WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T10:26:32Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 10:26, 8. prosinca 2021.
Redak 2:		Redak 2:
	\|boja = pink		\|boja = pink
	\|naziv = Tur		\|naziv = Tur
	\|status = {{StatusIzumrli\|kada=[[1627.]]}}<ref >{{~~cite~~ web		\|status = {{StatusIzumrli\|kada=[[1627.]]}}<ref >{{Citiranje web
	\| url =http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/136721/0		\| url =http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/136721/0
	\| title = ''Bos primigenius''		\| title = ''Bos primigenius''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T02:22:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 02:22, 30. studenoga 2021.
Redak 65:		Redak 65:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Bos taurus indicus}}~~
	*[http://www.eurowildlife.org/news/the-aurochs-is-coming-back-to-european-forests-and-grasslands/ The Aurochs is coming back to European forests and grasslands] {{eng oznaka}}		*[http://www.eurowildlife.org/news/the-aurochs-is-coming-back-to-european-forests-and-grasslands/ The Aurochs is coming back to European forests and grasslands] {{eng oznaka}}
	*[http://www.petermaas.nl/extinct/speciesinfo/aurochs.htm Aurochs - Bos primigenius] {{eng oznaka}}		*[http://www.petermaas.nl/extinct/speciesinfo/aurochs.htm Aurochs - Bos primigenius] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T05:12:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
|boja = pink
|naziv = Tur
|status = {{StatusIzumrli|kada=[[1627.]]}}<ref >{{cite web
| url =http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/136721/0
| title = ''Bos primigenius''
| author=A. Tikhonov
| accessdate = 16. listopada 2011
| language=engleski
| publisher=International Union for Conservation of Nature and Natural Resources
}}</ref>
|slika = Ur-painting.jpg
|slika_širina = 240px
|slika_opis = Crtež izumrlog europskog goveda Tura iz 19. st.
|regnum = [[Životinje|Animalia]]
|phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
|classis = [[Sisavci|Mammalia]]
|ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]]
|familia = [[Šupljorošci|Bovidae]]
|subfamilia = [[Goveda|Bovinae]]
|genus = '''''[[Bos]]'''''
|genus_autorstvo =Ludwig Heinrich Bojanus, 1827.
|species = '''''B. primigenius'''''
|dvoimeno = ''Bos primigenius''
|dvoimeno_autorstvo =
|karta_raspon = Bos primigenius map.jpg
|karta_raspon_širina = 240px
|karta_raspon_opis = Rasprostranjenost Tura (na osnovu istraživanja Cis Van Vuuresa)
}}
'''Tur''' ([[Taksonomske kategorije|taksonomski]] i [[latinski]]: '''Bos primigenius''') izumrla je vrsta iz roda divljeg [[govedo|goveda]], koje je živjelo u [[Europa|Europi]], [[Azija|Aziji]] i [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]], predak današnjeg [[Domaće govedo|domaćeg goveda]]. Posljednji [[Europa|europski]] primjerak živio je do [[1627.]]

Njegovo izvorno [[Taksonomske kategorije|taksonomsko]] ime ''Bos primigenius'', prevedeno je na [[latinski]] iz [[Njemački jezik|njemačkih]] termina ''Auerochse'' (prvobitno govedo) i ''Urochs'' (pragovedo), donedavno se smatrala netočnim, već se predlagalo isto ime kao i za [[domaće govedo]] - ''Bos taurus''. Međutim ''Međunarodna komisija za Zoološke nomenklature'', odlučila je [[2003.]] zadržati 17 starih imena, <ref>[http://iczn.org/content/biodiversity-studies ICZN, Biodiversity Studies ]</ref>između ostalog i ''Bos primigenius'' za divlje govedo, a za njegovu podvrstu [[domaće govedo]] i njegove podvrste treba koristiti [[Taksonomske kategorije|taksonomsko]] ime ''B. primigenius taurus'', jer se smatra zasebnom vrstom.
''Tur'' je od [[prapovijest]]i bio značajna životinja za opstanak ljudi, tako da na njegove crteže i opise nailazimo od [[Prapovijest|prapovijesnih]] [[špilja]], do spisa ''Komentari o Galskom ratu'' (Commentarii de bello Gallico) [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]]. Njegov lik postao je simbol mnogih europskih [[država]] i [[grad]]ova; [[Alba-Iulia]], [[Kaunas]]a, [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Moldova|Moldove]], [[Turka]], pokrajine [[Mecklenburg]], i [[Švicarska|švicarskog]] [[kanton]]a [[Uri]] (koji je dobio i ime po njemu).
[[datoteka:Tur ZHerberstein pol XVIw small.jpg|mini|240px|lijevo|Ilustracija ''Tura'' u knjizi Sigismunda von Herbersteina iz 1556. s [[latinski]]m tekstom ''Urus sum, polonis Tur, germanis Aurox: ignari Bisontis nomen dederant'']]

== Izgled i građa ==
''Tur'' je bilo nešto većih dimenzija nego današnje [[domaće govedo]] koje poznajemo. Bio je visok 160 -180 cm (mužjaci), i oko 150 cm ženke, dug oko 2,8 m bez repa, koji je imao 0,8 m. Raspored zubi (kao i kod drugih vrsta iz potporodice [[goveda]]) bio je:
{| style="margin: 0 0 0.5em 1em; border-collapse:collapse; text-align:center;" border="1"
|'''0.0.3.3'''
|-
|'''3.1.3.3'''
|}
''Turevi'' su imali istaknute [[spol]]ne razlike, osim osnovnih bioloških razlika u građi spolnih organa, razlikovali su se po boji i po veličini. Ženke su bile kraće i niže (nešto nižeg hrbata) od mužjaka. Mužjaci su bili crnosmeđi, a ženke crvenkastosmeđe, i jedni i drugi imali su svijetle (skoro bijele) [[rog]]ove sa crnim vrhovima.
== Način života ==
[[datoteka:Long horned european wild ox.jpg|mini|width|245px|Tur se brani od napada [[vuk]]ova]]
''Turevi'' su bili rasprostranjeni u skoro cijeloj [[Europa|Europi]]. Njihovo [[stanište]] bile su uglavnom [[Stepa|stepe]], [[Tajga|tajge]], vlažne [[močvara|močvarne]] [[Šuma|šume]] i riječne doline. Ova goveda su živjela u krdima, osim ponekog starijeg bika, koji su živjeli sami, da bi se u vrijeme parenja pridružili krdima. U krdu, koje je imalo nekoliko desetina jedinka, postojao je dominantni mužjak, pa je za vrijeme parenja dolazilo do borbi oko ženke. Parenje se odvijalo krajem ljeta, a telad su dolazila na svijet krajem proljeća. Tur se najviše hranio travom, ali i [[voće]]m, [[list|lišćem]] i mekšim grančicama. Za razliku od većine današnjih vrsta goveda koji su u pravilu dnevne [[Životinja|životinje]], ''tur'' je bio aktivan u sumrak i noću {{nedostaje izvor}}.

== Porijeklo i izumiranje==
Prema istraživanju [[Paleontologija|Paleontološkog]] [[muzej]]a [[Sveučilište|sveučilišta]] u [[Oslo|Oslu]], prvi primjerci ove vrste pojavili su se na prostoru današnje [[Indija|Indije]] prije oko dva milijuna godina pr. Kr., odakle su migrirali na [[Srednji Istok]] i druge dijelove [[Azija|Azije]]. Do Europe su stigli oko 250 000 godine.<ref>[http://www.toyen.uio.no/palmus/galleri/montre/english/a31922.htm Paleontologisk Museum Oslo]</ref> Donedavno se smatralo da je ''tur'' bio različit od europskog [[Domaće govedo|domaćeg goveda]] (''Bos taurus''), ali novija taksonomija je odbacila tu razliku.

=== Podvrste ===
Na svijetu su postojale tri podvrste ''Tura'' koji su živjeli na različitim teritorijima:
*''[[Bos primigenius primigenius]]'' - '''Euroazijsko divlje govedo''', - živjelo je po [[stepa]]ma i [[tajga]]ma [[Europa|Europe]], [[Sibir]]a i [[Centralna Azija|Centralne Azije]]. ''Turevi'' su udomaćeni oko [[6. tisućljeće pr. Kr.|6. tisućljeća prije Krista]] na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]], a najvjerojatnije u isto vrijeme i na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. ''Turevi'' su bili brojni u [[Europa|Europi]] za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], i masovno su korišteni u borbama u [[Amfiteatar|amfiteatrima]]. Masovni lov na njih doveo je do toga da su gotovo istrijebljeni. U 13. stoljeću, egzistiralo je samo još nešto malo krda po [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]], pa je lov na njih postao privilegija bogataša i kraljeva, ipak ni to ograničenje lova, nije ih spasilo od istrebljenja i posljednji europski tur umro je prirodnom smrću [[1627.]] u šumi [[Jaktorów]]u u [[Poljska|Poljskoj]].
Trag postojanja ove vrste goveda sačuvao se u Hrvatskoj u toponimima (mjestopisima): najpoznatije je [[Turopolje]] (u novije se vrijeme osporava to podrijetlo<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/103103 Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, sv.25 br.1 lipanj 1999.] Danijel Alerić: Problem imena predjela Turopolja </ref>). Grad Velika Gorica u svom grbu ima ovo govedo.<ref>[http://www.tzvg.hr/stranica/turopoljska-obiljezja-/ TZ Velike Gorice]</ref>

*''[[Bos primigenius namadicus]]'' - '''Indijsko divlje govedo''', živjelo je na vrućim i suhim prostorima [[Indija|Indije]], od njega su oko [[9. tisućljeće pr. Kr.|9. tisućljeća prije Krista]] pripitomljeni prvi primjerci koji su se razvili kao goveda - [[zebu]]. <ref>[http://www.nap.edu/openbook.php?record_id=12692&page=96 In the Light of Evolution III: Two Centuries of Darwin (2009), ''str. 96'', National Academies Press]</ref>
[[datoteka:Lascaux painting.jpg|thumb|280px|right|Pretpovijesni crtež Tura iz pećine [[Lascaux]]]]
*''[[Bos primigenius mauretanicus]]'' - '''Afričko divlje govedo''', živjelo je po [[Makija|makiji]] i [[šuma]]ma [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]]. Ono je bilo potomak Indijskog divljeg goveda, koje je migriralo s Bliskog istoka. Ne zna se kad je izumrlo Prije tog su drevni [[Egipćani]] pripitomili pojedine primjerke iz kojih je nastalo Egipatsko govedo, koji je bilo najraširenija pasmina goveda po [[Mediteran]]u do uvoza [[zebu]]a iz Indije.

Pokušavalo se vratiti Tura "iz mrtvih", pažljivim uzgojem goveda sa sličnim fenotipskim karakteristikama originalnog. To je donekle i uspjelo. "Rekonstruiran" je pažljivim križanjem domaćih sojeva u ZOO vrtu u Munchenu.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Bos taurus indicus}}
*[http://www.eurowildlife.org/news/the-aurochs-is-coming-back-to-european-forests-and-grasslands/ The Aurochs is coming back to European forests and grasslands] {{eng oznaka}}
*[http://www.petermaas.nl/extinct/speciesinfo/aurochs.htm Aurochs - Bos primigenius] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Sisavci]]

Tur - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica