm.fi/index.phtml?l=en&s=179 Työ- ja elinkeinoministeriö]</ref> Udio treseta u emisiji [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] u Finskoj može prijeći količinu od 10 milijuna tona ugljičnog dioksida, jednako ukupnoj emisiji koju stvaraju sva putnička vozila u Finskoj.

Finska svrstava treset u sporo obnovljivo [[Gorivo|gorivo]] [[biomasa|biomase]], a taj je stav preuzela i [[Europska unija]]. <ref>http://www.motiva.fi/fi/kirjasto/uusiutuvatenergialahteetsuomessa/muutbiomassaenergianlahteet/turve.html</ref> [[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]] zauzeo je stav da treset nije [[fosilna goriva|fosilno gorivo]]. Proizvođači treseta u Finskoj često ističu da je treset specijalni oblik [[biogoriva]], zbog relativno brzog ponovnog uspostavljanja razine oslobođenog [[Ugljični dioksid|CO2]], ako močvarna tresetišta ne budu pošumljena idućih 100 godina. Također, tresetišta koja su isušena poljoprivredom i sječom šuma aktivno oslobađaju više CO2 godišnje nego što ga oslobađa proizvodnja energije od treseta u Finskoj.<ref>[http://www.borenv.net Boreal Env. Res]</ref> Obnova samo jednog tresetišta izuzetno je spora, traje od 1,000 do 5,000 godina. Nadalje, uobičajena je praksa da šume koriste tresetišta umjesto da im se pruži šansa da se obnove, što vodi nižim razinama zaliha CO2 nego u originalnim tresetištima.

U 106 g CO2/[[Džul|MJ]],<ref>http://www.imcg.net/imcgnl/nl0702/kap05.htm</ref> emisije ugljičnog dioksida od treseta su više nego od [[ugljen|ugljena]] (za 94.6 g CO2/MJ) i [[prirodni plin|prirodnog plina]] (za 56.1) (IPCC). Prema jednoj studiji, povećavajući količinu drva u mješavini goriva sa sadašnjih 2.6% na 12.5% smanjila bi emisiju na 93 g CO2/MJ, a treba samo malo napora da se to napravi.<ref>[http://virtual.vtt.fi/inf/pdf/workingpapers/2004/W12.pdf VTT 2004: Wood in peat fuel – impact on the reporting of greenhouse gas emissions according to IPCC guidelines]</ref>

Neki konzervatori treset su vidjeli kao glavnu prijetnju močvarnoj [[bioraznolikost|bioraznolikosti]] u Finskoj. Međunarodna grupacija za očuvanje močvara (IMCG) u 2006. je pozvala lokalnu i nacionalnu vladu Finske na zaštitu i konzerviranje ostataka davnog tresetskog ekosistema. To uključuje prestanak odvodnje i isušivanja tresetišta u netaknutim močvarnim područjima i napuštanje sadašnjih i planiranih izvlačenja podzemnih voda koje mogu utjecati na ova područja.

===U Rusiji===
U 1960-tim godinama velika su močvarna područja u zapadnoj Rusiji isušena kako bi se na njima mogla razviti poljoprivredna proizvodnja te za vađenje treseta za rudarstvo.<ref name=wildfire>{{cite web |url=http://wildfiremag.com/tactics/russia_institutes_peat/ |author=Serghey Stelmakovich |title=Russia institutes peat fire prevention program |date= |accessdate=August 9, 2010}}</ref> U tijeku su planovi za povećanje vađenja treseta i povećanje doprinosa treseta ukupnoj proizvodnji energije u Rusiji.<ref name=treehugger>{{cite web |url=http://www.treehugger.com/files/2009/09/russia-plans-mining-peat-environmental-disaster.php |author=MacDermott M |title=Russia plans mining peat environmental disaster |date=September 9, 2009 |accessdate=August 9, 2010}}</ref> Međutim, postoji bojazan o utjecaju tresetišta na okoliš jer se zna da su polja treseta lako zapaljiva, da dreniranje degradira ekosustav i da gorenje treseta oslobađa ugljični dioksid.<ref name=treehugger/> Veliki požari dogodili su se u 2002. i 2010. godini upravo na tim područjima.

==Biološki učinci treseta==

===Uporaba u poljoprivredi===

Treset je važan za seljake i vrtlare, koji ga miješaju u [[tlo]] da poprave njegovu [[struktura tla|strukturu]] i da mu povećaju [[kiselost]]. Najvažnije svojstvo treseta je zadržavanje [[vlaga|vlage]] tla kad je suho i sprečavanje viška [[voda|vode]] da ošteti korijenje kad je mokro. Treset može pohraniti [[Hranjive tvari|hranjive tvari]] čak iako sam nije plodan.

Treset je važna sirovina u [[hortikultura|hortikulturi]]. Međutim preporučuje ga se prethodno termički tretirati kako bi se uništila jajašca štetočina.

===Slatkovodni akvariji===

Treset se ponekad koristi u slatkovodnim [[akvarij|akvarijima]], najčešće s mekanom vodom ili riječnim sustavima [[crna voda|crnih voda]], poput onih koji oponašaju rijeku [[Amazona|Amazonu]]. Mekane je teksture i zato je pogodan za vrste riba koje se drže dna, kao što je Corydorasov som, a ima i druge korisne funkcije u slatkovodnom akvariju. Treset omekšava vodu te djeluje kao [[ionski izmjenjivač]], također sadrži tvari koje su korisne za biljke i za reproduktivno zdravlje riba. Treset čak može spriječiti rast algi i [[mikroorganizam|mikroorganizama]]. Često boji vodu u žutu ili smeđu boju zbog ispiranja [[Tanin|tanina]].<ref>{{cite book | last=Scheurmann | first=Ines | others=(trans. for Barron's Educational Series, Hauppauge, New York: 2000) | title=Natural Aquarium Handbook, The | year=1985 | publisher=Gräfe & Unzer GmbH | location=Munich, Germany }}</ref>

===Filtriranje vode===

Treset se koristi za [[filtriranje]] vode kao što je tretiranje septičkih jama i otpadnih voda, za otjecanje u urbanim sredinama.

===Balneologija===

Treset se uvelike koristi u [[balneologija|balneologiji]] (znanost o medicinskoj primjeni vode). Mnogi tradicionalni spa tretmani uključuju treset kao dio [[Peloid|peloida]]. Takvi zdravstveni tretmani imaju vrlo dugu tradiciju u [[Europa|Europi]], osobito u [[Češka|Češkoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]]. Neke od tih toplica (wellness tretmana u toplicama) traju od 18. stoljeća pa sve do danas. Najčešći tipovi primjene treseta u balneološkoj terapiji je tresetsko blato, topli oblozi i suspenzijske kupke.<ref>[http://www.peatsociety.org/index.php?id=90 International Peat Society] Peat Balneology, Medicine and Therapeutics</ref>

== Povezani članci ==
* [[Biomasa]]
* [[Fosilna goriva]]
* [[Ugljen]]
* [[Nafta]]
* [[Prirodni plin]]
* [[Biogoriva]]
* [[Biodizel]]
* [[Bioplin]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=PRIMARNA_ENERGIJA PRIMARNA ENERGIJA]- Članak o primarnoj energiji sa stranice Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
* [http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=Glavna_stranica wikiOsnoveEnergetike]- wikiOsnoveEnergetike sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
* [http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik Osnove energetike]- Digitalni udžbenik Osnove energetike Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Sporedni šumski proizvodi}}

[[Kategorija:Goriva]]
[[Kategorija:Biljni proizvodi]]