WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T03:40:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''UNPROFOR''' je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage [[UN|Ujedinjenih Naroda]]) osnovane [[21. veljače]] [[1992.]] Rezolucijom 743 [[vijeće sigurnosti|Vijeća sigurnosti]]<ref>http://www.undemocracy.com/S-RES-743(1992).pdf</ref>, a raspuštene [[31. ožujka]] [[1995.]]<ref>Kronologija rata HIC, Zagreb 1998. {{ISBN|953-6058-11-1}} str. 464</ref>(formiran je UNCRO)

Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.

UNPROFOR je, uz [[IPKF]], [[MFO]] i [[UNAMIR]], jedna od misija koja je formirana da služi jednom od osnovnih ciljeva UN-a: "održati međunarodni mir i sigurnost".

UNPROFOR je za svoje misije u Hrvatskoj u vrijeme [[Domovinski rat|velikosrpske agresije i okupacije]] nerijetko bio optuživan za pristranost prema [[RSK|pobunjenim hrvatskim Srbima]]. Primjerice, [[6. rujna]] [[1993.]] [[Hrvatska vojska]] je pred novinarima optužila UNPROFOR da se na zadarskom bojištu razmješta uz četničke položaje kako bi ih zaštitio od eventualnih hrvatskih odgovora na sve češću pucnjavu iz topova i minobacača.<ref>[http://www.domovinskirat.com/index.php?option=com_content&view=article&id=2843%3A0609&catid=2%3Akronologija&Itemid=197 Domovinski rat On Line] Na današnji dan - 6. rujna</ref>

Dolazak mirovnih snaga prorijedio je ratne sukobe i razorne napade na hrvatske gradove te osigurao primirje na svim bojištima; međutim, ostale preuzete obveze mirovne snage nisu ispunile.

[[Srpska vojska Krajine]] je nastavila izvoditi povremene topničke udare na hrvatske gradove i sela uz bojišnicu: ne bilježe se vojne akcija UNPROFOR-a koje bi bile usmjerene na onemogućavanje takvih terorističkih napada kojima su meta uglavnom bili civilni ciljevi.

U mirovnome planu bila je predviđena uspostava mjesne vlasti po načelu proporcionalne zastupljenosti nacionalnih skupina prije rata, ali su u stvarnosti postojeće strukture priznate od UNPROFOR-a kao legalne. Svojim odnosom spram njih mirovni su posrednici kod pobunjeničke vlasti poticali osjećaj sigurnosti i davali im na taj način legalitet.

Mandat za povratak stanovništva zaštitne snage UN-a nisu nikad nigdje provele. Preostali Hrvati koji su ostali na okupiranim područjima na svojim imanjima bili su opljačkani i podvrgavani fizičkom i psihičkom maltretiranju od strane velikosrba. Brojni su Hrvati i smaknuti.<ref>[http://www.centardomovinskograta.hr/novost_36.html Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata] Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj - prosinac 1992.)</ref> Budući da su se u nazočnosti mirovnih snaga osjećale sigurnima, srpske su pobunjeničke vlasti u zaštićenim područjima nastavile s proganjanjem preostalih nesrba, te s pljačkom i uništavanjem imovine nesrpskog stanovništva tog područja (gdje je prije 1991. godine živjelo približno pola Srba, a pola Hrvata i pripadnika drugih narodnosti), kao i uništavanje kulturnih i vjerskih spomenika.

Nikakavo prometovanje hrvatskih civilnih vozila preko dijelova Hrvatske pod okupacijom nije bilo omogućeno; od prometnih teškoća je osobito trpjela Dalmacija.

Mali broj preostalih Hrvata i drugih ne - Srba bio je za vrijeme mandata UNPROFOR-a na okupniranim područjima Hrvatske bio je izložen nasilju, do ubojstava. Tako je primjerice na području Slunja nakon dolaska [[UNPROFOR]]-a u proljeće 1992. godine do [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]] 1995. godine ubijeno 52 civila.<ref>{{Citiranje weba|url=https://radio-mreznica.hr/danasnji-dan-dogodio-se-egzodus-slunjana/|title=Na današnji dan dogodio se egzodus Slunjana|author=|date=16. studenog 2017.|work=|language=|publisher=Radio Mrežnica|accessdate=16. studenog 2020.}}</ref>

UNPROFOR je s vremenom postao svjestan takve zloporabe svoje prisutnosti, često prosvjedovao i povremeno poduzimao akcije zaštite preostaloga nesrpskog pučanstva, ali su pripadnici UNPROFOR-a uglavnom bili bespomoćni svjedoci nasilja.

UNPROFOR je propustio spriječiti djelovanje srpskih postrojbi koje su s područja Hrvatske često prelazile na područje BiH i ondje provodile borbene akcije u zajedništvu sa snagama bosanskih Srba. Uz to se s područja Hrvatske koje je bilo pod zaštitom UNPROFOR-a izvodilo napade na područje Bihaća u BiH.

Imajući na umu neučinkovitost mirovnih snaga, kao i svjesna činjenice da postojeće stanje ide na ruku pobunjenim Srbima jer podržava rezultate agresije, Hrvatska je u razdoblju 1992-95. svoja stalna diplomatska nastojanja kombinirala s povremenim munjevitim oružanim operacijama na okupiranom području. Već u tijeku svibnja i lipnja 1992. oslobođeno je dubrovačko primorje od Ošlja do Mokošice te [[Župa dubrovačka]]. [[Miljevci|Miljevački plato]] u zaleđu Šibenika oslobođen je nakon oružane akcije u lipnju 1992. U listopadu 1992. jugoslavenska vojska povukla se iz Konavala na temelju sporazuma hrvatskog i jugoslavenskoga predsjednika, [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]], postignutog u rujnu 1992. u Ženevi, a samo na krajnji jugoistočni dio, na poluotok Oštru ili Prevlaku raspoređena je promatračka misija [[UNMOP]] (UNMonitors on Prevlaka). U siječnju 1993. hrvatske snage su u [[Operacija Maslenica|Operaciji Maslenica]] oslobodile zadarsko zaleđe s Masleničkim ždrilom i dijelom Velebita te područje oko brane na [[Peručko jezero|Peručkom jezeru]] kraj Sinja. Ukupno je u svim tim akcijama oslobođeno oko 850 km<sup>2</sup> oko 100 naselja, prije agresije uglavnom naseljenih Hrvatima. U rujnu 1993. hrvatske snage potisnule su Srbe iz nekoliko sela u okolici Gospića (tzv. [[Operacija Medački džep|Medački džep]]). Sve hrvatske akcije bile su popraćene negodovanjem UNPROFOR-a i ostalih međunarodnih posrednika "zbog uporabe oružja"; međutim se postrojbe UNPROFOR-a nisu otvoreno sukobljavale s hrvatskim snagama - jednako kao što zapravo nisu sprječavale niti agresivana djelovanja srpskih postrojbi.

== Zapovjednici ==

Zapovjednici UNPROFOR-a bili su:

* Satish Nambiar (Indija) 5. ožujka 1992.<ref>Kronologija rata HIC, Zagreb 1998. {{ISBN|953-6058-11-1}} str. 145</ref> - 2. ožujka 1993.<ref name="HIC 1998">Kronologija rata HIC, Zagreb 1998. {{ISBN|953-6058-11-1}} str. 246</ref>
* [[Lars-Eric Wahlgren]] (Švedska) 2. ožujka 1993.<ref name="HIC 1998"/> - lipanj 1993.
* Jean Cot (Francuska) lipanj 1993. - ožujak 1994.
* Bertrand de Sauville de La Presle ožujak 1994. - ožujak 1995.
* Bernard Janvier ožujak 1995. - siječanj 1996.

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Domovinski rat on line}}

==Povezani članci==
* [[UNPA]]
* [[UNCRO]]
*[[IFOR]]
* [[UNTAES]]

[[Kategorija:Ujedinjeni narodi]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]
[[Kategorija:Domovinski rat]]

UNPROFOR - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica