https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Veliki_potkovnjak 2026-05-23T01:35:35Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Veliki_potkovnjak&diff=43334&oldid=prev 2021-08-20T23:48:13Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Veliki potkovnjak'''--&gt;{{Taksokvir<br /> | boja = pink<br /> | naziv = Veliki potkovnjak<br /> | status = LR<br /> | slika = Grosse Hufeisennase-drawing.jpg<br /> | slika_širina = 250px<br /> | regnum = [[Životinje|Animalia]]<br /> | phylum = [[Svitkovci|Chordata]]<br /> | classis = [[Sisavci|Mammalia]]<br /> | ordo = [[Šišmiši|Chiroptera]]<br /> | subordo = [[Sitnošišmiši|Microchiroptera]]<br /> | familia = [[Potkovnjaci|Rhinolophidae]]<br /> | genus = ''[[Rhinolophus]]''<br /> | species = '''''R. ferrumequinum'''''<br /> | dvoimeno = ''Rhinolophus ferrumequinum''<br /> | dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1774.)<br /> }}<br /> '''Veliki potkovnjak''' (''Rhinolophus ferrumequinum'') je [[Europa|europski]] [[šišmiš]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[potkovnjaci|potkovnjaka]]. Dužina od najviše 7 cm bez repa i raspon krila do 40 cm čini ga najvećom [[vrsta|vrstom]] te porodice u Europi. Težina mu je između 17 i 30 grama. [[Krzno]] na gornjem dijelu tijela je sivosmeđe boje s lagano srvenkastim tonom, dok na donjoj strani prelazi u sivobijelo. Lako ga je prepoznati po veličini i izraženom &quot;sedlu&quot; na nosu koje ima oblik potkove, što je porodici dalo ime potkovnjaka.<br /> <br /> ==Rasprostranjenost==<br /> Staništa su im prije svega u [[Južna Europa|južnoj Europi]], [[Francuska|Francuskoj]] i južnoj [[Engleska|Engleskoj]]. U [[Srednja Europa|srednjoj Europi]] najveća još postojeća kolonija je uz gornju [[Rajna|Rajnu]] gdje se ljeti okupi oko 150 životinja radi parenja.<br /> <br /> Potrebna su im toplija područja s rijetkim raslinjem i tekućom ili stajaćom vodom. Najviše poznato odmorište im je u [[Austrija|Austriji]] na oko 968 metara [[n/m]].<br /> <br /> ==Životni okoliš==<br /> Ljeti obitavaju na toplim [[tavan]]ima bez propuha, [[crkva|crkvenim]] [[toranj|tornjevima]] ruševinama i spiljama. Otvori za ulazak i izlazak moraju biti dovoljno veliki, da mogu slobodno proletiti kroz njih. Od početka listopada pa do kraja travnja povlače se u napuštene [[rudnik]]e, spilje ili druge podzemne prostore s visokom vlagom (najmanje 95% relativne vlage) na zimovanje. Prednost daju prostorima s temperaturom između 7 i 10°C, no ne smije biti hladnije od 4 stupnja, niti toplije od 12 stupnjeva. Životinje su jako vjerne prostoru. Zimska i ljetna obitavališta nisu nikada udaljena više od 50 km.<br /> <br /> ==Izbor partnera i razmnožavanje==<br /> Parenje velikih potkovnjaka odvija se u proljeće i u jesen. Ženke dolijeću u špilje u kojima su kolonije mužjaka, odabiru mužjaka i pare se s njim. Nakon toga napuštaju mužjake i formiraju vlastite kolonije samo od ženki za koćenje i podizanje mladih. Razdoblje parenja počinje u kasno ljeto. Skotnost traje 75 dana. Ženka koti u srpnju samo jednog mladunca koji može letjeti nakon 3-4 tjedna, sa 7-8 tjedana je samostalan a nakon 2-3 godine je spolno zreo.<br /> <br /> Posebnost velikih potkovnjaka je odabir partnera. Kod njih je dokazan poseban oblik [[poliginija|poliginije]], dakle društveni oblik kod kojeg se jedan mužjak pari s više ženki. no kod ovog posebnog oblika, mužjak se pari sa svim ženkama jedne porodice. Ovo ponašanje je utvrđeno [[2005.]] u jednom istraživanju Londonskog univerziteta kad su istraživali srodničke odnose u jednoj [[kolonija (biologija)|koloniji]]. Uzeli su [[DNK]] uzorke majki i njihovih mladunaca i proveli test očinstva u svim muškim kolonijama u krugu od oko 30 km.<br /> <br /> Analiza je pokazala, da ne samo da se ženke uvijek pare s istim partnerom, da su dakle izuzetno vjerne, nego i da se isti mužjak pari i sa ženskim potomcima prvobitne ženke, što podiže razinu srodnosti u koloniji. To povećava međusobnu spremnost na pomoć i ima određenu [[evolucija (biologija)|evolucijsku]] prednost. No još nije jasno kako ženkama i njihovim kćerima uspijeva identificirati uvijek istog mužjaka.<br /> <br /> ==Lov i prehrana==<br /> Lete relativno sporo i nisko, s mnogim mijenjanjem smjera i razdobljima jedrenja. Polaze tek u potpunom mraku. Ova vrsta, kao i svi potkovnjaci, može [[lebdenje (biologija)|lebdjeti]]. Tijekom noći, lovi oko 3 sata, podijeljeno u dva leta. Lovina su prije svega [[kukci]] koje ne samo da lovi u letu, nego ih hvata i na [[biljka|bilju]] i s tla. Jede ih na određenom, istom mjestu.<br /> <br /> ==Stanje==<br /> Brojno stanje ove vrste je drastično opalo u srednjoj Europi. Vrstu se smatra vrlo ugroženom.<br /> <br /> <br /> {{Commons|Rhinolophus ferrumequinum}}<br /> [[Kategorija: Šišmiši]]</div>

WikiSysop