WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T00:30:38Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 00:30, 4. studenoga 2021.
Redak 119:		Redak 119:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Trsat}}~~
	*[http://www.rijeka.hr/GradTrsat Službena stranica MO Grad Trsat (Grad Rijeka)]		*[http://www.rijeka.hr/GradTrsat Službena stranica MO Grad Trsat (Grad Rijeka)]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T13:14:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir mjesni odbor Rijeke
|naziv = Trsat
|slika = Trsatski_kaštel_1.jpg
|opis slike = Trsatski kaštel i crkva Sv. Jurja
|površina = 130,39
|stanovništvo = 2296
|osnutak = 18. srpnja 1995.<ref>http://www.rijeka.hr/DatumOsnutkaMOTrsat (pristupljeno 2.prosinca.2018)</ref>
|naselja =
|predsjednik = Hrvoje Burić ([[NL BURA]])
|broj članova = 5
|sjedište = Trg Viktora Bubnja 2/A
|zemljovid = MO Grad Trsat.jpg
}}
[[Datoteka:Valvasor - Reka.jpg|mini|300px|Grafika Rijeke i Trsata]]
'''Trsat''' je mjesni odbor grada [[Rijeka|Rijeke]]. S [[Crkva Gospe Trsatske|crkvom Blažene Djevice Marije]] te franjevačkim samostanom, najstarije je [[marijanska svetišta|marijansko svetište u Hrvatskoj]].

== Mjesni odbor ==
Mjesni odbor Grad Trsat osnovan je Zaključkom o utvrđivanju osnutka mjesnih odbora prema odluci Poglavarstva Grada Rijeke na sjednici održanoj [[18. srpnja]] [[1995.]] godine. Predsjednik Vijeća mjesnog odbora je Hrvoje Burić (BURA)<ref>[https://www.rijeka.hr/mjesni-odbori/grad-trsat/sastav-vijeca-mo/ Sastav vijeća MO - Grad Rijeka]</ref>
* Milorad Sertić (HDZ) zamjenik predsjednika
* Tomislav Peroković (BURA)
* Anđelka Jurašić Mikašinović (SDP,HNS,HSU,PGS,LABURISTI,IDS)
* Barbara Papeš Udovičić (SDP,HNS,HSU,PGS,LABURISTI,IDS)

== Zemljopis ==
MO Grad Trsat teritorijalno graniči s mjesnim odborima [[Bulevard]], [[Sušak|Centar-Sušak]], [[Draga (Rijeka)|Draga]], [[Gornja Vežica]], [[Orehovica (Rijeka)|Orehovica]] i [[Vojak]].

== Povijest ==
Na tjemenu trsatskog brda ([[Tarsatica|Trsatica]], nekadašnji Trsat) nalazilo se predantičko naselje Liburna, kao sjedište jedne od autonomnih, općinskih zajednica koje su stari pisci nazivali ''civitas''. Autohtono naselje nastalo je znatno prije uspostave rimske dominacije, a ime "Trsat" čuva u kontinuitetu izvorni epihorski naziv<ref>Povijest Rijeke, ICR Rijeka 1988., ISBN 86--7071-045-5, str. 45-47</ref>. U rimsko doba sagrađena je vojna utvrda koje je branila obližnje naselje. Nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] Trsat se spominje [[799.]] godine, kada je tu poginuo furlanski markgrof Erik. Poslije toga spominje se u [[Vinodolski zakon|Vinodolskom zakonu]] kao posjed krčkih knezova [[Frankapani|Frankapana]]. U njihovu posjedu Trsat se nalazio do [[1529.]] godine.

=== Tarsatica ===
Tarsatica je naziv [[rimski imperij|starorimskog]] naselja iz kojeg se razvio Trsat na mjestu današnje [[Rijeka|Rijeke]], [[Hrvatska]].

==== O imenu Tarsatica - Rijeka i Trsat ====
Prvo naselje Tarsatica, grad-utvrda nalazilo se na mjestu današnjeg Starog grada, kao važno obrambeno rimsko uporište u IV. stoljeću, razorena [[799.]] od [[Franci|Franaka]] u borbi sa [[Hrvati]]ma, prilikom čega na obroncima brda pogiba i markgrof Erik. Uskoro se nakon franačkog odlaska ime Tarsatice prenijelo na susjedni 138 metara visok brijeg, pod imenom Tersat, i konačno [[Trsat]]. Samo ime moglo bi biti od keltskog naziva ''Tarsa'', u značenju '' 'brdo uz rijeku' ''.
Pod imenom Tarsatica prvi puta se spominje u [[Vinodolski zakonik|Vinodolskom zakoniku]] [[1288.]], kao sjedište Vinodolske župe i u posjedu krčkih knezova, kasnije Frankapana. Na mjestu bivše Tarsatice u 13. stoljeću razvio se grad Reka (današnja Rijeka) sa kulama, trgovinama i ulicama, koja će od 1466. uz manje prekide do 1918. pripadati [[Habsburgovci]]ma.
Današnji Trsat se prostire između starog grada Trsata (Gradina) do nekadašnje vojarne (današnji sveučilišni kampus) i do strmice na sjever. Stari nazivi Tarsatica i Tarsa sačuvali su se u nazivima popularnih ugostiteljskih lokala na Trsatu.

==== Starija povijest ====
Trsat je u mlađem [[željezno doba|željeznom dobu]] pripadao [[Japodi]]ma, a tek je kasnije uvršten pod teritorij rimljana iz ekonomsko – trgovačkih i vojno – strateških razloga. Dolaskom [[rimsko carstvo|rimljana]], a prije I. stoljeća, tadašnje naselje počinje prerastati u gradsko naselje rimskog tipa zadržavši važnost centralnog naselja. Bilo je koncipirano po modelu rimskih [[municipij]]a. Upravu su sačinjavali najznačajniji građani, a u povijesnim se izvorima spominje i djelovanje svećenika.

Veliku važnost je imala na kraju [[antika|antike]], točnije krajem šestog i početkom sedmog stoljeća. Služila je kao jedan od centara obrane od [[avari|avarsko]] – [[slaveni|slavenskih]] naleta.

== Trsatska legenda ==
[[Datoteka:Rijeka009.jpg|mini|Prijenos kućice prema legendi]]

Prema narodnoj tradiciji i pisanim kronikama, na trsatsko brdo [[10. svibnja]] [[1291.]] na čudesan je način iz [[Nazaret]]a stigla rodna kuća Blažene [[Sveta Marija|Djevice Marije]]. Na tome mjestu kuća je boravila tri godine i na jednako čudesan način prešla u talijanski gradić [[Loreto]] ([[10. prosinca]] [[1294.]]) gdje se i dan danas nalazi. Taj događaj se toliko dojmio ovdašnjeg naroda da su ljudi odmah počeli hodočastiti na trsatsko brdo.

Čuvši što se dogodilo, tadašnji vlasnik ovdašnje zemlje krčki knez [[Nikola Frankapan]], osobno je došao na Trsat da se uvjeri u vjerodostojnost onoga što je čuo. Odmah potom izaslao je u [[Palestina|Palestinu]] poslanstvo koje ga je nakon povratka izvijestilo što su tamo doznali i vidjeli. Naime, istodobno, Marijina rodna kuća u Nazaretu je nestala i nitko nije znao kako.

== Povijesna vjerojatnost ==
Povijesno je vjerojatno da su [[križari]], nakon poraza u [[Sveta zemlja|Svetoj zemlji]] [[1287.]] nastojali skloniti dio svetih predmeta koji su se ondje nalazili, pa tako i dijelove nazaretske kuće, dok je dio te kuće ostao u Nazaretu i danas je vidljiv u [[Bazilika Navještenja|bazilici Navještenja]].

Nakon što je Marijina kuća prešla u Loreto, knez [[Ivan Frankapan]] dao je na Trsatu podići kapelicu, a njegov sin [[Martin Frankapan|Martin]] dao je sagraditi franjevački samostan s crkvom Blažene Djevice Marije. Od te crkve sačuvani su do danas samo fragmenti. U kasnije sagrađenoj većoj crkvi najveću vrijednost ima slika koja prikazuje Mariju kao Majku Milosti, a štuje se kao čudotvorna.

== Stube Petra Kružića ==
[[Datoteka:Ulazni trijem Trsatske stube 1.jpg|mini|Ulazni trijem s reljefnim likom okrunjene Bogorodice s Kristom u ruci]]
{{Glavni|Stube Petra Kružića}}
Takozvane ''Trsatske stube'' koje od riječke Delte vode do crkve i samostana dao je [[1531.]] kao zavjet izgraditi kapetan [[Klis]]a [[Petar Kružić]]. Dograđivale su se stoljećima. Prvotno je postavljeno 128 stepenica, a danas ih je 561, a uz njih je smješteno nekoliko zavjetnih kapela. Počinju s ulaznim baroknim trijemom s reljefom Bogorodice Tješiteljice (Bogorodica s djetetom u naručju). Iznad ulaza piše: ''CONSOLATRIX AFLICTORUM'' (tješiteljica tužnih). Nebrojeni hodočasnici su često i na koljenima prelazili ovaj put da bi se poklonili čudotvornoj Gospi Trsatskoj. Kroz trijemove i kapele, preko mnogo kamenih stepenica izlazili bi visoko iznad kanjona Riječine.

== Hrvatska čitaonica Trsat ==
[[Datoteka:Hrvatska citaonica Trsat 1207.JPG|mini|Hrvatska čitaonica Trsat]]
{{glavni|Hrvatska čitaonica Trsat}}

Nasuprot crkve nalazi se dom Hrvatske čitaonice Trsat, djelo domaćeg [[arhitekt]]a Mate Glavana. Njena gradnja dovršena je [[1897.]] godine. U prošlosti knjižnica i čitaonica, te mjesto mnogih humanitarnih priredbi, Hrvatska čitaonica i danas je mjesto okupljanja i središte kulturnih događanja na Trsatu. U Hrvatskoj čitaonici danas se organiziraju i kulturna i humanitarna zbivanja poput koncerata, narodnih veselja, pokladnih svečanosti, recitatorskih, vokalnih i dramskih sadržaja, predavanja, plesnih zabava itd.<ref name=penzići>[https://penzici.rijeka.hr/hrvatska-citaonica-trsat/ Penzići Rijeka, Hrvatska čitaonica Trsat, 12. travnja 2013.]</ref>

== Marijansko svetište ==
{{glavni|svetište Majke Božje Trsatske}}
[[Datoteka:Trsatski_hodočasnik_1.JPG|mini|180px|desno|Trsatski hodočasnik - papa Ivan Pavao II.]]
{{glavni|Crkva Gospe Trsatske}}
Crkva Blažene Djevice Marije na Trsatu - ''Gospe Trsatske'' je najstarije [[Hrvatska|hrvatsko]] [[Marijanska svetišta|marijansko svetište]] i odredište mnogih hodočasnika iz zemlje i inozemstva. U njoj se nalazi čudotvorna [[Crkva Gospe Trsatske#Marijina slika|Marijina slika]]. Također u sklopu [[Franjevački samostan na Trsatu|franjevačkog]] samostana je i [[Crkva Gospe Trsatske#Franjevački samostan i kapela Zavjetnih darova|kapela Zavjetnih darova]], dok se ispred crkve nalazi kip [[papa|pape]] [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]], [[Crkva Gospe Trsatske#Skulptura pape Ivana Pavla II - Trsatski hodočasnik|"Trsatski hodočasnik"]] podignut povodom njegovog 100-og svjetskog hodočašća kada je tom prilikom posjetio [[Rijeka|Rijeku]], Trsat i mnoge hrvatske gradove i svetišta.

Marijino proštenište bilo je poznato još u srednjem vijeku. 1453. godine [[franjevci]] su pozvani na Trsat da se nastane uz svetište Majke Milosti kao čuvari svetišta. Pozvani su nastojanjem kneza [[Martin Frankopan|Martina Frankopana]], a njihovo smještanje pismeno je odobrio papa [[Nikola V.]].<ref>[http://www.trsat-svetiste.com/samostan.htm Franjevački samostan], Svetište Majke Božje na Trsatu, pristupljeno 21. travnja 2015.</ref>

== Crkva Sv. Jurja ==
U ulici [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] prema Gradini nalazi se crkva Sv. Jurja koja je kroz stoljeća, a i danas župna crkva Trsata, posvećena zaštitniku Trsata. Podigli su je sredinom 13. st. krčki knezovi [[Frankopani]]. Crkva se spominje i u [[Vinodolski zakon|Vinodolskom zakoniku]] (1288.), jednom od prvih pravnih dokumenata u Europi. U crkvi su postavljeni oltari sv. Jurja, sv. Sebastijana i Majke Božje od Karmela, a prigrađena joj je kapela Sv. Dizme.

Crkva je stradala u potresu [[1750.]] te je ponovo sazidana [[1754.]] godine. Godine 1866. uklonjen je trijem i podignut zvonik. Glavni oltar izradio je [[1797.]] godine Ksaver Medelini (vjerojatno Venecijanac), a tri manja oltara izradio je riječki klesar Dorigo. Slike su izradili Ferdinand Ludwig ([[Senj]]) i Giovanni Fumi (Rijeka). <ref> [http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=6328&sec=1057 Službene stranice Grada Rijeke] <small>(24. veljače 2010.)</small></ref>

== Trsatska gradina ==
[[Datoteka:Kaštel Trsat, južne zidine s ulazom.jpg|mini|210px|desno|Ulazna kula i zidine [[Trsatska gradina|trsatske gradine]]<br />]]
Na mjestu današnjeg kaštela, vjeruje se da je u rimsko doba stajala rimska utvrda. Kula u sklopu kaštela imala je u [[renesansa|renesansi]] ime ''rimska kula''. Možda su taj objekt podigli predantički [[Liburni]].

Kada su Hrvati naselili [[Kvarner]], stara kula na Trsatu postala je njihova vojna utvrda. Franački kralj [[Karlo Veliki]] poslao je na kvarnerske Hrvate furlanskoga vojvodu [[Erik]]a da ih pokori, no oni su ga dočekali na Trsatu gdje su njegovu vojsku razbili, a njega ubili. Nakon tog događaja o Trsatu nema pisanih vijesti do 13. stoljeća.

Godine [[1223.]] hrvatsko-ugarski kralj [[Andrija II.]] darovao je knezovima Krčkim (kasnijim [[Frankapani]]ma) [[Vinodol|Vinodolsku županiju]] u čijem je sastavu bio i Trsat.

Kada su Frankapani [[1449.]] godine u [[Modruš]]u podijelili svoja imanja, Trsat i [[Bakar (grad)|Bakar]] pripali su knezu Martinu. Godine [[1527.]], prilikom prodora [[Turci|Turaka]] iz [[Lika|Like]] prema zapadu, skupina njihovih konjanika upala je na [[Grobničko polje]] i zauzela Trsat. Turci su u trsatskoj utvrdi držali veću skupinu hrvatskih zarobljenika. Kada su bili prinuđeni napustiti Trsat, zarobljenike nisu poveli sa sobom, pa ih je krajiška vojska oslobodila.

Udajom [[Katarina Frankapan|Katarine Frankapan]] za kneza [[Nikola Zrinski|Nikolu Zrinskog]], Trsat je prešao u posjed [[knezovi Zrinski|Zrinskih]]. Kada je na vinodolskom području ustrojena [[Hrvatska krajina]], Trsat je došao pod vlast [[Bečka komora|Bečke komore]].

Godine [[1582.]] založio je nadvojvoda Karlo Trsat senjskom kapetanu [[Raab]]u. Dok je Raab bio vlasnik trsatskog kaštela, dao je sniziti ''rimsku kulu'' za pola njezine visine. Kako nadvojvoda Karlo nije vratio posuđeni novac, Trsat je naslijedio Raabov zet [[Gašpar Knežić]]. Kasnije je Trsat vraćen Frankapanima, ali ne za dugo, jer je bio uključen u [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]]. Kada je na Kvarneru minula turska opasnost, Trsat je dodijeljen naslovnim kapetanima grada Rijeke koji su utvrdu sasvim zapustili, pa se do početka 19. stoljeća pretvorila u razvalinu. Trsatski kaštel kupila je u takvom stanju, [[1826.]] godine, bakarska općina i ubrzo ga prodala zapovjedniku ''austrijskog primorja'', grofu [[Laval Nugent|Lavalu Nugentu]], koji je kaštel dao preurediti u raskošnu rezidenciju. Obnovljene prostorije dao je opremiti stilskim namještajem i umjetninama najvišeg reda. Obnovom objekta upravljao je mletački graditelj [[Paronuzzi]]. Nugent je u odajama novoga dvora uredio i galeriju slika starih talijanskih majstora, među kojima je bilo i nekoliko djela [[Andrija Medulić|Andrije Medulića]]. Grof Nugent [[22. kolovoza]] [[1862.]] umire u Bosiljevu, pa biva prebačen u grobnicu “Mir junaka” na Trsatu.

== Filmski festival ==
Na Trsatu se od 2010. godine godišnje održava [[festival hrvatskih katoličkih filmova]]. Organiziraju ga Istra film iz Rijeke uz pomoć Turističke zajednice Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Hrvatskog audiovizualnog centra i Franjevačkog samostana Trsat.<ref>trsat.istrafilm.hr/Laudato/M.P.: [http://www.laudato.hr/Novosti/Kultura/Laudatov-film-U-ime-naroda-na-7-festivalu-hrvatski.aspx Laudatov film ''U ime naroda'' na 7. festivalu hrvatskih katoličkih filmova na Trsatu], laudator.hr, 25. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016.</ref>

== Znamenitosti ==
* [[Stube Petra Kružića]]
* [[Trsatska čitaonica]]
* [[Crkva Gospe Trsatske]]
* [[Crkva Gospe Trsatske#Čudotvorna slika Blažene Djevice Marije|Čudotvorna slika Blažene Djevice Marije]]
* [[Crkva Gospe Trsatske#Franjevački samostan i kapela Zavjetnih darova|Franjevački samostan]]
* [[Crkva Gospe Trsatske#Franjevački samostan i kapela Zavjetnih darova|Kapela Zavjetnih darova]]
* [[Crkva Gospe Trsatske#Skulptura pape Ivana Pavla II - Trsatski hodočasnik|Skulptura ''Trsatski hodočasnik'']]
* [[Trsatski perivoj]]
* [[Crkva Sv. Jurja]]
* [[Trsatski kaštel (Gradina)]]

== Galerija slika ==
<gallery>
Datoteka:Winter in Trsat 2.jpg|Trsat pod snijegom
Datoteka:Winter in Trsat.jpg|Trsat zameten snijegom 19. prosinca 2009.
Datoteka:Zima u RijeciNovo.jpg|Zima u Rijeci, Trsatski park
Datoteka:TrsatNocu.jpg|Trsat noću, pogled na crkveni zvonik
</gallery>

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Grad Rijeka}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Trsat}}
*[http://www.rijeka.hr/GradTrsat Službena stranica MO Grad Trsat (Grad Rijeka)]

{{MO Rijeke}}

[[Kategorija:Rijeka]]
[[Kategorija:Mjesni odbori Grada Rijeke]]
[[Kategorija:Primorsko-goranska županija]]

Trsat - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica