Urugvaj - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T17:57:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 17:57, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Urugvaj'''-->{{dz}}		<!--'''Urugvaj'''-->{{dz}}
	~~{{izdvojeni članak\|srpanj 2020.}}~~
	{{Okvir_zemlje_svijeta		{{Okvir_zemlje_svijeta
	\| ime = Istočna Republika Urugvaj		\| ime = Istočna Republika Urugvaj

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T10:52:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T06:48:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T07:24:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 07:24, 18. studenoga 2021.
Redak 49:		Redak 49:
	== Etimologija ==		== Etimologija ==

	Ime "Urugvaj" dolazi iz jezika domorodačkog stanovništva [[Guaraní]], a znači "rijeka obojanih ptica".<ref>{{~~cite book~~\|title=Revista Del Río de La Plata\|url=https://books.google.com/books?id=mOexAAAAIAAJ\|year=1971\|page=285\|quote=''The word itself, "Uruguay," is clearly derived from the Guaraní, probably by way of the tribal dialect of the [[Charrúa]]s […] from ''uru'' (a generic designation of wild fowl)''\|language=engleskom}}</ref>		Ime "Urugvaj" dolazi iz jezika domorodačkog stanovništva [[Guaraní]], a znači "rijeka obojanih ptica".<ref>{{Citiranje knjige\|title=Revista Del Río de La Plata\|url=https://books.google.com/books?id=mOexAAAAIAAJ\|year=1971\|page=285\|quote=''The word itself, "Uruguay," is clearly derived from the Guaraní, probably by way of the tribal dialect of the [[Charrúa]]s […] from ''uru'' (a generic designation of wild fowl)''\|language=engleskom}}</ref>

	U vrijeme španjolskog kolonijalnog doba, a i neko vrijeme nakon toga, Urugvaj i neka susjedna područja nazivani su ''[[Cisplatina]]'' i ''[[Banda Oriental]]''. Narednih nekoliko godina područje je nazivano i "Istočna obala", a nakon osamostaljenja je u konačnici postalo ''República Oriental del Uruguay'', u prijevodu ''Istočna Republika Urugvaj'' ili ''Orijentalna Republika Urugvaj''.<ref name="britannica">{{engl}} {{cite web\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/620116/Uruguay\|title=Uruguay\|accessdate=2. rujna 2008.\|year=2008\|work=Encyclopædia Britannica}}</ref>		U vrijeme španjolskog kolonijalnog doba, a i neko vrijeme nakon toga, Urugvaj i neka susjedna područja nazivani su ''[[Cisplatina]]'' i ''[[Banda Oriental]]''. Narednih nekoliko godina područje je nazivano i "Istočna obala", a nakon osamostaljenja je u konačnici postalo ''República Oriental del Uruguay'', u prijevodu ''Istočna Republika Urugvaj'' ili ''Orijentalna Republika Urugvaj''.<ref name="britannica">{{engl}} {{cite web\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/620116/Uruguay\|title=Uruguay\|accessdate=2. rujna 2008.\|year=2008\|work=Encyclopædia Britannica}}</ref>
Redak 60:		Redak 60:
	=== Kolonizacija ===		=== Kolonizacija ===
	{{glavni\|Kolonizacija Južne Amerike}}		{{glavni\|Kolonizacija Južne Amerike}}
	Prvi [[Europa\|Europljani]] stigli su na područje današnjeg Urugvaja u ranom [[16. stoljeće\|16. stoljeću]]. Bili su to [[Portugalci]], koji su na urugvajsko tlo prvi put stupili [[1512.]] godine.<ref name=Spate>{{eng oznaka}} {{~~cite book~~\| author=Oskar Hermann Khristian Spate\| title=The Spanish Lake\| publisher=Canberra: ANU E Press, 2004.\| page=37.}}[https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=JH9SIogNd3sC&q=San+Matias#v=snippet&q=San%20Matias&f=false]</ref><ref>{{eng oznaka}} {{~~cite book~~ \| last = Bethell \| first = Leslie \| title = The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America \| publisher = [[Cambridge University Press]] \| year = 1984. \| location = [[Cambridge]] \| page = 257.}} [https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=_w0kAPYQ5xMC&q=froes#v=onepage&q=1511&f=false]</ref> Predstavnici [[Španjolsko kolonijalno carstvo\|Španjolskog kolonijalnog carstva]] ([[konkvistadori]]) došli u Urugvaj četiri godine poslije Portugalaca, dakle [[1516.]] godine. I [[Španjolska]] i [[Portugal]] pokušali su kolonizirati zemlju, a konačnu su pobjedu odnijeli Španjolci. Iako su se domorodačka plemena dugo odupirala [[Kolonizacija\|kolonizaciji]], Španjolci su zahvaljujući potkupljivanju poglavica [[zlato]]m, [[srebro]]m i [[nakit]]om, te jamstvom o novom životu, uspjeli izazvati izdaju i kaos među domorodcima, koji su na kraju bili teško poraženi i odvedeni u [[roblje]]. Prvo stalno španjolsko naselje osnovano je [[1624.]] pod imenom [[Villa Soriano\|Soriano]] na [[Río Negro (rijeka u Urugvaju)\|rijeci Río Negro]].<ref name="dept-state"/> Prvo portugalsko naselje bila je [[Colonia del Sacramento]], građena od [[1669.]] do [[1671.]] godine.<ref name="dept-state"/> Budući glavni grad [[Montevideo]] osnovan je početkom [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] i ubrzo je postao rival [[Buenos Aires]]u preko [[Rio de la Plata\|Rio de la Plate]]. Ipak, u španjolskom kolonijalnom sustavu Montevideu je pripala više vojna, a Buenos Airesu [[trgovina\|trgovačka uloga]]. Iako je područje [[La Plata\|La Plate]] bilo uglavnom pod španjolskom kontrolom, jedan dio posjedovali su [[Britanci]] i Portugalci, te [[Nizozemci]] kao trgovački posrednici. Od [[veljača\|veljače]] do [[prosinac\|prosinca]] [[1807.]] Britanci su vršili okupaciju na Montevideo kao dio [[Napoleonski ratovi\|Napoleonskih ratova]].<ref name="dept-state">{{eng oznaka}} {{cite web\|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm\|title= Background Note: Uruguay\|author=Bureau of Western Hemisphere Affairs\|publisher=US Department of State\|accessdate=23. veljače 2011.}}</ref>		Prvi [[Europa\|Europljani]] stigli su na područje današnjeg Urugvaja u ranom [[16. stoljeće\|16. stoljeću]]. Bili su to [[Portugalci]], koji su na urugvajsko tlo prvi put stupili [[1512.]] godine.<ref name=Spate>{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige\| author=Oskar Hermann Khristian Spate\| title=The Spanish Lake\| publisher=Canberra: ANU E Press, 2004.\| page=37.}}[https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=JH9SIogNd3sC&q=San+Matias#v=snippet&q=San%20Matias&f=false]</ref><ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige \| last = Bethell \| first = Leslie \| title = The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America \| publisher = [[Cambridge University Press]] \| year = 1984. \| location = [[Cambridge]] \| page = 257.}} [https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=_w0kAPYQ5xMC&q=froes#v=onepage&q=1511&f=false]</ref> Predstavnici [[Španjolsko kolonijalno carstvo\|Španjolskog kolonijalnog carstva]] ([[konkvistadori]]) došli u Urugvaj četiri godine poslije Portugalaca, dakle [[1516.]] godine. I [[Španjolska]] i [[Portugal]] pokušali su kolonizirati zemlju, a konačnu su pobjedu odnijeli Španjolci. Iako su se domorodačka plemena dugo odupirala [[Kolonizacija\|kolonizaciji]], Španjolci su zahvaljujući potkupljivanju poglavica [[zlato]]m, [[srebro]]m i [[nakit]]om, te jamstvom o novom životu, uspjeli izazvati izdaju i kaos među domorodcima, koji su na kraju bili teško poraženi i odvedeni u [[roblje]]. Prvo stalno španjolsko naselje osnovano je [[1624.]] pod imenom [[Villa Soriano\|Soriano]] na [[Río Negro (rijeka u Urugvaju)\|rijeci Río Negro]].<ref name="dept-state"/> Prvo portugalsko naselje bila je [[Colonia del Sacramento]], građena od [[1669.]] do [[1671.]] godine.<ref name="dept-state"/> Budući glavni grad [[Montevideo]] osnovan je početkom [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] i ubrzo je postao rival [[Buenos Aires]]u preko [[Rio de la Plata\|Rio de la Plate]]. Ipak, u španjolskom kolonijalnom sustavu Montevideu je pripala više vojna, a Buenos Airesu [[trgovina\|trgovačka uloga]]. Iako je područje [[La Plata\|La Plate]] bilo uglavnom pod španjolskom kontrolom, jedan dio posjedovali su [[Britanci]] i Portugalci, te [[Nizozemci]] kao trgovački posrednici. Od [[veljača\|veljače]] do [[prosinac\|prosinca]] [[1807.]] Britanci su vršili okupaciju na Montevideo kao dio [[Napoleonski ratovi\|Napoleonskih ratova]].<ref name="dept-state">{{eng oznaka}} {{cite web\|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm\|title= Background Note: Uruguay\|author=Bureau of Western Hemisphere Affairs\|publisher=US Department of State\|accessdate=23. veljače 2011.}}</ref>

	=== Borba za neovisnost ===		=== Borba za neovisnost ===
Redak 134:		Redak 134:
	Flora Urugvaja ima više od 2.500 različitih [[Biljke\|biljnih vrsta]] raspoređenih u oko 150 [[porodica (taksonomija)\|porodica]] (''familia''). Oko 80% Urugvaja čine [[prerija\|prerije]] s prevladavajućim niskim travama i [[grm]]ljem. Iako je prerija u Urugvaju slična [[Argentina\|argentinskoj]] travnatoj [[Pampa\|Pampi]], vegetacija se razlikuje.<ref>{{eng oznaka}} {{cite journal \|last = Zipser \|first = E. J. \|author2=C. Liu \|author3=D. J. Cecil \|author4=S. W. Nesbitt \|author5=D. P. Yorty \|title = Where are the Most Intense Thunderstorms on Earth? \|journal = B. Am. Meteorol. Soc. \|volume = 87 \|issue = 8 \|pages = 1057–71 \|date = 2006. \|doi = 10.1175/BAMS-87-8-1057 }}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{cite journal \|last = Virts \|first = Katrina S. \|author2=J. M. Wallace \|author3=M. L. Hutchins \|author4=R. H. Holzworth \|title = Highlights of a New Ground-Based, Hourly Global Lightning Climatology \|journal = B. Am. Meteorol. Soc. \|volume = 94 \|issue = 9 \|pages = 1381.–91. \|date = 2013. \|doi = 10.1175/BAMS-D-12-00082.1 }}</ref>		Flora Urugvaja ima više od 2.500 različitih [[Biljke\|biljnih vrsta]] raspoređenih u oko 150 [[porodica (taksonomija)\|porodica]] (''familia''). Oko 80% Urugvaja čine [[prerija\|prerije]] s prevladavajućim niskim travama i [[grm]]ljem. Iako je prerija u Urugvaju slična [[Argentina\|argentinskoj]] travnatoj [[Pampa\|Pampi]], vegetacija se razlikuje.<ref>{{eng oznaka}} {{cite journal \|last = Zipser \|first = E. J. \|author2=C. Liu \|author3=D. J. Cecil \|author4=S. W. Nesbitt \|author5=D. P. Yorty \|title = Where are the Most Intense Thunderstorms on Earth? \|journal = B. Am. Meteorol. Soc. \|volume = 87 \|issue = 8 \|pages = 1057–71 \|date = 2006. \|doi = 10.1175/BAMS-87-8-1057 }}</ref><ref>{{eng oznaka}} {{cite journal \|last = Virts \|first = Katrina S. \|author2=J. M. Wallace \|author3=M. L. Hutchins \|author4=R. H. Holzworth \|title = Highlights of a New Ground-Based, Hourly Global Lightning Climatology \|journal = B. Am. Meteorol. Soc. \|volume = 94 \|issue = 9 \|pages = 1381.–91. \|date = 2013. \|doi = 10.1175/BAMS-D-12-00082.1 }}</ref>

	U unutrašnjosti su [[Šuma\|šumska područja]] rijetka i zauzimaju male površine, dok je na obali [[Atlantski ocean\|Atlantskog oceana]] prevladavajuća [[makija]] sa sredozemnim biljnim vrstama kao što su [[lovor]], [[maslina]] i [[smokva]]. Te biljne vrste uvelike su koriste u [[poljoprivreda\|poljoprivrednoj proizvodnji]] [[ulje\|ulja]], [[agrumi\|agruma]] i [[začini]]. Iako je šumskih područja malo, [[tropske šume]] su sjenovite i prepune različitih grmova i stabala te prizemnica, koje pritom omogućavaju život mnogim [[kukci]]ma, [[vodozemci]]ma i [[ptice\|pticama]]..<ref name="Newman, Arnold 2002">{{eng oznaka}} {{~~cite book~~\|last=Newman\|first=Arnold\|title=Tropical Rainforest: Our Most Valuable and Endangered Habitat With a Blueprint for Its Survival Into the Third Millennium\|year=2002\|publisher=Checkmark\|isbn=0816039739\|edition=2}}</ref> [[Eukaliptus]] je česta biljka u šumama, a prenesena je iz [[Australija\|Australije]] u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]]. Mnoge biljne vrste donijeli su i [[europa\|europski]] iseljenici tijekom 19. i 20. stoljeća, među kojima su najbrojnije vinske sorte koje su omogućile brži i snažniji razvoj [[vinogradarstvo\|vinogradarstva]].		U unutrašnjosti su [[Šuma\|šumska područja]] rijetka i zauzimaju male površine, dok je na obali [[Atlantski ocean\|Atlantskog oceana]] prevladavajuća [[makija]] sa sredozemnim biljnim vrstama kao što su [[lovor]], [[maslina]] i [[smokva]]. Te biljne vrste uvelike su koriste u [[poljoprivreda\|poljoprivrednoj proizvodnji]] [[ulje\|ulja]], [[agrumi\|agruma]] i [[začini]]. Iako je šumskih područja malo, [[tropske šume]] su sjenovite i prepune različitih grmova i stabala te prizemnica, koje pritom omogućavaju život mnogim [[kukci]]ma, [[vodozemci]]ma i [[ptice\|pticama]]..<ref name="Newman, Arnold 2002">{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige\|last=Newman\|first=Arnold\|title=Tropical Rainforest: Our Most Valuable and Endangered Habitat With a Blueprint for Its Survival Into the Third Millennium\|year=2002\|publisher=Checkmark\|isbn=0816039739\|edition=2}}</ref> [[Eukaliptus]] je česta biljka u šumama, a prenesena je iz [[Australija\|Australije]] u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]]. Mnoge biljne vrste donijeli su i [[europa\|europski]] iseljenici tijekom 19. i 20. stoljeća, među kojima su najbrojnije vinske sorte koje su omogućile brži i snažniji razvoj [[vinogradarstvo\|vinogradarstva]].

	Urugvajski nacionalni cvijet je '' Erythrina cristagalli'', u narodu često od milja zvan i "Ceibo".<ref>{{es icon}} {{cite web\|last=Piaggio\|first=Mario\|title=Vegetación del Uruguay\|url=http://micol.fcien.edu.uy/flora/uy_veget.htm\|work=Micología. Facultad de Ciencias\|accesdate=31. svinja 2013.}}</ref>		Urugvajski nacionalni cvijet je '' Erythrina cristagalli'', u narodu često od milja zvan i "Ceibo".<ref>{{es icon}} {{cite web\|last=Piaggio\|first=Mario\|title=Vegetación del Uruguay\|url=http://micol.fcien.edu.uy/flora/uy_veget.htm\|work=Micología. Facultad de Ciencias\|accesdate=31. svinja 2013.}}</ref>
Redak 400:		Redak 400:
	U urugvajskoj glazbi može se pronaći i dodiri s karipskim ritmovima (pogotovo u rock 'n' rollu) tzv. tropskoj glazbi (música tropical). Klasična je glazba došla zajedno sa Španjolcima i Portugalcima tijekom kolonizacije, a samostalni izričaj je došao tijekom 20. stoljeća kada djeluju [[Eduardo Fabini]], [[Vicente Ascone]] te [[Héctor Tosar]] koji su iskoristili latinoamričke glazbene stilove te tako donijeli specifičnosti klasične glazbe.<ref name="britannica" />		U urugvajskoj glazbi može se pronaći i dodiri s karipskim ritmovima (pogotovo u rock 'n' rollu) tzv. tropskoj glazbi (música tropical). Klasična je glazba došla zajedno sa Španjolcima i Portugalcima tijekom kolonizacije, a samostalni izričaj je došao tijekom 20. stoljeća kada djeluju [[Eduardo Fabini]], [[Vicente Ascone]] te [[Héctor Tosar]] koji su iskoristili latinoamričke glazbene stilove te tako donijeli specifičnosti klasične glazbe.<ref name="britannica" />

	Od izvođača tanga treba spomenuti o pjevača [[Julio Sosa\|Julija Sosa]], koji djeluje [[1930-ih]] i [[1940-ih]]<ref name=UNESCO>{{cite news\|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hy8EQ1hEp3BVG-vnlwrClzXfpA7A \|title=Argentina, Uruguay bury hatchet to snatch tango honor \|last=Termine \|first=Laura \|date=30 September 2009 \|accessdate=2 April 2010 \|location=Buenos Aires \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091011083629/https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hy8EQ1hEp3BVG-vnlwrClzXfpA7A \|archivedate=11 October 2009}}</ref>, a tu je i pjevač [[Carlos Gardel]] Franzuc koji je za vrijeme Prvog svjetskoga rata promijenio državljanstvo kako ga francuske vlasti ne bi mogle regrutirati.<ref>{{bull}}{{~~cite book~~ \|url=https://archive.org/details/lifemusictimesof00coll \|url-access=registration \|page=[https://archive.org/details/lifemusictimesof00coll/page/5 5] \|title=The Life, Music, and Times of Carlos Gardel \|first=Simon \|last=Collier \|publisher=University of Pittsburgh Press \|year=1986 \|isbn=0-8229-8498-9}}</ref> U blizini Buenos Airesa nalazi se njegova kuća u kojoj je sada muzej posvećen njemu.<ref>{{cite web \|url=http://english.uruguay.com/uruguay_detail_675_carlos_gardel_museum.html \|title=Carlos Gardel Museum \|publisher=Uruguay.com \|accessdate=31 August 2012 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131213114233/http://english.uruguay.com/uruguay_detail_675_carlos_gardel_museum.html \|archivedate=13 December 2013}}</ref>		Od izvođača tanga treba spomenuti o pjevača [[Julio Sosa\|Julija Sosa]], koji djeluje [[1930-ih]] i [[1940-ih]]<ref name=UNESCO>{{cite news\|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hy8EQ1hEp3BVG-vnlwrClzXfpA7A \|title=Argentina, Uruguay bury hatchet to snatch tango honor \|last=Termine \|first=Laura \|date=30 September 2009 \|accessdate=2 April 2010 \|location=Buenos Aires \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091011083629/https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hy8EQ1hEp3BVG-vnlwrClzXfpA7A \|archivedate=11 October 2009}}</ref>, a tu je i pjevač [[Carlos Gardel]] Franzuc koji je za vrijeme Prvog svjetskoga rata promijenio državljanstvo kako ga francuske vlasti ne bi mogle regrutirati.<ref>{{bull}}{{Citiranje knjige \|url=https://archive.org/details/lifemusictimesof00coll \|url-access=registration \|page=[https://archive.org/details/lifemusictimesof00coll/page/5 5] \|title=The Life, Music, and Times of Carlos Gardel \|first=Simon \|last=Collier \|publisher=University of Pittsburgh Press \|year=1986 \|isbn=0-8229-8498-9}}</ref> U blizini Buenos Airesa nalazi se njegova kuća u kojoj je sada muzej posvećen njemu.<ref>{{cite web \|url=http://english.uruguay.com/uruguay_detail_675_carlos_gardel_museum.html \|title=Carlos Gardel Museum \|publisher=Uruguay.com \|accessdate=31 August 2012 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131213114233/http://english.uruguay.com/uruguay_detail_675_carlos_gardel_museum.html \|archivedate=13 December 2013}}</ref>

	Tijekom [[1960-ih]] Beatlesi odlaze na turneju po Južnoj Americi te tako nastupaju i u Urugvaju. Tih se godina u urugvaju razvijaju mnogi rock sastavi poput: [[Los Shakers\|Los Shakersa]] ili [[Los Mockers\|Los Mockersa]] koji su pjevali na engleskom jeziku, a utjecali su i na sastave u Argentini.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://web.archive.org/web/20091011050622/http://open.salon.com/blog/jeanette_d/2009/10/03/are_you_ready_for_the_uruguayan_invasion\|title=Are You Ready For the Uruguayan Invasion?\|author=\|date=\|work=\|language=\|publisher=\|accessdate=22. svibnja}}</ref> Od novijih izvođača posebno treba naglasiti [[Jorge Drexler\|Jorgea Drexlera]] koji je napisao glazbu za film [[Dnevnik s motocikla (2004.)\|Dnevnik s motocikla]] te dobio [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu\|Oscara za pjesmu]] ''Al otro lado del río''.		Tijekom [[1960-ih]] Beatlesi odlaze na turneju po Južnoj Americi te tako nastupaju i u Urugvaju. Tih se godina u urugvaju razvijaju mnogi rock sastavi poput: [[Los Shakers\|Los Shakersa]] ili [[Los Mockers\|Los Mockersa]] koji su pjevali na engleskom jeziku, a utjecali su i na sastave u Argentini.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://web.archive.org/web/20091011050622/http://open.salon.com/blog/jeanette_d/2009/10/03/are_you_ready_for_the_uruguayan_invasion\|title=Are You Ready For the Uruguayan Invasion?\|author=\|date=\|work=\|language=\|publisher=\|accessdate=22. svibnja}}</ref> Od novijih izvođača posebno treba naglasiti [[Jorge Drexler\|Jorgea Drexlera]] koji je napisao glazbu za film [[Dnevnik s motocikla (2004.)\|Dnevnik s motocikla]] te dobio [[Oscar za najbolju originalnu pjesmu\|Oscara za pjesmu]] ''Al otro lado del río''.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-15T02:35:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 02:35, 15. studenoga 2021.
Redak 141:		Redak 141:

	=== Obnovljiva energija ===		=== Obnovljiva energija ===
	Približno 95% [[električna energija\|električne energije]] kojom se napajaju kućanstva i gospodarski objekti u Urugvaju dolazi iz [[obnovljivi izvori energije\|obnovljivih izvora energije]].<ref>{{eng oznaka}} {{~~Cite web~~\|title = Uruguay Now Gets 95% of Its Electricity From Renewables\|url = http://www.greentechmedia.com/articles/read/uruguay-now-gets-95-of-its-electricity-from-renewables\|website = www.greentechmedia.com\|access-date = 18. veljače 2016.}}</ref> Kako bi se udio obnovljivih izvora još dodatno povećao država je smanjila namete na obnovljive izvore energije za gotovo 20% u zadnjih deset godina. Jedna od rezultata takve inicijative je znatno smanjenje [[ugljični otisak\|ugljičnog otiska]] prosječnog Urugvajca.<ref>{{eng oznaka}} {{Cite news\|title = Uruguay makes dramatic shift to nearly 95% electricity from clean energy\|url = http://www.theguardian.com/environment/2015/dec/03/uruguay-makes-dramatic-shift-to-nearly-95-clean-energy\|newspaper = [[The Guardian]]\|date = 3. prosinca 2015.\|access-date = 18. veljače 2016.\|issn = 0261-3077\|language = \|first = Jonathan\|last = Watts}}</ref> Zbog tako visokog udjela proizvodnje obnovljive energije, britanski mediji su Urugvaj proglasili jednom od energetski najčišćih zemalja na svijetu.<ref>{{eng oznaka}} {{~~Cite web~~\|title = Uruguay is now generating 95% of its electricity from renewable energy\|url = http://qz.com/566773/uruguay-is-now-generating-95-of-its-electricity-from-renewable-energy/\|website = Quartz\|access-date = 18. veljače 2016.\|language = \|first = Sarah\|last = Todd}}, ''Quartz'', pristupljeno 18. veljače 2016.</ref> Najviše električne energije dobiva se iz [[vjetroelektrana]]. Kako bi održao visoku količinu proizvodnje i potrošnje obnovljive energije, Urugvaj više ne izvozi [[električna struja\|električnu struju]] niti ostale energente.<ref>{{eng oznaka}} {{~~Cite web~~\|title = Uruguay has shifted to getting 95% of its electricity from renewables in less than 10 years\|url = http://www.sciencealert.com/uruguay-has-shifted-to-getting-95-of-its-electricity-from-clean-energy-sources-in-less-than-10-years\|publisher = ''ScienceAlert''\|accessdate = 18. veljače 2016.\|first = Fiona\|last = MacDonald}}</ref> Zanimljivo je da je do [[2008.]] godine trećinu uvoza činila [[nafta]], ali je iste godina [[Parlament Urugvaja]] donio zakon o regulaciji uvoza energenata i početak izgradnje [[hidroelektrana\|hidro]] i [[vjetroelektrana]].<ref>{{srp oznaka}} [http://breakfast.rs/urugvaj-95-energije-dobiva-iz-obnovljivih-izvora/ Urugvaj dobiva 95% energije iz obnovljivih izvora], ''brekfast.rs'', objavljeno 15. prosinca 2015., pristupljeno 22. travnja 2016.</ref> Urugvaj uopće ne uvozi [[nuklearna energija\|nuklearnu energiju]], a energija iz hidroelektrana sve se više mijenja za [[solarna energija\|solarnu energiju]], koja je još manje štetna za okoliš, posebno [[rijeka (vodotok)\|rijeke]].<ref name=cg>{{cg oznaka}} [http://www.birdwatchingmn.org/blog/412-energetska-tranzicija-urugvaja-do-95-ciste-energije Energetska tranzicija Urugvaja do 95% čiste energije], ''Centar za zaštitu i pročavanje ptica Crne Gore'', objavljeno 15. prosinca 2015., pristupljeno 24. travnja 2016.</ref> zbog uspješne energetske tranzicije, mnogi Urugvaj nazivaju i "energetskim liderom", a [[WWF]] je Urugvaj 2014. godine proglasio "zelenim liderom".<ref name=cg/> Jedan od glavnih razloga uspjeha ovakve energetske politike transparentno donošenje odluka, poticajna zakonska regulativa i snažno partnerstvo privatnog i javnog sektora. Stvaranje povoljnih i stabilnih uvjeta privuklo je novac investitora u projekte obnovljive energije i time rasteretilo Parlament od dijela financiranja projekata.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.vesti.rs/Gradjevinarstvo/Urugvaj-dobiva-95-energije-iz-obnovljivih-izvora.html Gradjevinarstvo - Urugvaj dobiva 95% energije iz obnovljivih izvora], ''vesti.rs'', objavljeno 18. prosinca 2015., pristupljeno 24 travnja 2016.</ref>		Približno 95% [[električna energija\|električne energije]] kojom se napajaju kućanstva i gospodarski objekti u Urugvaju dolazi iz [[obnovljivi izvori energije\|obnovljivih izvora energije]].<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje weba\|title = Uruguay Now Gets 95% of Its Electricity From Renewables\|url = http://www.greentechmedia.com/articles/read/uruguay-now-gets-95-of-its-electricity-from-renewables\|website = www.greentechmedia.com\|access-date = 18. veljače 2016.}}</ref> Kako bi se udio obnovljivih izvora još dodatno povećao država je smanjila namete na obnovljive izvore energije za gotovo 20% u zadnjih deset godina. Jedna od rezultata takve inicijative je znatno smanjenje [[ugljični otisak\|ugljičnog otiska]] prosječnog Urugvajca.<ref>{{eng oznaka}} {{Cite news\|title = Uruguay makes dramatic shift to nearly 95% electricity from clean energy\|url = http://www.theguardian.com/environment/2015/dec/03/uruguay-makes-dramatic-shift-to-nearly-95-clean-energy\|newspaper = [[The Guardian]]\|date = 3. prosinca 2015.\|access-date = 18. veljače 2016.\|issn = 0261-3077\|language = \|first = Jonathan\|last = Watts}}</ref> Zbog tako visokog udjela proizvodnje obnovljive energije, britanski mediji su Urugvaj proglasili jednom od energetski najčišćih zemalja na svijetu.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje weba\|title = Uruguay is now generating 95% of its electricity from renewable energy\|url = http://qz.com/566773/uruguay-is-now-generating-95-of-its-electricity-from-renewable-energy/\|website = Quartz\|access-date = 18. veljače 2016.\|language = \|first = Sarah\|last = Todd}}, ''Quartz'', pristupljeno 18. veljače 2016.</ref> Najviše električne energije dobiva se iz [[vjetroelektrana]]. Kako bi održao visoku količinu proizvodnje i potrošnje obnovljive energije, Urugvaj više ne izvozi [[električna struja\|električnu struju]] niti ostale energente.<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje weba\|title = Uruguay has shifted to getting 95% of its electricity from renewables in less than 10 years\|url = http://www.sciencealert.com/uruguay-has-shifted-to-getting-95-of-its-electricity-from-clean-energy-sources-in-less-than-10-years\|publisher = ''ScienceAlert''\|accessdate = 18. veljače 2016.\|first = Fiona\|last = MacDonald}}</ref> Zanimljivo je da je do [[2008.]] godine trećinu uvoza činila [[nafta]], ali je iste godina [[Parlament Urugvaja]] donio zakon o regulaciji uvoza energenata i početak izgradnje [[hidroelektrana\|hidro]] i [[vjetroelektrana]].<ref>{{srp oznaka}} [http://breakfast.rs/urugvaj-95-energije-dobiva-iz-obnovljivih-izvora/ Urugvaj dobiva 95% energije iz obnovljivih izvora], ''brekfast.rs'', objavljeno 15. prosinca 2015., pristupljeno 22. travnja 2016.</ref> Urugvaj uopće ne uvozi [[nuklearna energija\|nuklearnu energiju]], a energija iz hidroelektrana sve se više mijenja za [[solarna energija\|solarnu energiju]], koja je još manje štetna za okoliš, posebno [[rijeka (vodotok)\|rijeke]].<ref name=cg>{{cg oznaka}} [http://www.birdwatchingmn.org/blog/412-energetska-tranzicija-urugvaja-do-95-ciste-energije Energetska tranzicija Urugvaja do 95% čiste energije], ''Centar za zaštitu i pročavanje ptica Crne Gore'', objavljeno 15. prosinca 2015., pristupljeno 24. travnja 2016.</ref> zbog uspješne energetske tranzicije, mnogi Urugvaj nazivaju i "energetskim liderom", a [[WWF]] je Urugvaj 2014. godine proglasio "zelenim liderom".<ref name=cg/> Jedan od glavnih razloga uspjeha ovakve energetske politike transparentno donošenje odluka, poticajna zakonska regulativa i snažno partnerstvo privatnog i javnog sektora. Stvaranje povoljnih i stabilnih uvjeta privuklo je novac investitora u projekte obnovljive energije i time rasteretilo Parlament od dijela financiranja projekata.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.vesti.rs/Gradjevinarstvo/Urugvaj-dobiva-95-energije-iz-obnovljivih-izvora.html Gradjevinarstvo - Urugvaj dobiva 95% energije iz obnovljivih izvora], ''vesti.rs'', objavljeno 18. prosinca 2015., pristupljeno 24 travnja 2016.</ref>

	== Politika ==		== Politika ==
Redak 280:		Redak 280:
	Unatoč tome što u Urugvaju ima 12 milijuna stočnih farmi, njih 54 % nalazi se u rukama 11 % poljoprivrednika, koji po farmi nemaju više od 500 grla stoke. S druge strane, 38 % poljoprivrednika jedva je konkurentno i sa 100 grla koje prema zakonu mogu imati.<ref name="mp-aigri"/>		Unatoč tome što u Urugvaju ima 12 milijuna stočnih farmi, njih 54 % nalazi se u rukama 11 % poljoprivrednika, koji po farmi nemaju više od 500 grla stoke. S druge strane, 38 % poljoprivrednika jedva je konkurentno i sa 100 grla koje prema zakonu mogu imati.<ref name="mp-aigri"/>

	Najveća poljoprivredna tvrtka u Urugvaju je [[Union Agriculture Group]], sa više od 100 stočarskih pogona na 180.000 [[hektar]]a.<ref name="sprottresource.com">{{cite web\|url=http://www.sprottresource.com/investment-portfolio/union-agriculture/ \|title=Union Agriculture Group Sprott Resource Corp. Private Equity. Real Assets \|publisher=Sprottresource.com \|date=30. lipnja 2015. \|accessdate=23. listopada 2015.}} {{eng oznaka}}</ref> Tvrtka u zakupu ima 1 % ukupnih poljoprivrednih površina u Urugvaju i oko 85.000 grla [[divlje govedo\|divljih goveda]].<ref>{{~~Cite web~~\|title = ÚTIMAS NOVEDADES\|url = http://www.unionagrogroup.com/esp/news.php?id=114\|publisher = www.unionagrogroup.com\|accessdate = 31. listopada 2015.\|last = Sodio}} {{es icon}}</ref> Tvrtka je 2008. osnovana za proizvodnju [[borovnica]], a ubrzo je poslovanje proširila i na uzgoj [[riža\|riže]], [[soja\|soje]] i [[žitarica]] te [[stočarstvo]] i [[govedarstvo]]. Osim što veći dio proizvoda sama proizvodi, jedan dio otkupljuje i od [[Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo\|obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava]] diljem zemlje.<ref>{{cite web\|url=http://www.elobservador.com.uy/noticia/217620/34si-le-va-bien-el-accionista-invertira34/ \|title=Si le va bien el accionista invertirá \|publisher=Elobservador.com.uy \|date=26. siječnja 2012.\|accessdate=23. listopada 2015.}} {{es icon}}</ref> Tvrtka se bavi i prijevozom poljoprivrednih dobara te njihovim plasmanom na domaće tržište.<ref>{{cite web\|author=Tracy Withers \|url=http://www.bloomberg.com/news/2010-08-16/nz-farming-gets-offer-from-uruguay-s-union-agriculture-group-outbids-olam.html \|title=Union Agriculture Plans NZ Farming Bid; to Beat Olam - Bloomberg Business \|publisher=Bloomberg.com \|date=16. kolovoza 2015.\|accessdate=23. listopada 2015.}} {{eng oznaka}}</ref><ref name="elpais.com.uy">{{cite web\|url=http://www.elpais.com.uy/130227/pecono-698761/economia/un-grupo-agricola-apuesta-a-mineria-en-uruguay-y-region/ \|title=Un grupo agrнcola apuesta a minerнa en Uruguay y regiуn - Diario EL PAIS - Montevideo - Uruguay \|publisher=Elpais.com.uy \|date=27. veljače 2013. \|accessdate=23. listopada 2015.}} {{es icon}}</ref>		Najveća poljoprivredna tvrtka u Urugvaju je [[Union Agriculture Group]], sa više od 100 stočarskih pogona na 180.000 [[hektar]]a.<ref name="sprottresource.com">{{cite web\|url=http://www.sprottresource.com/investment-portfolio/union-agriculture/ \|title=Union Agriculture Group Sprott Resource Corp. Private Equity. Real Assets \|publisher=Sprottresource.com \|date=30. lipnja 2015. \|accessdate=23. listopada 2015.}} {{eng oznaka}}</ref> Tvrtka u zakupu ima 1 % ukupnih poljoprivrednih površina u Urugvaju i oko 85.000 grla [[divlje govedo\|divljih goveda]].<ref>{{Citiranje weba\|title = ÚTIMAS NOVEDADES\|url = http://www.unionagrogroup.com/esp/news.php?id=114\|publisher = www.unionagrogroup.com\|accessdate = 31. listopada 2015.\|last = Sodio}} {{es icon}}</ref> Tvrtka je 2008. osnovana za proizvodnju [[borovnica]], a ubrzo je poslovanje proširila i na uzgoj [[riža\|riže]], [[soja\|soje]] i [[žitarica]] te [[stočarstvo]] i [[govedarstvo]]. Osim što veći dio proizvoda sama proizvodi, jedan dio otkupljuje i od [[Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo\|obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava]] diljem zemlje.<ref>{{cite web\|url=http://www.elobservador.com.uy/noticia/217620/34si-le-va-bien-el-accionista-invertira34/ \|title=Si le va bien el accionista invertirá \|publisher=Elobservador.com.uy \|date=26. siječnja 2012.\|accessdate=23. listopada 2015.}} {{es icon}}</ref> Tvrtka se bavi i prijevozom poljoprivrednih dobara te njihovim plasmanom na domaće tržište.<ref>{{cite web\|author=Tracy Withers \|url=http://www.bloomberg.com/news/2010-08-16/nz-farming-gets-offer-from-uruguay-s-union-agriculture-group-outbids-olam.html \|title=Union Agriculture Plans NZ Farming Bid; to Beat Olam - Bloomberg Business \|publisher=Bloomberg.com \|date=16. kolovoza 2015.\|accessdate=23. listopada 2015.}} {{eng oznaka}}</ref><ref name="elpais.com.uy">{{cite web\|url=http://www.elpais.com.uy/130227/pecono-698761/economia/un-grupo-agricola-apuesta-a-mineria-en-uruguay-y-region/ \|title=Un grupo agrнcola apuesta a minerнa en Uruguay y regiуn - Diario EL PAIS - Montevideo - Uruguay \|publisher=Elpais.com.uy \|date=27. veljače 2013. \|accessdate=23. listopada 2015.}} {{es icon}}</ref>

	Sredinom [[1950-ih]] bilo je u Urugvaju 6 000 000 goveda i 25 000 000 [[domaća ovca\|ovaca]], koje su godišnje davale 100 000 tona [[vuna\|vune]]. Tada je to bila država čije je stanovništvo jelo najviše mesa, godišnje na osobu 115 kg. Seoski radnici živjeli su isključivo od ovčjeg mesa, a svaka obitelj pojela bi godišnje stotinjak ovaca. Samo oko 8 % površine je obrađivano, a uzgajani su povrće, žito i uljani plodovi. U Montevideu je izlazilo preko 15 dnevnih listova, a bilo je 20 radio-postaja.<ref>Artur Lundkvist-Vulkanski kontinent: put kroz Južnu Ameriku, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb 1960., str. 263.-266.</ref>		Sredinom [[1950-ih]] bilo je u Urugvaju 6 000 000 goveda i 25 000 000 [[domaća ovca\|ovaca]], koje su godišnje davale 100 000 tona [[vuna\|vune]]. Tada je to bila država čije je stanovništvo jelo najviše mesa, godišnje na osobu 115 kg. Seoski radnici živjeli su isključivo od ovčjeg mesa, a svaka obitelj pojela bi godišnje stotinjak ovaca. Samo oko 8 % površine je obrađivano, a uzgajani su povrće, žito i uljani plodovi. U Montevideu je izlazilo preko 15 dnevnih listova, a bilo je 20 radio-postaja.<ref>Artur Lundkvist-Vulkanski kontinent: put kroz Južnu Ameriku, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb 1960., str. 263.-266.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T03:22:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene