WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T00:06:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Kiev Opera House.JPG|mini|200px|Ukrajinska nacionalna opera «Taras Ševčenko» u [[Kijev]]u]]
[[Datoteka:Kozacka piesn.jpg|mini|200px|Ukrajinski glazbenik [[Ostap Kindračuk]] svira ukrajinski nacionalni instrument [[Bandura (instrument)|banduru]]]]
[[Datoteka:UkrainianDance.jpg|mini|200px|Isječak iz kozačkog narodnog plesa [[Hopak]]]]

[[Datoteka:1989 CPA 6114.jpg|mini|200px|Sovjetska poštanska marka s ukrajinskim nacionalnim instrumentima]]
[[Datoteka:Ruslana.jpg|mini|200px|Ukrajinska pjevačica [[Ruslana]] (2007.)]]
'''Ukrajinska glazba''' (ukr. '''Українська музика''') smatra se jednom od najutjecajnijih kvalitetnih [[glazba]] u [[svijet]]u unatoč tome što u javnosti ima nešto manju prepoznatljivost. Njezin sadržaj obuhvaća raznovrsne i višestruko složene elemente glazbe koje je moguće pronaći u zapadnoj i istočnoj glazbenoj civilizaciji. Također ima svoju izrazito snažnu autohtonu [[Slaveni|slavensku specfičnost]] koju su tijekom povijesti u manjoj mjeri preuzimali mnogi drugi narodi, posebno oni koji su imali neposredan doticaj sa [[Ukrajinska kultura|ukrajinskom kulturom]].<ref>[http://worldmusic.nationalgeographic.com/view/page.basic/country/content.country/ukraine/en_US Ukraine is the rarely acknowledged musical heartland of the former Russian Empire.]</ref><ref>[http://www.ukraine-travel-advisor.com/ukrainian-music.html Frederick Bodenschtedt: In no other country, does the soul of a nation become so vibrant and authentic in its songs, as in Ukraine.]</ref>

Glazba Ukrajine svoju moderniju [[povijest]] bilježi od stvaranja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] u 9. stoljeću. Njezin je snažan utjecaj vidljiv i u međunarodnim nadimcima za [[Ukrajina|Ukrajinu]]: «Zemlja slavuja» i «Slavenska Italija». U tradicionalnoj ukrajinskoj glazbi može se primijetiti snažan [[Kršćanstvo|kršćanski utjecaj]] jer je srednjovjekovna Ukrajina više od četiri stoljeća bila kršćansko središte [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]]. Ukrajinski je utjecaj primjetan i u poznatoj klasičnoj ruskoj glazbi, osobito kada je riječ o glazbenicima ukrajinskoga podrijetla poput [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]],<ref>[http://mirslovarei.com/content_fam/CHajkovskij-14112.html Ukrajinsko prezime; Čajka, Čajkovski, Čajkin; ЧАЙКИН, ЧАЙКОВСКИЙ, ЧАЙКА]</ref> [[Igor Stravinski|Igora Stravinskog]] i drugih.<ref>[http://www.day.kiev.ua/272302/ За творчим духом Петро Чайковський був українцем]</ref><ref>[http://www.day.kiev.ua/76753 Слід пам’ятати, що коріння Стравінських пов’язане з Волинню та Києвом.]</ref>

== Obilježja folklorne tradicije ==
Narodna kultura i umjetnost [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] s pravom se smatraju jednom od najbogatijih baština kulture europskih naroda.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult2.htm ІСТОРІЯ УКРАЇНСЬКОЇ КУЛЬТУРИ]</ref> Glazba se na području [[Ukrajina|Ukrajine]] pojavila prije 20 tisuća godina. Toliko su stari prvi glazbeni [[instrumenti]], načinjeni od mamutskih kljova, koje su pronašli [[kijev]]ski arheolozi u okolici grada [[Černigiv]]a. Ukrajinski su se glazbenici izvan granica [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] proslavili već u 14. stoljeću. U kronikama srednjovjekovnog razdoblja pronalaze se imena ukrajinskih glazbenika među dvorskim glazbenicima, posebno na [[Poljska|poljskim]] dvorovima. Tada se ujedno pojavljuju prve [[Ukrajinski kozaci|kozačke]] povijesne pjesme i skladbe kao jedna od najslikovitijih pojava ukrajinske narodne glazbe.

[[Ukrajinski folklor]] ističe se bogatstvom žanra i savršenstvom forme, pjesništvom i sofisticiranom lirikom, dubokom filozofijom i vatrenošću. Usmena predaja stoljećima je bila jedini način generaliziranja životnog iskustva ukrajinskog naroda, utjelovljenje narodne mudrosti, pogleda na [[svijet]] i ideale. [[Folklor]] je postao ogledalom ne samo najvažnijih povijesnih događaja Ukrajine, počevši od doba kneževina, nego je sačuvao i brojne arhaične poganske mitove i simbole, koji se često skrivaju pod okriljem [[Kršćanstvo|kršćanske tradicije]]. Nakon 15. stoljeća posebno poznati postaju ukrajinski narodni plesovi [[Hopak]], [[Kozačok]] i drugi. Božićne pjesme česte su u ukrajinskoj glazbi, a neke od njih kao «[[Carol of the bells]]» postale su poznate i u [[svijet]]u.<ref>[http://bestofukraine.com/culture/ukrainian-music.html Good examples of the ritual songs are Shchedrivka "Shchedryk" known in the West as "Carol of the Bells".]</ref>

*'''Poslušaj božićnu skladbu [[Mikola Leontovič|Leontoviča]]:''' [http://upload.wikimedia.org/wikipedia/uk/b/b1/06_-_kiev_chamber_choir_-_shchedryk_%28generosity%29.ogg «Ščedrik» (eng. Carol of the bells)]

=== Osnovna podjela ===
Ukrajinska folklorna [[tradicija]] može se svrstati u dva osnovna tipa: glazbeno-pjesnički ([[Pjesma|pjesme]], ukrajinske "[[Dume|dume]]" ([[balade]]),<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages\B\A\Ballad.htm Ballad.]</ref> popijevke itd.) te prozni tip ([[Bajka|bajke]], [[Legenda|legende]], [[Anegdota|anegdote]] itd.).<ref>Грінченко М. О., Українські народні думи, в його кн.: Вибране, Кшв, 1959</ref> U sklopu glazbeno-pjesničkog stvaralaštva ističu se obredni folklor te epsko i lirsko stvaralaštvo. Obredni folklor uključuje kalendarske i obiteljsko-obredne pjesme. Epskom stvaralaštvu pripadaju [[dume]], povijesne i lirsko-epske pjesme (balade, [[kronike]]), a lirsko stvaralaštvo obuhvaća društvene pjesme i pjesme s tematikom iz svakodnevnog života.

Dume su najistaknutiji dio ukrajinskog vokalnog opusa. To su vokalno-instrumentalne kompozicije koje zahtijevaju dugogodišnju izobrazbu, izrazitu spretnost i dobro poznavanje tradicije. Prethodnice "[[Dume|duma]]" bile su "[[Bilini|bilini]]", narodne epske pjesme o herojima, koje su se danas na području Ukrajine i europskog dijela Rusije donekle transformirale. Stručnjaci povezuju nastanak duma s prastarim oblikom ritualnog plača. One su kroz povijest prepričavale vojnički [[život]] [[Ukrajinski kozaci|kozaka]], njihove ratove protiv osvajača, vojne pohode u turske zemlje i njihov život u središtu Ukrajine, uz rijeku [[Dnjepar]].

Tijekom 17. i 18. stoljeća izvođači duma i povijesnih pjesama, "[[Kobzari|kobzari]]", ujedinili su se u [[Kobzarsko bratstvo|kobzarska bratstva]] (cehove). Takvi cehovi imali su svoj [[Statut|statut]] i pravila, strogu hijerarhiju i određeni repertoar pjesma. Kobzarstvo je u 17. stoljeću postalo časno zanimanje.<ref>V. Golobutskii: Chernomorskoe kazachestvo (Kyiv, 1956.)</ref> Najmlađim rodom pjesničkog folklora smatraju se [[lirske pjesme]],<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\L\Y\Lyricalsongs.htm Lyrical songs.]</ref> nastale između 16. i 19. stoljeća. Lirske pjesme grupiraju se u dvije velike skupine, socijalna grupa okuplja kozačke, novačke, seoske, najamničke i iseljeničke pjesme, dok obiteljska grupa okuplja ljubavne, ženstvene, humoristične, sirotinjske i dječje odnosno mladenačke pjesme.

Također poznati ukrajinski običaj su ''hahiljki'',<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\V\E\Vesnianky6hahilkyIT.htm Vesnianky-hahilky (also known in Galicia as haïvky, iahilky, hahulky, halahilky, iaholoiky, maivky, and rohulky).]</ref> koji se danas priređuju na uskrsnim nedjeljama, a sastoje se od plesova, pjesama, igara i dramskih scena koji će po vjerovanju namamiti [[proljeće]] i otjerati [[zima|zimu]]. Ovi obredi u poganska vremena odvijala su se u svetim lugovima, danas oko crkava ili oko groblja. Pjesma i plesovi pogrebni su kult i personificiraju pogreb za mraz i zimu. Oni također izazivaju rast bilja i pokušavaju osigurati obilnu žetvu kroz magičnu glazbu, riječi i pokrete tijela. U nekim drevnim ''hahiljki'' plesovima, plesači se kreću u krug imitirajući rotaciju [[sunce|sunca]], dok drugi raznim gestama pokazuju stalnost [[čovjek]]ovog postojanja na [[zemlja|zemlji]].

== Međunarodni barokni utjecaj ==
U kasnom srednjovjekovlju posebno poznata postaje ukrajinska [[Gluhivska glazbena škola]] i [[Kijevsko-mogiljanska akademija]]. Upravo su iz tih škola izašli najpoznatiji ukrajinski glazbenici 17. i 18. stoljeća; [[Dmitro Stepanovič Bortnjanskij]], [[Maksim Sozontovič Berezovskij]] i [[Artem Lukjanovič Vedelj]]. Isti su glazbenici poznati kao ukrajinska [[Zlatna trojka]] započeli značajnu epohu u ukrajinskoj zbornoj glazbi. Bortnjanskij i Berezovskij svoje su glazbeno umijeće usavršavali u [[Italija|Italiji]].

*'''Poslušaj skladbu [[Dmitro Stepanovič Bortnjanskij|Bortnjanskog]]:''' [http://upload.wikimedia.org/wikipedia/uk/9/9f/Bortniansky_Da_voskresnet_Bog.ogg «Da, uskrsnu Bog!»]

Iznimno talentiran [[Maksim Sozontovič Berezovskij|Berezovski]] se zajedno sa [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfgangom Amadeusom Mozartom]] obrazovao na glazbenoj akademiji u [[Bologna|Bologni]] kod poznatog glazbenog teoretičara [[Giovanni Martini|Giovannija Martinija]]. Savršeno svladavši europsku tehniku skladanja, ukrajinska Zlatna trojka nije poput mnogih krenula kopiranjem talentiranih zapadnih skladatelja, već je započela stvarati vlastiti ciklus vrlo uspješnih skladbi od kojih je većina temeljena na narodnoj melodijskoj tradiciji. Njihova skladba danas se može čuti u gotovo svim [[Slaveni|slavenskim]] crkvama.<ref>[http://www.day.kiev.ua/258850/ Maksym Berezovsky: Tragedy of the Ukrainian Mozart]</ref>

U istom razdoblju posebno se razvila tehnika zbornog pjevanja «a capella», što ima utjecaja na današnja ukrajinsku glazbu. Profesionalni muški a capella zbor [[Pikkardijska tercija]] iz [[Ljviv]]a jedan je od predstavnika današnje ukrajinske glazbe.<ref>[http://www.tercia.com.ua/ «Піккардійська Терція» (Вокальна формація «Піккардійська Терція») — українська а-капельна формація.]</ref>

== Razdoblje neoklsicizma i romantizma ==
Pionirom ukrajinskog neoklasicizma smatra se [[Sergej Prokofjev]] koji je rođen i odrastao u istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Njegov rad također je bio inspiriran skladbama [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Čajkovskog]] porijeklom iz središnje Ukrajine. Također značajan skladatelj [[Rusko Carstvo|Ruskog Imperija]] i same Ukrajine je [[Igor Stravinski]], također porijeklom iz Ukrajine. Kod sva tri istaknuta skladatelja primjećuje se ukrajinski utjecaj u stvaranju glazbe što nije strano s obzirom da je carska Ukrajina odnosno tada «Mala Rusija» bila neiscrpna umjetnička inspiracija mnogih različitih ruskih umjetnika pa tako i [[skladatelj]]a.<ref>[http://www.day.kiev.ua/272302/ За творчим духом Петро Чайковський був українцем]</ref><ref>[http://www.day.kiev.ua/76753 Слід пам’ятати, що коріння Стравінських пов’язане з Волинню та Києвом.]</ref>

Profesionalni glazbenici 19. stoljeća rado su obrađivali ukrajinske narodne melodije pa tako i ukrajinski glazbenici. Tada su u glazbi posebno prisutni narodni [[instrumenti]] poput kobze odnosno [[Bandura (instrument)|bandure]], zatim [[cimbal]]a, [[Lira|lire]] i drugih. Bogata ukrajinska narodna glazba utjecala je i na ukrajinske [[Opera|opere]], a prva među njima istaknula se «Zaporižac na Dunavu» autora [[Semen Hulak Artemovskij|Semena Hulaka Aretmovskog]]. Također su značajne opere «Taras Buljba», «[[Natalka Poltavka]]», «Utopljena» i «[[Božićna noć]]» autora [[Mikola Vitalijovič Lisenko|Mikole Lisenka]]. Tada posebno postaju prepoznatljive skladbe ukrajinskih glazbenika poput [[Mikola Leontovič|Mikole Leontoviča]], [[Oleksandr Košic|Oleksandra Košica]] i [[Kirilo Stecenko|Kirila Stecenka]].<ref>[http://www.musicaleopolis.com/kyryloStetsenkoHisLife.cfm Kyrylo stetsenko - His Life]</ref>

*'''Poslušaj duhovnu himnu [[Mikola Vitalijovič Lisenko|Lisenka]]:''' [http://upload.wikimedia.org/wikipedia/uk/2/2f/%D0%91%D0%BE%D0%B6%D0%B5_%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%B9%2C_%D0%84%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D0%B9.ogg «Bože, Veliki, Jedini»]

Osim kod ukrajinskih i ruskih skladatelja, zanimljivi motivi iz ukrajinske narodne glazbe nalaze se i kod zapadnih autora poput [[Ludwig van Beethoven|Ludwig van Beethovena]], [[Franz Liszt|Franza Liszta]], [[Béla Bartók|Béle Bartóka]], [[Joseph Haydn|Josepha Haydna]], [[Johannes Brahms|Johannesa Brahmsa]], [[Antonín Dvořák|Antonína Dvořáka]] i mnogih drugih skladatelja . [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]] je obradio poznatu ukrajinsku narodnu pjesmu »[[Jihav kozak za Dunaj (pjesma)|Jihav kozak za Dunaj]]« (Išao kozak za Dunav) pod imenom [[Schöne Minka]] (Lijepa Minka) koja je postala izuzetno popularna u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Za [[Ukrajinci|Ukrajince]] je također zanimljivo da je značajan broj svjetski poznatih glazbenika porijeklom iz Ukrajine. Među njima su i pijanist i virtuoz [[Vladimir Horowitz]], [[Solomija Ambrosijivna Krušeljnicka|Solomija Krušeljnicka]], zatim operni pjevači [[Viktorija Lukjanec]], [[Volodimir Hriško]], [[Valentin Pivovarov]], [[Roman Majboroda]], [[Taras Štonda]], [[Mihajlo Didik]] i drugi. Također je poznat ukrajinski dirigent [[Roman Kofman]] koji je 2004. postao glavni dirigent poznate [[Bonnska opera|Bonnske opere]] i Beethovenova simfonijskog orkestra u [[Bonn]]u.

*'''Poslušaj narodnu pjesmu:''' [http://prostopleer.com/#/search?q=artist%3A%D0%90%D0%BD%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D0%B9+%D0%A1%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D1%8C%D1%8F%D0%BD%D0%B5%D0%BD%D0%BA%D0%BE+track%3A%D0%87%D1%85%D0%B0%D0%B2+%D0%BA%D0%BE%D0%B7%D0%B0%D0%BA+%D0%B7%D0%B0+%D0%94%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%B9 »Jihav kozak za Dunaj«]

== Modernija ukrajinska glazba ==
U 20. stoljeću ukrajinska se glazba razvijala u sklopu općih estetskih i kulturnih tedencija svjetske glazbe. Od 60.-tih do 80.-tih osjetio se utecaj takozvanog trenda šezdesetih. Bilo je to doba procvata autorske glazbe, u kojoj se velika pozornost pridavala i nevinom domoljubnom tekstu zbog čega su neki od poznatih ukrajinskih autora poput [[Volodimir Mihajlovič Ivasjuk|Volodimira Ivasjuka]] imali problema sa aktualnim [[SSSR|sovjetskim]] vlastima. Također su značajne skladbe [[Taras Petrinenko|Tarasa Petrinenka]] i [[Ihor Bilozir|Ihora Bilozira]]. U istom razdoblju počeli su i moderni projekti poput satiričkog kazališta s nazivom «Ne žuri!» čiji autor je bio [[Viktor Morozov]]. Aktualne su tada i glazbene skupine «Mirni pijetao» te «Plač Jeremije».

Danas su na ukrajinskoj glazbenoj sceni predstavljeni gotovo svi smjerovi: od narodne glazbe do acid jazza. Aktivno se razvija kultura klupske glazbe te stasaju izuzetno popularni pop pjevači: [[Sofija Rotaru]], [[Irina Bilik]], [[Oleksandra Ponomarjova]], [[Ani Lorak]], [[Vjerka Serdjučka]], itd. Često se isprepliće narodna tradicija i glazba sa modernim glazbenim žanrovima, a jedna o tih predstavnica je i [[Marija Burmaka]]. Izvan granica Ukrajine sve su poznatije ukrajinske glazbene grupe: [[Viagra (grupa)|Viagra]], [[Voplji Vidopljasova]], [[Skrjabin]], [[Mandry]], [[Hajdamaky]], [[Okean Eljzy]], [[Green Grey]], [[Tartak]] itd.<ref>[http://www.orpheusandlyra.com/Ukrmusic.html Modern Ukrainian music]</ref> Posebnu cjelinu čini glazba ukrajinske dijaspore odnosno grupe poput [[Ukrainia (sastav)|Ukrainia]] ili pjevača [[Taras Žitinskij|Tarasa Žitinskog]].<ref>[http://www.fwalive.ualberta.ca/vmctm/en/html/narratives.php?id=3&sec=3 Ukrainian Roots Music in Canada]</ref>

Na [[Eurovizija|Euroviziji]] 2004. posebno je popularna postala pobjednica [[Ruslana]] koja je u svojoj pjesmi spojila folklorne motive rodnog [[Karpati|karpatskog]] područja. Ovaj primjer ukrajinskih glazbenika koji iskorištavaju bogat ukrajinski folkor sve je učestaliji. Ukrajinska glazba izuzetno je popularna u [[Rusija|Rusiji]] posebno zato što dosta ukrajinskih glazbenika pjeva na ruskom jeziku kojeg se doživljava poput engleskog u zapadnoj Europi. Jedna od predstavnica Rusije na [[Eurovizija 2009.|Euroviziji 2009.]] bila je ukrajinska pjevačica [[Anastasija Prihodko]].

Jedan od znakova rastućeg zanimanja za ukrajinski folklor u modernoj glazbi jest osnivanje više festivala etničke glazbe u [[Ukrajina|Ukrajini]], a među njima posebno se ističu «[[Zemlja snova (festival)|Zemlja snova]]» kojeg u [[Kijev]]u predvodi ukrajinski glazbenik [[Oleh Skripka]], i festival «[[Šešory]]» koji se održava u [[Ivano-Frankivsk|Ivano-Frankivsku]]. Među glazbenim festivalima također su poznati: «Biseri sezone», «Tavrijske igre», «Galeb», «Crvena rutvica», itd.<ref>[http://kadmusarts.com/countries/Ukraine.html Ukraine Festivals]</ref>

== Ostali ukrajinski glazbenici ==
[[Marusja Čuraj]], [[Mikola Dileckij]], [[Mihajlo Hajvoronskij]], [[Dmitro Hnatjuk]], [[Kirilo Stecenko]], [[Mihajlo Mihajlovič Verbickij]] (autor glazbe [[Šče ne vmerla Ukrajina|ukrajinske himne]]), [[Miroslav Skorik]].

== Vidi još ==
*[[Zemlja snova (festival)]]
*[[Ukrajinska kultura]]
*[[Turizam Ukrajine]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://litopys.org.ua/cultur/cult22.htm Dmitro Antonovič; Ukrajinska glazba (ukr.)]
*[http://molode.com.ua/ Ukrajinski glazbeni radio]
*[http://www.pisni.org.ua/ Ukrajinske pjesme]

[[Kategorija:Ukrajinska glazba| ]]

Ukrajinska glazba - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica