WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T22:25:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{ otok |
|Ime = Usedom<br>Uznam
|zemljovid = [[Datoteka:Zalewszczecinski.jpeg|250px|Satelitska snimka otoka]]
|smještaj = [[Baltičko more]]
|otočje =
|koordinate = 53°56′N 14°5′E
|država = {{ZD+X/N|NJE}}<br>{{ZD+X/P|POLJ}}
|gl.naselje = [[Świnoujście]]
|površina = 445
|stanovništvo = 76.500 <small>(2007.)</small>
|slika = [[Datoteka:Karte Insel Usedom.png|250px|Zemljopisna karta otoka]]
}}

'''Usedom''' ([[njemački]]: ''Usedom'', [[poljski]]: ''Uznam'', do 1945. koristio se naziv ''Orzna''<ref> Zemljopisni rječnik Poljskog Kraljevstva, vol. VII (Netrebka – Perepiat) iz 1886. g.</ref><ref>karta 1:300 000 Vojnog zemljopisnog instituta iz 1938. g.</ref>) je [[otok]] u [[Baltičko more|Baltičkom moru]] koji je upravno [[Dodatak:Popis podijeljenih otoka|podijeljen]] između [[Njemačka|Njemačke]] i [[Poljska|Poljske]]. Najveći dio otoka (373 km²) pripada njemačkoj pokrajini (zemlji) [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]] dok manji (72 km²), istočni dio, spada pod poljsko [[Zapadnopomeransko vojvodstvo]].

== Zemljopis ==

Usedom je omeđen rukavcem [[Peenestrom]] (''Piana'') na zapadu, rukavcem Świna (''Swine'') na istoku, te [[Baltičko more|Baltičkim morem]] ([[Pomeranski zaljev]]) na sjeveru. Velika laguna [[Achterwasser]] čini zapadnu obalu otoka. Istočno od Usedoma, odijeljeni Świnom, nalaze se otoci [[Wolin]] (''Wollin'') i [[Karsibór]] (''Kaseburg''). Nešto dalje na sjeverozapadu nalazi se najveći njemački otok [[Rügen]], dok su uzvodno i manji otoci [[Ruden]] i [[Greifswalder Oie]]. Krajolik otoka sastoji se od brda šuma i jezera. S prosjekom od 1917 sunčanih sati godišnje Usedom je najsunčaniji dio Njemačke.

Njemački dio otoka upravno spada pod kotar [[Zapadno Pomorje-Greifswald]] u pokrajini [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]], dok je poljski dio u [[Zapadnopomeransko vojvodstvo|Zapadnopomeranskom vojvodstvu]]. Na poljskom dijelu nalazi se grad Świnoujście koji se prostire i na druge otoke. U dijelu grada koji se nalazi na Usedomu živi više stanovnika nego na ostatku otoka. Najveće naselje na njemačkom dijelu je [[Heringsdorf]].

=== Zaštićene površine ===

Još u vrijeme [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačke Demokratske Republike]] mnoga područja na otoku su zaštićena zbog prirode i krajolika, dok su kasnije područja zaštite proširena. U prosincu 1999., cijeli otok zajedno sa okolnim vodama i nekim područjima kod gradova [[Lubmin]] i [[Lassan]] na kopnu proglašeni su parkom prirode (Park prirode Otok Usedom).

Prirodni rezervati (''Naturschutzgebiete'') na Usedomu su:

* Ptičji rezervat otoka [[Greifswalder Oie]], 62 ha
* Prirodni rezervat Peenemünder Haken, Struck i Ruden, najstariji prirodni rezervat na Usedomu (od 1925.),
* Prirodni rezervat Großer Wotig u Peenestrom kod [[Kröslin]], od 1995., 203 ha,
* Poluotok [[Gnitz]], od 1994., 61 ha,
* Jezero [[Wockninsee]] kod [[Ückeritz]], od 1967., 50 ha,
* Jezero [[Mümmelkensee]], od 1961., 6 ha,
* Prirodni rezervat poluotok Cosim, od 1996., 85 ha,
* Prirodni rezervat otoka Böhmke i Werder, od 1967., 118 ha,
* Jezero [[Gothensee]], od 1967., 800 ha, najveći rezervat na Usedomu,
* [[Golm (Usedom)|Golm]], od 1976., 25 ha, javiše brdo otoka (69 m),
* Jezero [[Zerninsee]], od 1995., 365 ha,
* [[Streckelsberg]] kod [[Koserow]]a, od 1961., 34 ha, najveći klif otoka (58 m)
* Prirodni rezervat Mellenthiner Os, od 1995., 60 ha,
* Prirodni rezervat Kleiner Krebssee, seit 1996, 45 ha.

== Povijest ==
=== Ranija povijest ===
[[Slika:Usedom-1652-Merian.jpg|mini|[[Usedom (grad)|Grad Usedom]] 1652., najstarije naselje na otoku]]
Ovo područje naseljeno je još od [[kameno doba|kamenog doba]], a [[Polapski Slaveni]] naseljavaju otok u 5., 6. i 7. stoljeću. Vendska i skandinavska trgovačka naselje postojala su oko otoka. U 10. stoljeće na Usedomu se sigurno nalazilo [[Slaveni|slavensko]] naselje. Grad Osna uništili su Danci 1115./1119. U ovom razdoblju vrši se pokrštavanje lokalnog stanovništva pod vodstvom Ota Bambergskog. Planirani grad sa utvrdom i tržnicom podignut je [[1159.]] godine. Sve do sredine 13. stoljeća gradić Usedom bio je jedna od najdražih rezidencija pomeranskih vojvoda, iako je grad izgubio značenje pred [[Wolgast]]om i [[Szeczin]]om. Nakon desetljeća borbi između Slavena i Danaca počinje njemačko naseljavanje ovog područja. Na mjestu prijašnjeg slavenskog naselja osniva se njemački grad Usedom koji [[1298.]] dobiva gradska prava. [[Premonstratenci]] osnivaju [[1155.]] svoj samostan u blizini Usedoma, koji je kasnije premješten u selo [[Pudagla]]. U srednjem vijeku je dobar dio teritorija otoka pripadao samostanu. Za vrijeme [[Reformacija|Reformacije]] [[1535.]] samostan je ukinut, a zgrada pretvorena u službenu zgradu Pomeranskog Vojvodstva.

=== 17. i 18. stoljeće ===

Tijekom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] [[švedska]] vojska pod vodstvom kralja [[Gustav II. Adolf|Gustava II. Adolfa]] iskrcava se [[26. lipnja]] [[1630.]] kod sela [[Peenemünde]] na rijeci [[Peene]]. Usedom postaje dio [[Švedska Pomeranija|Švedske Pomeranije]] i skoro cijelo stoljeće ostaje u švedskom vlasništvu, sve dok [[1720.]] nije prodan pruskom kralju [[Fridrik Vilim I. (Pruska)|Fridriku Vilimu I.]] za dva milijuna talira. Iako je švedski kralj vladao ovim područjem, ono je još uvijek bio dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].

Zbog gospodarskih težnji i interesa pruske krune, u prvoj polovici 18. stoljeća proširena je rijeka [[Świna]], a na njezinom ušću 1764. izgrađen je grad Swinemünde tj. današnji grad [[Świnoujście]].

=== 19. stoljeće ===
[[Slika:Swinoujscie LOC 00723u.jpg|mini|Grad [[Świnoujście|Swinemünde]], oko 1895.]]

Kao dio [[Pruska|pruske]] upravne reforme iz [[1818.]] otoci Usedom i Wolin administrativno su spojeni u kotar Usedom-Wollin čije je sjedište bio grad Swinemünde. Nekoliko godina kasnije počinje razvoj odmarališta u Swinemündeu i Heringsdorfu, a do sredine 19. stoljeća i u Koserowu, Zinnowitzu i Ahlbecku. Veliki razvoj kupališnih odmarališta počinje tek nakon [[Ujedinjenje Njemačke|osnutka Carstva]]. U ovom razdoblju izgrađen je [[Pjastovski kanal|Carski prolaz]] koji spaja lagunu Odre s rijekom Świnom. Zbog svoj blizine [[Berlin]]u, otok je u 19. stoljeću bio toliko turistički značajan da je produžena i izgrađena željeznička veza između Berlina i Ahlbecka te Swinemündea. Ostatak ove linije je pomični most Karnin.

=== 20. stoljeće ===

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Peenemünde]]u se nalazio vojni istraživački centar, pokusno mjesto za rakete, poligon [[Luftwaffe]]a, te mornarička baza u [[Świnoujście|Swinemündeu]]. Ovi položaji su od 1943. do 1945. bili meta napada [[Kraljevske zračne snage|Royal Air Forcea]] i [[United States Army Air Forces]]a uključujući žestoki zračni napada [[12. ožujka]] [[1945.]] na Swinemünde s brojnim žrtvama. [[Potsdamska konferencija|Potsdamskom konferencijom]] kojom je utvrđena nova njemačko-poljska granica, grad Swinemünde tj. Świnoujście pripao je Poljskoj. Kotar Usedom našao se u [[Sovjetska okupacijska zona|Sovjetskoj okupacijskoj zoni]], a novoosnovana [[Njemačka Demokratska Republika]] je [[1950.]] pod sovjetskim pritiskom prihvatila novu granicu. Nakon [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ujedinjenja]] [[1990.]] njemački dio otoka postao je dio Savezne Republike Njemačke.

Od [[1990.]] turizam je glavni ekonomski pokretač otoka, a posebno se ističe carska prošlost lokalnih odmorišta.

== Turizam ==
[[Slika:Bansin Usedom Seebruecke pier.jpg|mini|left|Šetalište u [[Bansin]]u]]
[[Slika:Usedomer Strand.jpg|mini|Usedomska plaža]]

Za [[turizam]] ovaj je otok značajan i Njemačkoj i Poljskoj. poznata turistička mjesta na njemačkoj strani su [[Karlshagen]], [[Trassenheide]], [[Zinnowitz]], [[Zempin]], [[Koserow]], [[Kölpinsee]], [[Ückeritz]], te tri carska kupališta ([[Heringsdorf]], [[Bansin]] i [[Ahlbeck]]), dok je na poljskoj strani [[Świnoujście]] veće odredište. Uz pješčane plaže na Baltičkom moru, otok je turistima privlačan i zbog posebne turističke arhitekture (''Bäderarchitektur''). U svem navedenim mjestima postoji mnoštvo hotela, pansiona, apartmana i kampova. Ponuda otoka vrlo je raznolika, te nudi razne muzeje, parkove, seoska imanja, te različite kulturne sadržaje.

Uz obalna odmarališta, turistima su privlačna i brojna slatkovodna jezera na otoku, kao što su Schmollensee, Gothensee i Wolgastsee. Popularne atrakcije na otoku su i gradić [[Usedom (grad)|Usedom]], dvorci u malenim mjestima ([[Mellenthin]], dvorac Stolpe), seoske kućice sa slamnatim krovovima, vjetrenjače ([[Benz (Usedom)|Benz]], [[Pudagla]], Trassenheide, [[Kamminke]]), stari pomični most Karnin, poluotoci Lieper Winkel i Gnitz, laguna [[Achterwasser]], kao i Peenemünde gdje se nalazi poznati muzej.

Popularna turistička aktivnost su [[bicikl]]ističke ture po otoku, poglavito na obali i Achterwasseru. Turizam se pokušava produžiti na predsezonu i postsezonu uz pomoć europskih fondova.

== Promet ==
[[Slika:Usedom anflug.jpg|mini|left|Slijetanje na Zračnu luku Heringsdorf]]
[[Slika:Bahnstrecken auf der Insel Usedom (Karte).png|mini|Željezničke pruge na otoku]]

Prilaz sa njemačke strane otoka sjeverno je moguć saveznom [[autocesta|autocestom]] A20 preko pomičnog mosta Peenebrücke Wolgast, te skretanjem na saveznu cestu B111 kod Gützkowa. Južnim putem na otok je moguće doći preko A20 skretanjem kod [[Jarmen]]a na saveznu cestu B110 i prelaskom mreko Zecherinskog mosta. Potrebno je voditi računa o tome da su oba mosta pomična, te da nisu uvijek spušteni. Savezne ceste služe i kao glavne prometnice na otoku. Na njemačkom dijelu otoka glavni javni prijevoznik je OstseeBus GmbH. Cestovni granični prijelazi koji su bili aktivni prije ulaska Poljske u schengensku zonu bili su kod Ahlbecka i Garza. Poljski dio otoka gdje se nalazi grad [[Świnoujście]] trajektom je povezan sa otokom [[Wolin]]om.

Kod mjesta [[Garz]] blizu granice s Poljskom, nalazi se [[Zračna luka Heringsdorf]], koja može primati zrakoplove veličine [[Airbus A320| Airbusa A320]].

Otok Usedom spojen je na njemačku [[željeznica|željezničku]] mrežu preko mosta Peenebrücke Wolgast i pruge Züssow–Wolgast koja se spaja na glavnu željezničku prugu [[Berlin]]–[[Stralsund]]. Željeznička veza postoji između glavnog kolodvora u Świnoujścieu i Heringsdorfa, te se nastavlja do kraja otoka. Od rujna 2008. Usedomska željeznica (''Usedomer Bäderbahn'') povezuje poljski i njemački dio otoka. Vožnja vlakom od Świnoujściea do Wolgasta traje pola sata.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Usedom}}
*{{deu icon}}[http://www.usedom.de/ Službena turistička stranica]
*{{pol icon}}[http://www.uznam.bo.pl/ Stranica o otoku]

[[Kategorija:Njemački otoci]]
[[Kategorija:Zemljopis Poljske]]
[[Kategorija:Otoci Baltičkog mora]]

Usedom - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica