<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Veliki_panda</id>
	<title>Veliki panda - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Veliki_panda"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Veliki_panda&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-14T02:02:09Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Veliki_panda&amp;diff=18536&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Veliki_panda&amp;diff=18536&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-28T12:46:27Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Veliki panda'''--&amp;gt;{{Taksokvir&lt;br /&gt;
| boja = pink&lt;br /&gt;
| naziv = Veliki panda&lt;br /&gt;
| status = {{StatusOsjetljivi}}&amp;lt;ref name=&amp;quot;iucn&amp;quot;&amp;gt;[[IUCN-ov crveni popis|Crvena knjiga Međunarodne organizacije za očuvanje prirode i prirodnih resursa]]: [http://www.iucnredlist.org/details/712/0 Status zaštite velike pande, ''www.iucnredlist.org'', &amp;lt;br&amp;gt;&amp;amp;#91;''Swaisgood, R., Wang, D. &amp;amp; Wei, F. 2016. Ailuropoda melanoleuca. The IUCN Red List of Threatened Species 2016: e.T712A45033386. Downloaded on 06 September 2016.''&amp;amp;#93;] {{jezikk|en.|engleski}} (objavljeno: 6 rujna 2016., pristupljeno: 7. rujna 2016)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
| slika = Panda.jpg&lt;br /&gt;
| slika_širina = 240px&lt;br /&gt;
| regnum = [[Životinje|Animalia]]&lt;br /&gt;
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]&lt;br /&gt;
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]&lt;br /&gt;
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]]&lt;br /&gt;
| familia = [[Medvjedi|Ursidae]]&lt;br /&gt;
| genus = '''''[[Ailuropoda]]'''''&lt;br /&gt;
| genus_autorstvo = [[Henri Milne-Edwards|Milne-Edwards]], [[1870.]]&lt;br /&gt;
| species = '''''Ailuropoda melanoleuca'''''&lt;br /&gt;
| dvoimeno = ''Ailuropoda melanoleuca''&lt;br /&gt;
| dvoimeno_autorstvo = [[Armand David|David]], [[1869.]]&lt;br /&gt;
| karta_raspon = Mapa distribuicao Ailuropoda melanoleuca.png&lt;br /&gt;
| karta_raspon_širina =240px&lt;br /&gt;
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost velikih pandi&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
'''Veliki panda''' je [[sisavac]] uobičajeno kvalificiran u porodicu [[medvjedi|medvjeda]], Ursidae, iz središnje i južne [[Kina|Kine]]. On je istovremeno i jedina [[vrsta]] (''Ailuropoda melanoleuca'') [[Rod (taksonomija)|rod]]a Auliropoda. Njegovo glavno jelo je [[bambus]], ali može jesti i drugu hranu, kao [[med]]. Veliki panda je jedan od najugroženijih životinja na [[Zemlja (planet)|Zemlji]]: otprilike 1.600 panda živi u divljini i nekih 160 je u ustanovama kao što je [[zoološki vrt|ZOO]] prema spisima od [[2004.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Općenito ==&lt;br /&gt;
Veliki panda živi u planinskim regijama poput [[Sečuan]]a i [[Tibet]]a. Simbol je [[World Wildlife Fund]]a (WWF). Jede lišće, živeći skoro uvijek na bambusu. Panda je poznata po tome što jede jaja, ponekad [[riba|ribu]], i neke [[Kukci|kukce]] zajedno sa bambusom. To su potrebni izvori [[bjelančevine|bjelančevina]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki pande su vrlo ugrožena [[vrsta]]. Ubiti pandu je u Kini bilo kažnjivo smrću do [[1997.]], otkada je kazna 20 godina zatvora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Obilježja==&lt;br /&gt;
Veliki panda dosegne veličinu od 120 do 150 cm, a [[rep]] mu je, kao i kod drugih [[medvjedi|medvjeda]] malen, dug  samo oko 12 cm. Masa odrasle životinje kreće se od 75 do 160 kg. Građa tijela mu je kao kod drugih medvjeda, no potpuno odudara izraženo kontrastno crno-bijelo obojenim [[krzno]]m.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Obojenost==&lt;br /&gt;
Temeljna boja njihovog gustog, [[vuna]]stog krzna je bijela, a [[ekstremitet|noge]] su im crne. Crno prednjih nogu produžava se preko ramena i tvori pojas oko prednjeg dijela tijela. Pored toga, crne su im [[uho|uške]] i područje oko očiju, a ponekad i vršak repa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nije točno poznat razlog tako upadljive obojenosti panda. Kao mogući razlozi razmatraju se zastrašujuće djelovanje na neprijatelje, bolja [[temperatura|termoregulacija]], ili bolje skrivanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Druga obilježja====&lt;br /&gt;
Glava pande čini se krupnijom od glava drugih medvjeda zbog izraženije lične kosti i snažnije muskulature za žvakanje. Kao većina medvjeda, ima 42 [[zub]]a, ali su mu pretkutnjaci i kutnjaci veći i širi nego kod drugih vrsta ove porodice, što je prilagodba specifičnoj prehrani. Još jedna specifičnost ove vrste je i &amp;quot;lažni palac&amp;quot;, izraslina kojom pridržava [[bambus]] dok jede. [[Penis]] velikog pande dug je oko 3 cm&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.n-tv.de/837842.html n-tv.de, ''Ipak nije mužjak - Panda dobila blizance'', 10. kolovoza  2007.]&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Životni prostor==&lt;br /&gt;
Veliki pande žive na području od još samo oko 5.900 km&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;. To su gustom [[šuma|šumom]] obrasli [[suptropi|suptropski]] obronci sjeveroistočnih brdovitih područja [[Kina|Kine]]. Ljeti žive na visinama između 2.700 i 4.000 m [[N/m]], dok se zimi spuštaju na niža područja, oko 800 m N/m. [[Klima]] njihovog životnog prostora  generalno je vlažna s puno [[padaline|padalina]], ljeta su svježa a zime hladne. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Način života==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Chengdu-pandas-d13.jpg|mini|240px|Veliki panda u jednom istraživačkom centru]]&lt;br /&gt;
Velike pande žive prije svega na tlu, no dobro se penju i izvrsni su plivači. Za razliku od drugih [[medvjedi|medvjeda]], ne mogu se uspraviti na stražnje noge. Jedu uglavnom sjedeći, tako da im prednje šape ostaju slobodne za dohvaćanje i držanje hrane. Aktivni su uglavnom u sumrak i noću, a danju spavaju u šupljim stablima, pukotinama u stijenama ili špiljama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki pande su samotnjaci. Teritorij ženki velik je oko 30 do 40 hektara, i brane ga od drugih ženki. Mužjaci su fleksibilniji i nemaju svoje teritorije. Često se preklapaju kako s teritorijem ženki, tako i s područjima drugih mužjaka. Usprkos tomu veliki pande ipak se izbjegavaju. Na svojim lutanjima, obilježavaju stabla grebanjem i [[urin]]om.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od drugih medvjeda, ne spavaju [[zimski san]]. Umjesto toga, zimi silaze u niža područja koja su u to vrijeme nešto toplija od njihovih ljetnih staništa (vidi članak [[djelomična selica]]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike pande su od svih medvjeda najizraženiji [[biljojed]]i, i usprkos uvriježenog mišljenja, ne hrane se isključivo [[bambus]]ovim izdancima, iako im je to glavni izvor hrane. No kako bambusi nisu bogati hranjivim tvarima, a pandin [[probavni sustav kralježnjaka|probavni sustav]] nije idealno prilagođen takvoj hrani, kako bi pokrili potrebu za hranjivom, moraju dnevno pojesti 10 do 20 kg bambusa. Pored bambusa, jedu i neke druge biljke ([[encijani|encijane]], [[irisi|irise]], [[vučac]]&amp;lt;!--vučji trn--&amp;gt; (''Lycium europaeum'') [[šafrani|šafrane]]) a u manjoj mjeri gusjenice i malene kralježnjake.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Probavni sustav velikih panda pokazuju, iako ne idealno, neke prilagodbe svojoj pretežno [[biljke|biljnoj]] hrani. Jednjak im je prevučen [[rog|rožnatim]] slojem, [[želudac]] ima debele stijenke i potsjeća na [[mišić]]avi želudac [[ptice|ptica]]. Površina [[debelo crijevo|debelog crijeva]] im je dosta veća od one drugih medvjeda, a nemaju [[slijepo crijevo]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Razmnožavanje==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Chengdu-pandas-d18.jpg|mini|240px|Mladunče velike pande staro tjedan dana]]&lt;br /&gt;
Razdoblje [[parenje|parenja]] velikih panda je od ožujka do svibnja. Inače samotnjačke životinje, u to vrijeme se sreću u parovima. Pri tome može doći do borbi između mužjaka oko prava na parenje. Kao i kod drugih medvjeda i kod velikih pandi [[nidacija]] je odgođena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većina koćenja pada u kolovoz ili rujan, a veličina okota je jedno ili dva mladunca, rijetko tri. Novorođene pande su vrlo sitne, teški su od 90 do najviše 130 grama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Veliki panda ima neobičnu šaku, s ''palcem'' i 5 prstiju; palac je zapravo neka promijenjena [[kost]]. Veliki panda ima kratak [[rep]], oko 15 [[cm]] dug. Udomljen može živjeti 20-30 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
==Drugi projekti==&lt;br /&gt;
{{WProjekti&lt;br /&gt;
|commons        = Ailuropoda melanoleuca&lt;br /&gt;
|commonshr      = Veliki panda&lt;br /&gt;
|commonscat     = &lt;br /&gt;
|commonscathr   = &lt;br /&gt;
|wikivrste      = Ailuropoda melanoleuca&lt;br /&gt;
|wikivrstehr    = Velikom pandi&lt;br /&gt;
|wikizvor       = &lt;br /&gt;
|wikizvor_autor = &lt;br /&gt;
|wječnik        = &lt;br /&gt;
|wikiknjige     = &lt;br /&gt;
|wikicitat      = &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Medvjedi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Kina]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>