WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-16T10:17:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Front page of Tripartitum, the law-book of Hungary.jpg|200px|mini|Prednja strana djela]]
'''Tripartitum''' ili '''Tripartit''' (lat. Tripartitum opus iuris consuetudinarii inclyti Regni Hungariæ) je [[pravo|pravno]] djelo [[protonotar]]a [[Ugarska kraljevska kurija|Ugarske kraljevske kurije]] [[Stjepan Verböczy|Stjepana Verböczyja]] sastavljeno po nalogu [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II.]].

Tripartit je plod recepcije [[Rimsko pravo|rimskog prava]] u kontekstu običajnog feudalnog prava kakvo je bilo primjenjivano u Ugarskoj i Hrvatskoj: djelo je pisano na latinskom jeziku i uz korištenje latinske/rimske (a ne mađarske!) pravne terminologije <ref>http://reader.digitale-sammlungen.de/en/fs1/object/display/bsb10142179_00002.html "Tripartitum opus iuris consuetudinarii inclyti Regni Hungariæ", izdanje Beč 1561</ref>.

Ugarski sabor ga je prihvatio [[1514.]] godine kao službeni saborski zbornik i do ukidanja feudalnih odnosa, bio je temeljni pravni zbornik u [[Ugarska|Ugarskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

Verböczyjev se Tripartit sastojao od tri glavna dijela, jedan za osobe, drugi za stvari i treći za postupak, iako se taj raspored nije potpuno poštovao kroz cijeli zbornik. Tripartit ima 152 poglavlja, uključivo i predgovor.
[[Datoteka:Tripartitum 1574.jpg|thumb|lijevo|170px|Naslovna stranica "Decretuma" iz 1574. kojeg je za tisak priredio Ivan (Ivanuš) Pergošić]]

Ivan Pergošić je 1574. preveo Tripartit s latinskoga na [[hrvatski jezik|hrvatski]] i dao ga pod pokroviteljstvom [[Juraj IV. Zrinski|Jurja IV. Zrinskog]] tiskati u [[Nedelišće|Nedelišću]] pod nazivom "Decretum". Taj je pravni zbornik tako služio u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] kao zakonik do 1848., a u Mađarskoj do 1945. godine.

Do danas, komentari Tripartita su opterećeni kritičkim stavom kojega su o tom kodeksu prava iz 16. stoljeća imali nositelji liberalno - građanskih ideja s kraja 18. i iz 19. stoljeća: nositelji [[Laissez faire|"laissez faire"]] građanskog svjetonazora iz vremena prvobitne akumulacije kapitala<ref>http://www.socialsciences.manchester.ac.uk/disciplines/politics/research/hmrg/activities/documents/Bonefeld.pdf "Primitive Accumulation and Capitalist Accumulation: Economic Categories and Social Constitution" Werner Bonefeld 2007</ref> smatrali su glavne postavke pravnog sustava koji je osiguravao socijalnu sigurnost stanovništva i stabilnost društva kroz obiteljske zadruge (jednako među seljacima, kao i među građanima i među plemstvom - čak i najvišim) i odnose socijalne lojalnosti karakteristične za feudalizam - "nazadnima". Čak i kasniji ljevičarski autori - koji feudalizam u Europi nisu mogli gledati u izvornom obliku - uglavnom ne vide u obiteljskim zadrugama i feudalnoj socijalnoj solidarnosti ništa pozitivno, i mahom prepisuju kritike buržujskih autora iz 19. stoljeća - dakle iz jednog iznimno politiziranog razdoblja, u kojem su nositelji liberalne ideologije nastojali ridikulizacijom i demonizacijom ustanova "starog režima" promovirati svoje političke i socijalne ideje, dakle ideje koje današnji autori karakteriziraju kao "individualizam i socijalni darvinizam"<ref>http://reader.digitale-sammlungen.de/en/fs1/object/display/bsb10142179_00002.html "Laissez-Faire Social Darwinism and Individualist Competition in Darwin and Huxley", Richard Weikart, "The European Legacy" 2/1998</ref>

==Izvori==

{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatska pravna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Mađarske]]
[[Kategorija:Povijest Slovačke]]
[[Kategorija:Vojvodina]]
[[Kategorija:Povijest Rumunjske]]
[[Kategorija:Povijesni dokumenti]]

Tripartitum - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica