WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T17:39:17Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 17:39, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Trpimir'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Trpimir'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Trpimir		\| ime = Trpimir
	\| titula = [[Knez]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)\|Primorske Hrvatske]]		\| titula = [[Knez]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)\|Primorske Hrvatske]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T10:33:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Trpimir
| titula = [[Knez]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]]
| slika =
| opis slike =
| vladavina = oko [[845.]] – [[864.]]
| krunidba =
| ostale titule =
| puno ime =
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[864.]]
| mjesto smrti =
| mjesto pokopa =
| datum pokopa =
| prethodnik = [[Mislav]]
| nasljednik = [[Domagoj]]
| način nasljeđivanja =
| prijestolonasljednik =
| suprug =
| supruga =
| supruga 1 =
| supruga 2 =
| supruga 3 =
| supruga 4 =
| supruga 5 =
| supruga 6 =
| supruga 7 =
| supruga 8 =
| djeca = [[Zdeslav]], [[Muncimir]] i [[Petar Trpimirović|Petar]]
| obitelj =
| dinastija = [[Trpimirovići]]
| vladarska himna =
| otac =
| majka =
}}
[[Datoteka:Fragment grede s natpisom kneza Trpimira 9 st.jpg|mini|Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj [[Solin]]a]]

'''Trpimir''' je bio [[knez]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] od oko [[845.]] do [[864.]] godine, te utemeljitelj vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]].

==Jačanje kraljevstva==
Oko [[845.]] naslijedio je kneza [[Mislav]]a. Formalno je priznavao vrhovnu vlast [[Franci|franačkog]] kralja [[Lotar, car Svetog Rimskog Carstva|Lotar]]a, ali je vladao kao samostalan i jak vladar. U svom kneževskom dvoru imao je dvorske svećenike, dvorske komornike, te stalnu pratnju u kojoj su pored ostalih bili uključeni i najugledniji [[župan]]i, koji su bili Trpimirovi savjetnici i suradnici.

Napade [[Arapi|Arapa]], koji su oslabili [[Bizant]] i [[Mletačka Republika|Veneciju]], knez Trpimir je mudro iskoristio. Prema [[Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni|svjedočanstvu]] benediktinca [[Gottschalk]]a, Trpimir je između [[846.]] i [[848.]] uspješno ratovao protiv Bizanta i Venecije na moru i na kopnu. Kad su [[Neretvani]] napali i sam mletački grad Caorle, Trpimir je razbio bizantskog [[arhont]]a koji je tada stolovao u [[Zadar|Zadru]]. I sam Gottschalk, optužen s [[hereza|krivovjerja]], sklonio se kod Trpimira, kako bi umakao Francima, što već dokazuje snagu i samostalnost ovoga kneza.

Između [[854.]] i [[860.]] [[Bugari]] su napali [[Hrvatska|Hrvatsku]], koju je Trpimir s lakoćom obranio, a konačan udarac zadao im je u sjeveroistočnoj [[Bosna|Bosni]], gdje su tada graničile Primorska Hrvatska i [[Bugarska]].

==Trpimirova darovnica==
{{glavni|Trpimirova darovnica}}
[[Datoteka:Darovnica kneza Trpimira.852.jpg|mini|[[Trpimirova darovnica|Povelja kneza Trpimira]]]]
Osobito je znamenita Trpimirova darovnica na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] od [[4. ožujka]] [[852.]] (nekad je se datira i prije [[840.]] godine), kojom je [[splitsko-makarska nadbiskupija|splitskoj nadbiskupiji]] potvrdio darovnicu svoga prethodnika [[Mislav]]a, te joj je još darovao [[Crkva sv. Jurja na Putalju|crkvu sv. Jurja u Putalju]] i neke posjede s pripadajućim kmetovima. Tu najstariju sačuvanu ispravu hrvatskih vladara napisao je jedan svećenik u svojstvu kneževog kancelara, a u njoj su i navedeni svjedoci: pet župana, knežev upravitelj dvora (Negotin), tri svećenika (Dominik, Ciprijan i Martin) i pet ostalih uglednika. U povelji se Trpimir naziva „pomoću Božjom knezom [[Hrvati|Hrvata]]“ (''iuvatus munere divino dux Croatorum''), a svoju zemlju naziva ''regnum Croatorum''. Ovaj naziv, premda bi se mogao doslovno prevesti kao „kraljevstvo Hrvata“, vjerojatnije u to doba označava zemlju nad kojom vladaju Hrvati. Trpimir se naziva oslovljava "milošću Božjom, knez Hrvata" (u lat. izvorniku: "''Dux Chroatorum iuvatus munere divino''"), što vjerojatno znači da ga na vlast nije postavio car. Iz Povelje se također saznaje da je Trpimir stolovao u [[Bijaći]]ma, a posjedovao je i [[Klis]]. Treba spomenuti i da Gottschalk u svom djelu "De Trina deitate", Trpimira naziva Rex Sclavorum (Kralj Slavena), što sugerira tadašnju ojačanu Trpimirovu poziciju u odnosu na Bizant i Franačku.

==Ostala svjedočanstva==
[[Datoteka:Trpimir.jpg|mini|350px|Trpimirova [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorska Hrvatska Kneževina]]]]
Knez Trpimir je pozvao nekoliko [[benediktinci|benediktinaca]] iz poznatog benediktinskog središta [[Montecassino]] (između [[Rim]]a i [[Napulj]]a) s Apeninskog poluotoka i nastanio ih u benediktinskom samostanu u [[Rižinice|Rižinicama]] podno [[Klis]]a. Benediktinci koji su se nastanili u samostanu odigrali su značajnu ulogu u vjerskom i prosvjetnom životu, te širenju pismenosti. Trpimir i njegov najstariji sin [[Petar Trpimirović|Petar]] hodočastili su u talijanski grad [[Cividale|Čedad]] (16 km istočno od grada [[Udine]]), a dokaz tome su zabilježena imena u poznatom Evanđelju sv. Marka ([[Čedadsko evanđelje|Čedadski evanđelistar]]), u kojem su zapisana i imena mnogih drugih europskih vladara, posebice [[Slaveni|slavenskih]] i [[Germani|germanskih]]. Ondje je njegovo ime zapisano kao ''domno Tripimiro'' (gospodin Trpimir), s naslovom koji se tada rado davao najvišim uglednicima.<ref>Klaić, Nada, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, str. 22–23.</ref> [[Nijemci|Njemački]] [[teologija|teolog]] [[Gottschalk]] (oko 805. – 868./869.) naziva ga u [[Svjedočanstvo opata Gottschalka o Trpimirovoj vojni|odlomku]] svog djela ''De Trina Deitate'' "kraljem Sklavina" (''rex Sclavorum''), što opet označava njegovu vrhovnu vlast i činjenicu da u stvarnosti nije bio ničiji vazal.<ref>Klaić, Nada, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, str. 19–20. i 22.</ref> Također, Trpimira spominje kao hrvatskog [[arhont]]a [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantski car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] (913. – 959.) u djelu ''[[De administrando imperio]]'' u kojem ga naziva ocem kralja [[Krešimir I.|Krešimira]] i smješta njegovu vladavinu u [[10. stoljeće]]. [[Mlečani|Mletački]] kroničar [[Ivan Đakon]] († nakon 1018.) spomenuo je u ''[[Venetska kronika|Venetskoj kronici]]'' da je knez [[Zdeslav]] iz roda Trpimirova.<ref>Klaić, Nada, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, str. 26.</ref>

==Kraj vlasti i nasljednici==
Potkraj Trpimirova vladanja, god. [[863.]], došlo je i do prvog raskola između [[rim]]skoga [[papa|pape]] i [[carigrad]]skog [[patrijarh]]a [[Focije|Focija]], a Hrvatska se našla između dviju sila.

Kraj Trpimirove vlasti nije sasvim jasan, baš kao i točan slijed njegovih nasljednika. Trpimir je imao tri sina, Petra, [[Zdeslav]]a i [[Muncimir]]a, te ga prema jednoj od teorija naslijeđuje sin Zdeslav, kojega ubrzo svrgava Domagoj koji nije bio iz njegove obiteljske loze. Prema drugoj, Trpimira je izravno naslijedio knez [[Domagoj]] oko god. [[864.]], koji pritom, kako neki drže, pogubljuje Trpimirova sina Petra.

==Izvori==
{{izvori}}

==Literatura==
*Konstantin Porfirogenet, ''O upravljanju carstvom'', prijevod i komentari Nikola pl. Tomašić (hrvatski), R. [Romilly] J. [James] H. [Heald] Jenkins (engleski), priređivač grčkog izvornika Gyula Moravcsik, Zagreb : Dom i svijet (Biblioteka Povjesnica), 2003. {{ISBN|953-6491-90-7}}
*Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'', Zagreb 1924.
*Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1975.
*Ivan Mužić, „Hrvatska povijest devetoga stoljeća“, (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. {{ISBN|978-953-263-034-3}}[http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest.pdf]

<br>
{{s-start}}
{{s-reg}}
{{s-bef|before=[[Mislav]]}}
{{s-ttl|title=[[Hrvatski knezovi|Knez Primorske Hrvatske]]|years=845. – 864.}}
{{s-aft|after=[[Domagoj]]}}
{{s-end}}
<br>

{{Hrvatski knezovi}}

[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
[[Kategorija:Trpimirovići]]
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]

Trpimir - Povijest promjena

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica