<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=TrueType</id>
	<title>TrueType - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=TrueType"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=TrueType&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-21T02:50:09Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=TrueType&amp;diff=89998&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=TrueType&amp;diff=89998&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-02T03:11:34Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''TrueType'''--&amp;gt;'''TrueType''' fontovi su ocrtni ([[engleski]]: ''outline'') fontovi izvorno razvijeni od strane &lt;br /&gt;
kompanije [[Apple Computer]] kasnih osamdesetih, kao konkurencija [[Adobe Systems|Adobeovim]] [[Type 1]] [[font|fontovima]] koji su rabili [[PostScript]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovna kvaliteta ''TrueType'' fontova koji su pružali kreatorima fontova bila je visoka kontrola prikaza ovih fontova, do najmanje pojedine točke ([[pixel]]), bez obzira na veličinu fonta. Međutim, danas kad su u primjeni brojne tehnologije za iscrtavanje (''rendering'') kontrola razine točaka (''pixel-level control'') danas zapravo ne igra nikakvu ulogu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Apple ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na  ''Macintosh'' računalima tog vremena, bitmap (rasterski fontovi) su bili pohranjeni u kovčežićima (mogli su se ručno ugađati) koji su imali svaki skup znakovnika nekog fonta u njegovoj posebnoj veličini, ukoliko je korisnik želio vidjeti i koristiti taj isti font u nekoj drugoj veličini. Aplikacija ''Font Manager'' tražila mu je najbliže moguće rješenje prema njegovom  zahtjevu i prikazala to uz osnovni skalabilni [[algoritam]]. Međutim, kad je došlo do velikih uvećanja, rezultati bi često bili groteskni (prikaz tog znakovnika na zaslonu znao se raspasti u blokove).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nasuprot njima printerski fontovi (primjer za tada vrlo popularni ''Apple LaserWriter'') bili su bazirani na Adobeovim [[PostScript]] [[Type 1]] ocrtnim fontovima i davali su odličan rezultat u bilo kojoj izlaznoj veličini. To je stoga jer ''ocrtni fontovi'' imaju skup jednadžbi za crtanje linija i krivulja i iscrtavanje oblika svakog pojedinačnog slovnog karaktera, tj. njegove ikone. Slijedeći jednadžbu, računalo iscrtava ocrt oblika željene veličine, a zatim ga ispunjava bojom da iscrta karakter tog slovnog znaka. Jednadžba skalira na bilo koju veličinu i neovisna je od razlučivosti zaslona ili pisača. Rezultat je iste kvalitete bez obzir tiska li se na filmu, zaslonu ili velikom uličnom plakatu (billboardu).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova tehnologija je bila ključni pronalazak osnivača Adobea, i tržišno oglašavana kao [[PostScript]]. Da stvar bude još kompliciranija  [[Type 1]] fontovi bili su šifrirani i Adobe je imao značajan prihod od licenci te nije dozvoljavao ''Appleu'' da to dijeli besplatno svojim korisnicima. Zato je Sampo Kaasila iz  ''Applea'' odlučio napraviti potpuno novi format fontova koji je stao razvijati pod kodnim imenom ''Bass''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovaj sustav razvijen je i objavljen kao ''TrueType'' zajedno sa operativnim sustavom [[Mac OS System 7]] u svibnju [[1991.]] Ovi fontovi s četiri inačice (''regular, italic, bold i bold italic = font family''), a tipovi su bili ''Times Roman'', ''Helvetica'', ''Courier'', uz dosta drugih manje poznatih, a zamijenili su ranije rasterske fontove iz prijašnjeg operativnog sustava ''System Software 6'').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao dio nove poslovne taktike ''Apple'' se počeo distancirati od ''Adobea'', tako da je ''TrueType'' fontove licencirao sa [[Microsoft]]om u zamjenu za njihovu licencu ''TrueImage'', Microsoftovu zamjensku tehnologiju za [[PostScript]] kompatibilni jezik za pisače. Zanimljivo je da ''TrueImage'' Apple nikad nije upotrijebio u nijednom od svojih proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Apple je unaprijedio ''TrueType'' fontove lansiranjem ''TrueType GX'' [[1994.]] godine takozvanom [[smartfont]] tehnologijom koja je bila samo dio novog ''QuickDraw GX''. Ovo je korisnicima davalo snažne dodatke u dva glavna polja, tako da se font mogao lako namjestiti da bude tanak ili jako debeo, ili da bude jako sužen ili pak jako raširen.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Microsoft ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od [[1991.]] kompanija  ''Microsoft'' daje ''TrueType'' fontove u svoj operativni sustav [[Microsoft Windows|Windows]] 3.1. U suradnji sa svojim ugovornim partnerima na tom polju, [[Monotype Corporation]], &lt;br /&gt;
Microsoft je uložio velike napore da kreira zbirku kavalitetnih ''TrueType'' fontova koji bi bili kompatibilni sa fontovima koji su bili opremljeni sa Adobeovim [[PostScript]]om. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Microsoft je razvio smart font tehnologiju nazvanu isprva ''TrueType Open'' [[1994.]], da bi ju kasnije preimenovao  u [[OpenType]] kad se udružio sa [[Adobe Systems|Adobe]] i uz njihovu pomoć razvio OpenType fontove.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== TrueType fontovi danas==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Macintosh i Windows računala ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''TrueType'' fontovi bili su osnovni zajednički standard za fontove u operativnim sustavima [[Mac OS]] i [[Microsoft Windows|Windows]], iako su čitavo vrijeme ova dva operativna sustava imala i podršku za [[Adobe Systems|Adobeove]] Type 1 formate. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Linux i druge platforme ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Projekt Davida Turnera ''FreeType'' ima namjeru razvoja nezavisne primjene ''TrueType'' standarda (kao i neke druge standarde za fontove u ''FreeType 2''). ''FreeType'' je uključen u mnoge [[Linux]]ove distribucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Tehničke opaske ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Ocrt ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''Ocrt'' jednog slovnog karaktera u ''TrueType'' fontu je napravljen od ravne linije i kvadratne [[Bézierova krivulja|Bézierove krivulje]]. Ove matematički jednostavne krivulje su malo učinkovite kod procesuiranja u usporedbi s kubičnim Bézierovim krivuljama koje su pretežno koncentrirane u PostScriptu, a isto tako u upotrebi kod [[Type 1]] fontova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ugrađena zaštita===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''TrueType'' format dozvoljava u većini slučajeva da autor postavi ugrađenu zastavicu u kojoj dajeili zabranjuje svojim korisnicima, u skladu sa zakonima o upravljanju digitalnim vlasništvom, da se njegov font prebacuje u [[Portable Document Format|pdf format]] ili na web.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Formati Fontova===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====TrueType Collection====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
''TrueType Collection'' (TTC) je dodatak TrueType formatu koji dozvoljava kombinaciju više fontova u isti elektronički niz podataka čime se štedi prostor za skup fontova koji koriste različite slovne slike za iste karaktere.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
* [http://www.microsoft.com/typography/specs/default.htm TrueType specifikacija(Microsoft)]&lt;br /&gt;
* [http://developer.apple.com/fonts/TTRefMan/index.html TrueType specifikacija(Apple)]&lt;br /&gt;
* [http://www.truetype-typography.com TrueType Typography] – Nezavisni info portal&lt;br /&gt;
* [http://www.openfontlibrary.org openfontlibrary.org - free software fonts]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Računalna grafika]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Tipografija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>