WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-02T06:10:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{coord|44.4893258|N|18.5704288|E|display=title}}
'''Tuzlanski kiseljak''' je izvorište [[Termalno vrelo|termalne]] [[mineralna voda|mineralne vode]] na području Grada [[Tuzla|Tuzle]], u [[Kiseljak (Tuzla, BiH)|Kiseljaku]], na zapadnom kraju mjesta, južno od Poljane.<ref name="prostorni">(boš.) [http://cms.optimus.ba/Avanti_ApplicationFiles/66/Pages/PPOTZ/Prostorni_plan_Grada/ODLUKA%20O%20PROVO%C4%90ENJU.pdf Cms.optimus.ba] ''Odluka o sprovođenju Prostornog plana Grada Tuzle za razdoblje od 2010. do 2030. godine'', Tuzla, 2014. (pristupljeno 7. studenoga 2018.)</ref> Spada u prirodnu baštinu ruralnog dijela općine Tuzle. Pod zaštitom je države. Zaštićen je kao [[zaštićeni krajobraz]].<ref>(boš.) [http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/10/Smjernice-ruralnog-razvoja-opcine-Tuzla_final.pdf Grad Tuzla] ''Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla''. str. 29. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.). </ref>
Na glasu je kao ljekovit. Ljudi su do bunara pješačili i 12 kilometara da bi se napili. Preko 60 godina bio je omiljeno izletište za [[teferič]]e i slične događaje lokalnog stanovništva i stanovnika šireg okruženja.<ref>(boš.) [https://enver-brkic-hidrogeolog.page.tl/-g-TUZLANSKI-KISELJAK-Mg%2B%2B-g--kod-Tuzle.htm Enver Brkić, hidrogeolog] ''Tuzlanski kiseljak'' (pristupljeno 10. travnja 2018.)</ref><ref name="bezbojno"/>
Ova prirodna mineralna voda bogata magnezijem, cinkom, kalcijem, kalijem te mikroelementima bakrom, cinkom, stroncijem, molibdenom, vanadijem i selenom. Umjerena je količina natrija. Bogat je hidrokarbonatom i zbog hidrokarbonatnog oblika jedinstvena je na svijetu.<ref>(boš.) [http://www.pivaratuzla.ba/PivaraTuzla/proizvodtuzlanskikiseljak.htm Tuzlanska pivovara] ''Tuzlanski kiseljak'' (pristupljeno 21. studenoga 2018.)</ref>

Ratne 1993. odlučilo se napraviti gospodarski konzorcij od subjekata iz soljanskog kraja. Prvo se razmatralo komercijalizirati mineralnu vodu iz Kiseljaka kod Tuzle, koja je bila na glasu kao ljekovita i da godi. Budući da nije bilo drugih kiseljaka na tržištu, plasirana je na tržište. Konzorcij se raspao nakon tri godine i jedina zainteresirana bila je [[Pivara Tuzla|Tuzlanska pivara]]. Istraživanja su pokazala postojanje visokog postotka [[magnezij]]a (Mg++) u vodi te odsustvo ili mali postotak [[sulfat]]a (tzv. "gorke soli"). U mineralnoj vodi se uz željeni magnezij pojavljuju sulfati u manjem postotku.<ref name="bezbojno">(boš.) [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/222/t22208.shtml BH Dani] Saida Mustajbegović: ''Tihi rat za bezbojno zlato'', 7. rujna 2001. (pristupljeno 10. travnja 2018.)</ref>

Svojevremeno je ova [[mineralna voda]] bila četvrta na međunarodnoj ljestvici mineralnih voda s velikim postotkom magnezija. Velika je potražnja za vodom ovakvih osobina. Voda iz Kiseljaka godinama se flaširala u pogonima [[Tuzlanska pivovara|Tuzlanske pivovare]], pa su se prebacili na druga izvorišta. <ref name="klix"/><ref name="bezbojno"/>

Staro izvorište u Kiseljaku danas je zapušteno, ali ju mještani koriste. Premda je i dalje na glasu kao ljekovita i što mještani Kiseljaka svakodnevno uzimaju vodu s izvorišta, nikad to nije potaknulo stručnjake sprovesti ozbiljnija istraživanja i raščlambe. Izvorištu ugrozu predstavljaju okolna odlagališta otpada. Radi očuvanja, pokrenuta je inicijativa za sanaciju izvorišta.<ref name="klix">(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/zapusteno-izvoriste-mineralne-vode-u-kiseljaku/130125087 Klix.ba] D. Brkić: ''FOTO
/Zapušteno izvorište mineralne vode u Kiseljaku'', 25. siječnja 2013. (pristupljeno 21. studenoga 2018.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Tuzla]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u BiH]]

Tuzlanski kiseljak - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica