WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T17:53:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17:53, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ubuntu'''-->~~{{izdvojeni članak\|rujan 2012.}}~~		<!--'''Ubuntu'''-->
	{{Infookvir OS		{{Infookvir OS
	\|ime = Ubuntu		\|ime = Ubuntu

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T10:35:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|rujan 2012.}}
{{Infookvir OS
|ime = Ubuntu
|logo = [[Datoteka:Logo-ubuntu no(r)-black orange-hex.svg|Ubuntu logo|200px]]
|screenshot = [[Datoteka:Ubuntu 20.04 Desktop animated GIF.gif|320px]]
|naslov = Radna površina sustava Ubuntu 20.04 s grafičkim sučeljem GNOME
|website = [https://www.ubuntu.com www.ubuntu.com]
|razvijatelj = [[Canonical Ltd.]] / Ubuntu community
|porodica = [[Linux|GNU/Linux]]
|model_izvornog_koda =
|posljednja_izdana_verzija = '''21.04''' (Hirsute Hippo)
|datum_posljednjeg_izdanja = [[22. travnja]] [[2021.]]
|marketinski_cilj = [[osobno računalo|osobna računala]], [[poslužitelj]]i, [[računarstvo u oblaku]], [[Internet stvari|IoT]]
|jezik = višejezičan
|tip_jezgre = monolitna
|ui = [[GNOME]] 3 (od inačice 17.10) [[Unity (korisničko sučelje)|Unity]] (do inačice 17.04) [[GNOME]] 2 (do inačice 10.10)
|licenca = uglavnom [[GNU]] GPL i druge licencije slobodnog softvera
|radno_stanje = razvija se
|podrzane_platforme = AMD64 (x86-64), 64-bit ARM, POWER8, s390x
|model_azuriranja = APT
|upravitelj_paketa = dpkg
}}
'''Ubuntu''' (fon. /u’buntu/) je jedan od računalnih [[operacijski sustav|operacijskih sustava]] sličnih [[Unix]]u.
Ubuntu je nastao kao izvedenica sustava [[Debian GNU/Linux]], koji pak mnoge temeljne komponente preuzima iz projekta [[GNU]] i koristi [[Linux]] kao [[Jezgra (računarstvo)|jezgru]] ({{en|kernel}}) operacijskog sustava.<ref name="Ubuntu and Debian">{{citiranje www |url=https://ubuntu.com/community/debian |naslov=Debian is the rock on which Ubuntu is built |web_stranica=Ubuntu |izdavač=Canonical Ltd. |preuzeto=23. studenoga 2019. |jezik=engleski}}</ref>
Ubuntu za osobna računala također standardno sadrži [[grafičko korisničko sučelje]] ({{en|graphical user interface, GUI}}).

Ubuntu je građen od mnogo dijelova koji se nazivaju softverski paketi a skupljeni su u nekoliko kolekcija softvera, t.zv. [[Linux distribucija|distribucija]], koje uz operacijski sustav sadrže i [[aplikacijski softver]] za različite namjene. Komponente koje sačinjavaju distribucije Ubuntua pripadaju gotovo u potpunosti [[slobodni softver|slobodnom softveru]].

Projekt Ubuntu vodi tvrtka [[Canonical Ltd.]] koju je osnovao [[Južna Afrika|južnoafrički]] biznismen [[Mark Shuttleworth]], no kako se radi o slobodnom softveru, u projektu sudjeluju i mnogi neovisni programeri i suradnici povezani u zajednicu Ubuntu ({{en|Ubuntu community}}).<ref name="About Ubuntu">{{citiranje www |url=https://ubuntu.com/about |naslov=About the Ubuntu project. The story of Ubuntu |izdavač=Canonical Ltd. |preuzeto=23. studenoga 2019. |jezik=engleski}}</ref>
Naziv Ubuntu dolazi od afričkog filozofskog koncepta ''ubuntu'' koji se može prevesti kao "humanost prema drugima".<ref name="About Ubuntu"/>
Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći instaliranja i korištenja, slobodi od bilo kakvih ograničenja te ustaljenom rasporedu izdavanja novih inačica.

== Povijest i razvoj ==

Prva inačica Ubuntua, izašla [[20. listopada]] [[2004.]], nastala je račvanjem ({{en|fork}}) iz projekta Debian GNU/Linux s ciljem da se ubrza izdavanje novih inačica u odnosu na Debian. Ubuntuovi softverski paketi uglavnom se temelje na nestabilnim ({{en|unstable}}) inačicama Debianovih paketa. Ubuntu koristi Debianov format ''deb'' za softverske pakete i iste alate za upravljanje paketima. Međutim, paketi za Debian i Ubuntu nisu uvijek međusobno binarno kompatibilni.<ref>{{citiranje www |url=https://wiki.ubuntu.com/MarkShuttleworth#What_about_binary_compatibility_between_distributions.3F |naslov=MarkShuttleworth: What about binary compatibility between distributions? |web_stranica=Ubuntu Team Wiki |preuzeto=23. studenoga 2019. |jezik=engleski}}</ref>
Mnogi programeri Ubuntua također održavaju ključne Debianove pakete te postoji suradnja između ta dva projekta.<ref name="Ubuntu and Debian"/>

Za razliku od nekih drugih izvedenica Debiana koje u većoj mjeri sadrže [[vlasnički softver]], Ubuntu je ostao vrlo blizak filozofiji Debiana te sadrži prvenstveno slobodni softver.<ref>{{citiranje www |url=https://ubuntu.com/community/mission |naslov=Our mission |web_stranica=Ubuntu |izdavač=Canonical Ltd. |preuzeto=23. studenoga 2019. |jezik=engleski}}</ref>

Ubuntu financira tvrtka Canonical Ltd. Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. objavili su [[8. srpnja]] [[2005.]] osnivanje [[Zaklada Ubuntu|Zaklade Ubuntu]] s početnim prilogom u iznosu od 10 milijuna [[američki dolar|američkih dolara]]. Svrha te Zaklade je osigurati dugotrajnu podršku za Ubuntu te njegov razvoj bez obzira na komercijalne interese tvrtke Canonical.<ref name="Ubuntu Foundation">{{citiranje www |url=https://lists.ubuntu.com/archives/ubuntu-announce/2005-July/000025.html |naslov=Announcing Launch of ($10m) Ubuntu Foundation |izdavač=Canonical Ltd. |preuzeto=25. listopada 2017. |jezik=engleski}}</ref>

== Značajke ==

[[Datoteka:Ubuntu 16.04 Live DVD screenshot.png|250px|desno|mini|Ubuntu 16.04 Live DVD]]
Ubuntu stavlja naglasak na upotrebljivost, sigurnost i stabilnost. Osnovno izdanje, ''Ubuntu Desktop'', koje je namijenjeno za osobna računala, sadrži grafičko korisničko sučelje [[GNOME]], no neke izvedenice (npr. Kubuntu, Xubuntu i Ubuntu MATE) koriste neka druga grafička korisnička sučelja. Ubuntu Desktop je do inačice 17.04 koristio [[Unity (korisničko sučelje)|Unity]] kao grafičko korisničko sučelje, no od inačice 17.10 ono više nije na raspolaganju. Kao osnova za grafičko radno okruženje koristi se sustav [[X Window]].<ref>{{citiranje www |url=https://wiki.ubuntu.com/ArtfulAardvark/ReleaseNotes#Ubuntu_Desktop |naslov=Artful Aardvark Release Notes / Ubuntu Desktop |web_stranica=Ubuntu Team Wiki |preuzeto=25. listopada 2017. |jezik=engleski}}</ref>

Za poslužiteljska računala namijenjen je ''Ubuntu Server''<ref>{{citiranje www |url=https://ubuntu.com/server |naslov=Ubuntu Server |izdavač=Canonical Ltd. |preuzeto=23. studenoga 2019. |jezik=engleski}}</ref> koji ne sadrži grafičko korisničko sučelje, a za samostalne uređaje i robote namijenjen je ''Ubuntu Core''<ref>{{citiranje www |url=https://ubuntu.com/core |naslov=Ubuntu Core |izdavač=Canonical Ltd. |preuzeto=23. studenoga 2019. |jezik=engleski}}</ref> koji je još više minimizirano izdanje Ubuntua. Ubuntu se može instalirati izravno na računalo s jednom od podržanih platformi ili pak na [[virtualni stroj|virtualno računalo]] te se često koristi za [[računarstvo u oblaku]].

Instaliranje Ubuntua na računalo može se napraviti s tzv. ''Live'' medija koji omogućava da se Ubuntu pokrene izravno s medija i tako isproba prije instalacije, npr. u svrhu ispitivanja kompatibilnosti s hardverom.

Sav softver koji sačinjava distribucije Ubuntua može se slobodno dohvatiti sa [[softverski repozitorij|softverskih repozitorija]] na Internetu koristeći neki od programa za tu namjenu. Budući da su mnogi softverski paketi u stalnom razvoju, redovito je potrebno instalirane pakete nadograđivati na nove inačice koje ispravljaju uočene greške, uklanjaju sigurnosne propuste ili dodaju nove mogućnosti.

Ubuntu Desktop se standardno instalira s više popularnih aplikacija kao što su uredski paket [[LibreOffice]], web-preglednik [[Mozilla Firefox]], program za rad s e-poštom [[Mozilla Thunderbird]] i grafički editor [[GIMP]]. Tisuće drugih aplikacija mogu se dodati sa softverskih repozitorija.

Ubuntu je prilagođen za globalno tržište te podržava internacionalizaciju i lokalizaciju ({{en|internationalization and localization}}), tj. omogućava da se instalirani programi prilagode jeziku i regiji koje korisnik izabere. Pretpostavljeni kodni zapis na sustavu je [[UTF-8]] koji omogućava korištenje i nelatiničnih znakova u tekstu. U svrhu povećanja sigurnosti Ubuntu koristi alat [[sudo]] koji običnim korisnicima privremeno daje administrativna prava na sustavu čime je omogućeno da superkorisnički račun ''root'' bude zaključan te je znatno smanjena mogućnost da neiskusni korisnik napravi promjene koje bi bile katastrofalne za rad sustava ili bi mu ugrozile sigurnost.<ref>{{citiranje www |url=https://help.ubuntu.com/community/RootSudo |naslov=RootSudo |web_stranica=Community Help Wiki |preuzeto=23. studenoga 2019. |jezik=engleski}}</ref>

{| class="wikitable" style="margin:auto; text-align:center;"
|-
! Minimalni hardverski zahtjevi za PC računalo<ref name="SystemRequirements">{{citiranje www |url=https://help.ubuntu.com/community/Installation/SystemRequirements |naslov=Installation/SystemRequirements |web_stranica=Community Help Wiki |preuzeto=22. studenoga 2019. |jezik=engleski}}</ref>
! Ubuntu Server !! Ubuntu Desktop
|-
| Arhitektura [[procesor (računarstvo)|procesor]]a || colspan="2" | AMD64 (x86-64)
|-
| Frekvencija procesora || 300 MHz || 2 GHz
|-
| [[RAM]] || 384 [[bajt|MiB]] || 4 [[bajt|GiB]]
|-
| Slobodnog prostora na [[Tvrdi disk|tvrdom disku]] || 1,5 [[GB]] || 25 GB
|-
| [[Razlučivost]] [[zaslon]]a || 640×480 || 1024×768
|}

== Inačice ==

{| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="float:right; text-align:center; margin-left:1em; margin-right:0"
|-
|+ Zadnje inačice Ubuntua<ref name="release-cycle">{{citiranje www |url=https://ubuntu.com/about/release-cycle |naslov=The Ubuntu lifecycle and release cadence |izdavač=Canonical |preuzeto=24. listopada 2020. |jezik=engleski}}</ref>
|-
! Inačica !! Kodno ime !! Datum izdavanja !! Podržana do
|-
| 14.04 LTS || Trusty Tahr || [[17. travnja]] [[2014.]] || travnja 2019. (LTS) travnja 2022. (ESM)
|-
| 16.04 LTS || Xenial Xerus || [[21. travnja]] [[2016.]] || travnja 2021. (LTS) travnja 2024. (ESM)
|-
| 18.04 LTS || Bionic Beaver || [[26. travnja]] [[2018.]] || travnja 2023. (LTS) travnja 2028. (ESM)
|-
| 20.04 LTS || Focal Fossa || [[23. travnja]] [[2020.]] || travnja 2025. (LTS) travnja 2030. (ESM)
|-
| 20.10 || Groovy Gorilla || [[22. listopada]] [[2020.]] || srpnja 2021.
|-
| 21.04 || Hirsute Hippo || [[22. travnja]] [[2021.]] || siječnja 2022.
|}

Nova inačica Ubuntua izlazi svakih šest mjeseci<ref name="release-cycle"/> a označava se oznakom u obliku ''GG''.''MM'' pri čemu je ''GG'' godina izdanja umanjena za 2000, a ''MM'' je broj mjeseca izdanja pisan s vodećom nulom. Npr. Ubuntu koji je izašao u travnju 2020. ima oznaku 20.04. Uz to svaka inačica dobiva kodno ime koje se sastoji od pridjeva i imena životinje (na engleskom) koji oba počinju istim slovom. Npr. Ubuntu 21.04 dobio je kodno ime Hirsute Hippo (dlakavi [[nilski konj]]). Kodna imena, osim za prve tri inačice, redaju se po engleskoj abecedi pa je lako zaključiti koja inačica je novija.<ref>{{citiranje www |url=https://help.ubuntu.com/community/CommonQuestions#Ubuntu_Releases_and_Version_Numbers |naslov=Ubuntu Releases and Version Numbers |web_stranica=Ubuntu Community Documentation |izdavač=Canonical Ltd. |preuzeto=31. prosinca 2013. |jezik=engleski}}</ref>

Nova inačica Ubuntua službeno je podržana sljedećih 9 mjeseci, no svaka četvrta inačica ima podršku produženu na pet godina te se označava dodatnom oznakom LTS ({{en|long term support}}). Nadogradnja Ubuntua na novu inačicu moguća je samo između dviju uzastopnih inačica (npr. s 20.10 na 21.04) ili između uzastopnih inačica s produženom podrškom (npr. 18.04 LTS na 20.04 LTS).<ref>{{citiranje www |url=https://help.ubuntu.com/community/UpgradeNotes |naslov=UpgradeNotes. General Upgrade Information |web_stranica=Ubuntu Community Documentation |izdavač=Canonical Ltd. |preuzeto=31. prosinca 2013. |jezik=engleski}}</ref>

Za inačice s produženom podrškom, koje moraju ostati u funkciji i nakon isteka produžene podrške, Canonical nudi pretplatu na produženo sigurnosno održavanje ({{en|extended security maintenance (ESM)}}) za dodatnih tri odnosno pet godina.<ref name="release-cycle"/>

== Izvedenice ==

[[Datoteka:Ubuntu MATE 16.04 screenshot.png|desno|mini|Radna površina sustava Ubuntu MATE 16.04]]

Službena izdanja Ubuntua (''Desktop'', ''Server'' i ''Core'') priprema i održava tvrtka Canonical u suradnji sa zajednicom Ubuntu, a potpunu podršku za ta izdanja pružaju Canonical i njegovi partneri kao i zajednica.

Za osobna računala uz službeno izdanje ''Ubuntu Desktop'' još su službeno podržane sljedeće varijante koje se razlikuju po vrsti grafičkog radnog okruženja te po skupu početno instaliranih programa:<ref>{{citiranje www |url=https://ubuntu.com/download/flavours |naslov=Ubuntu flavours |izdavač=Canonical Ltd. |preuzeto=23. studenoga 2019. |jezik=engleski}}</ref>

* [[Kubuntu]] - koristi grafičko radno okruženje [[KDE]].
* Lubuntu - koristi grafičko radno okruženje [[LXDE]] te ima manje hardverske zahtjeve nego Ubuntu.
* [[Xubuntu]] - koristi grafičko radno okruženje [[Xfce]] te ima manje hardverske zahtjeve nego Ubuntu.
* Ubuntu MATE - koristi grafičko radno okruženje MATE.
* Ubuntu Budgie - koristi grafičko radno okruženje Budgie.
* Ubuntu Kylin - Ubuntu za kinesko tržište.
* Ubuntu Studio - sadrži softver za uređivanje i stvaranje multimedijalnih sadržaja.

Postoje i mnoge druge distribucije Ubuntua, tzv. izvedenice ({{en|derivatives}}) koje pripremaju i održavaju pojedinci i organizacije neovisne o Canonicalu koji u većoj ili manjoj mjeri surađuju sa zajednicom Ubuntu.

Za Ubuntu i njegove izvedenice postoje dvije glavne vrste korisničke podrške:<ref>{{citiranje www |url=https://www.ubuntu.com/support |naslov=Support and management |web_stranica=Ubuntu |izdavač=Canonical Ltd. |preuzeto=23. studenoga 2019. |jezik=engleski}}</ref>
* profesionalna podrška na komercijalnoj osnovi (uz naplatu) koju nudi Canonical i njegovi partneri za službeno podržana izdanja softvera;
* besplatna podrška koja uključuje besplatnu dokumentaciju i podršku od zajednice korisnika ({{en|free community support}}) kroz tehnički sustav [[Launchpad]], [[internetski forum|internetske forume]] i slično.

== Klasifikacija paketa ==

Ubuntu dijeli sav softver u četiri klase, zvane komponente, koje se razlikuju po licenciranju i razini dostupne podrške od strane Canonicala:<ref>{{citiranje www
|url=https://ubuntu.com/licensing |naslov=Licensing |web_stranica=Ubuntu |izdavač=Canonical Ltd. |preuzeto=23. studenoga 2019. |jezik=engleski}}</ref>

{| class="wikitable"
! !! slobodni softver !! vlasnički softver
|- align="center"
! scope="row" | podržan
| ''Main'' || ''Restricted''
|- align="center"
! scope="row" | nepodržan
| ''Universe'' || ''Multiverse''
|}

Komponenta ''Main'' sadrži samo slobodni softver za kojeg Canonical daje punu tehničku podršku. Tu su uključene najpopularnije i najpouzdanije aplikacije od kojih se mnoge instaliraju tijekom normalne instalacije Ubuntua.

Komponenta ''Restricted'' sadrži mali skup vlasničkog softvera koji može biti potreban za instaliranje Ubuntua na popularni hardver. Uglavnom su to pogonski programi ({{en|drivers}}) za neke hardverske komponente (npr. grafičke kartice). Razina podrške za taj softver je niža jer njegov izvorni kod nije javno dostupan (iako se može slobodno distribuirati zajedno s Ubuntom).

Komponenta ''Universe'' sadrži veliku količinu ostalog slobodnog softvera kojeg podržava zajednica korisnika iako ga Canonical ne podržava u potpunosti.

Komponenta ''Multiverse'' sadrži softver koji ne zadovoljava Ubuntuove uvjete slobodnog softvera. Prilikom instaliranja takvih programa potrebno je provjeriti licencne uvjete koje je postavio vlasnik licencnih prava. Canonical ne daje podršku za taj softver.

Uz navedene standardne komponente Ubuntu sadrži i repozitorij za tzv. ''backport'', tj. za ažuriranje softvera iz neke inačice Ubuntua s nadogradnjama iz novijih inačica.<ref>{{citiranje www |url=https://help.ubuntu.com/community/UbuntuBackports |naslov=UbuntuBackports |web_stranica=Ubuntu Community Documentation |preuzeto=24. rujna 2010. |jezik=engleski}}</ref>
Taj repozitorij nije obiman i sadrži većinom aplikativni softver za koje korisnici traže backport. Softverski paketi koji ulaze u taj repozitorij prolaze manje strogo testiranje pa su općenito manje stabilni od paketa u stabilnoj distribuciji.

== Prihvat od strane korisnika ==

Ubuntu je nagrađen nagradom čitatelja kao najbolja Linux distribucija na konferenciji ''LinuxWorld Expo UK 2005''<ref>{{citiranje www
|url=http://w3.linux-magazine.com/issue/61/Linuxworld_London_UK_2005.pdf
|naslov=LinuxWorld Expo UK 2005
|format=PDF
|preuzeto=27. rujna 2010.
|jezik=engleski
}}</ref>
a također je često bio pozitivno ocjenjivan na internetskim i tiskanim publikacijama.<ref>{{citiranje www
|url=https://www.linuxjournal.com/article/8253
|naslov=Linux in Government: Linux Desktop Reviews, Part 6 - Ubuntu
|nadnevak=19. travnja 2005.
|preuzeto=27. rujna 2010.
|jezik=engleski
}}</ref><ref>{{citiranje www
|url=https://www.pcworld.com/article/138884/first_look_ubuntu_710_desktop_linux.html
|prezime=McAllister
|ime=Neil
|nadnevak=29. listopada 2007.
|naslov=First Look: Ubuntu 7.10 Desktop Linux
|izdavač=PC World
|preuzeto=27. rujna 2010.
|jezik=engleski
}}</ref>
Na konferenciji ''InfoWorld 2007'' osvojio je nagradu Bossie ({{en|Best of Open Source Software}}) kao najbolji otvoreni klijentski operacijski sustav.<ref>{{citiranje www
|url=https://www.infoworld.com/t/platforms/best-open-source-in-platforms-and-middleware-129
|naslov=Best of open source in platforms and middleware
|preuzeto=27. rujna 2010.
|jezik=engleski
}}</ref>

Ministarstvo obrazovanja i znanosti Republike Makedonije donijelo je plan za implementaciju više od 180.000 računala sa sustavom Edubuntu u osnovne i srednje škole u sklopu projekta "Računalo za svako dijete".<ref>{{citiranje www
|url=https://www.ubuntu.com/news/macedonia-school-computers
|naslov= Every Student in the Republic of Macedonia to Use Ubuntu-Powered Computer Workstations
|web_stranica=Ubuntu
|izdavač=Canonical
|nadnevak=20. studenoga 2007.
|preuzeto=27. rujna 2010.
|jezik=engleski
}}</ref>
Francuska policija počela je 2009. godine projekt uvođenja Ubuntua na 90.000 osobnih računala, koja su do tada koristila [[Microsoft Windows XP]], do 2015. uz uštedu od 70% na proračunu za informacijsku tehnologiju bez smanjenja računalnih mogućnosti.<ref>{{citiranje www
|url=https://arstechnica.com/open-source/news/2009/03/french-police-saves-millions-of-euros-by-adopting-ubuntu.ars
|naslov=French police: we saved millions of euros by adopting Ubuntu
|izdavač=Ars Technica
|nadnevak=11. ožujka 2009.
|preuzeto=27. rujna 2010.
|jezik=engleski
}}</ref>

U siječnju 2009. [[New York Times]] izvijestio je da Ubuntu koristi preko 10 milijuna korisnika,<ref>{{citiranje www
|url=http://www.nytimes.com/2009/01/11/business/11ubuntu.html?_r=2&th&emc=th
|naslov=A Software Populist Who Doesn’t Do Windows
|prezime=Vance
|ime=Ashlee
|izdavač=The New York Times Company
|nadnevak=11. siječnja 2009.
|preuzeto=27. rujna 2010.
|jezik=engleski
}}</ref>
a u lipnju 2009. [[ZDNet]] izvijestio je da u cijelom svijetu ima 13 milijuna aktivnih korisnika Ubuntua te da njegovo korištenje raste brže nego kod bilo koje druge distribucije.<ref>{{citiranje www
|url=http://www.zdnet.com/blog/education/?p=2709
|naslov=Ubuntu a minor player? Not outside the States
|prezime=Dawson
|ime=Christopher
|nadnevak=17. lipnja 2009.
|preuzeto=27. rujna 2010.
|jezik=engleski
}}</ref>

Stranice W3Techs navode u statistici operacijskih sustava za web poslužitelje da Ubuntu s 38% zauzima prvo mjesto među operacijskim sustavima koji se temelje na Linuxu, a koji se pak koristi na 35% svih web poslužitelja na svijetu.<ref>{{citiranje www |url=https://w3techs.com/technologies/details/os-linux |naslov=Usage statistics of Linux for websites |izdavač=W3Techs |preuzeto=23. studenoga 2019. |jezik=engleski}}</ref>

U proljeće 2007. osnovana je ''Udruga Ubuntu korisnika u Hrvatskoj'' koja promiče Ubuntu i sudjeluje u prevođenju Ubuntua na hrvatski.<ref>{{citiranje www
|url=http://www.ubuntu-hr.org/o-nama/
|naslov=O nama
|web_stranica=Ubuntu-hr
|preuzeto=20. listopada 2012.
}}</ref>
Udruga je neprofitna a na njezinim web-stranicama mogu se naći forum za korisničku podršku (u studenome 2019. imao je preko 7480 korisnika)<ref>{{citiranje www
|url=http://www.ubuntu-hr.org/forum/
|naslov=Ubuntu-hr forum. Statistika
|web_stranica=Ubuntu-hr
|preuzeto=23. studenoga 2019.
}}</ref>
i [[wiki]] s uputama za Ubuntu na hrvatskom jeziku.

== Galerija ==

<gallery><center>
Slika:Ubuntu 10.04 LTS.png|Radna površina sustava Ubuntu 10.04
Slika:Compiz Shift Switcher.png|[[Compiz]]ov efekt Shift Switcher na Ubuntuu 10.10
Slika:Screenshot of Rotate Cube Compiz plugin on Ubuntu 12.04.png|[[Compiz]]ov efekt rotirajuće kocke na Ubuntuu 12.04
Slika:Ubuntu 16.04 Desktop screenshot.png|Radna površina sustava Ubuntu 16.04 s grafičkim sučeljem Unity
</center></gallery>

== Također pogledajte ==

* [[Linux distribucija]]
* [[Debian]]
* [[Gobuntu]]
* [[Goobuntu]]
* [[BackTrack]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==

{{Commons|Ubuntu Linux}}

=== Službene internetske stranice ===

* {{eng oznaka}} [https://www.ubuntu.com/ Ubuntuova službena stranica]
* {{eng oznaka}} [https://wiki.ubuntu.com/ Ubuntuov wiki]
* {{eng oznaka}} [https://help.ubuntu.com/ Pomoć za korištenje Ubuntua]

=== Neslužbene stranice ===
* {{hr icon}} [http://www.ubuntu-hr.org/ Stranica Udruge Ubuntu korisnika u Hrvatskoj]

[[Kategorija:Ubuntu| ]]
{{Linux-distro}}

Ubuntu - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica