WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T01:41:41Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 01:41, 4. studenoga 2021.
Redak 168:		Redak 168:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	* [http://www.comune.venezia.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/EN/IDPagina/1 www.comune.venezia.it]		* [http://www.comune.venezia.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/EN/IDPagina/1 www.comune.venezia.it]
	~~{{commonscat\|Venezia\|Venezia}}~~

	* https://www.weather-atlas.com/en/italy/venice-climate		* https://www.weather-atlas.com/en/italy/venice-climate

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T03:22:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Talijanska općina
|ime = Venecija
|<br/>Venezia
|regija= Veneto
|pokrajina = Venecija
|slika grba = CoA Città di Venezia.png
|karta =
|kratica regije= VEN
|kratica pokrajine = VE
|širina-stupnjevi = 45
|širina-minute= 26
|širina-sekunde= 0
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 12
|dužina-minute= 19
|dužina-sekunde= 0
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 141
|mappaY = 58
|visina = 0
|površina = 412
|stanovništvo = 268.934
|godina popisa = 2006.
|gustoća stanovništva = 652
|poštanski broj = 30100
|pozivni broj = 041
|istat = 027042
|zaštitnik = [[sveti Marko]]
|stranica= [http://www.comune.venezia.it/ Venecija]
}}

'''Venecija''' ([[talijanski|tal.]] ''Venezia'', [[venecijanski|mlet.]] ''Venexia'', [[latinski|lat.]] ''Venetiae''), tradicionalno hrvatski '''Mleci''',<ref>[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1ljWhE%3D&keyword=Mleci Hrvatski jezični portal]</ref> glavni je grad istoimene [[talijanske pokrajine]] [[Pokrajina Venecija|Venecije]] u [[Italija|talijanskoj]] regiji [[Veneto|Venetu]] s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004). Zajedno s [[Padova|Padovom]] čini metropolu Padovu-Veneciju s 1,600.000 stanovnika. Grad je poznat po kanalima, gondolama i bogatoj povijesti, većinom neovisnog grada koji je bio središte [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (mlet. ''República Vèneta'' ili ''República de Venesia''), kada je bio poznat i kao "Dominantna" ''(La Dominante)'', "Presvijetla" (''Serenissima''), "Kraljica [[Jadran]]a", "Grad vode", "Grad mostova", i "Grad svjetlosti". Često ga, s razlogom, smatraju najljepšim gradom na svijetu.

Grad se nalazi na 117 manjih otoka u močvarnoj [[Venecijanska laguna|venecijanskoj laguni]] u [[Venecijanski zaljev|venecijanskom zaljevu]] na sjeveru [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Laguna se prostire uz talijansku obalu između ušća rijeka [[Po]] na jugu, i [[Piave]] na sjeveru. Od 272,000 stanovnika u općini Venecija (Comune di Venezia), oko 62,000 stanuje u povijesnom središtu (Centro storico); 176,000 na ''Terraferma'' (talijanski: čvrsto tlo), većinom u velikim župama (''frazione'') [[Mestre]] i [[Marghera]]; te 31,000 na drugim otocima u laguni.

{{Široka slika|Venice pano1.jpg|800px|<center>Panorama Venecije s tornja sv. Marka|40%|left}}

[[Datoteka:Venice.longshot.981pix (1).jpg|mini|lijevo|<center>Venecija u središtu lagune]]

== Povijest Venecije ==

{{glavni|Mletačka Republika}}
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Venecija s [[Venecijanska laguna|lagunom]]
|slika = Ponte Rialto from the Grand Canal.jpg
|godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, iv, v, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/394
|država = {{ZD|I|ITA}}
}}

Počeci grada koji se rasprostire na 117 otoka i otočića koje pješčani [[sprud]], [[Lido di Venezia|Lido]], štiti u [[Venecijanska laguna|laguni]] počinju u 5. stoljeću. Tada su od [[Huni|Huna]] progonjeni stanovnici [[Akvileja|Akvileje]] pobjegli na neke od tih močvarnih otoka. U tom skloništu začelo se [[vojvodstvo]] sa [[dužd]]em na čelu ([[697.]]) i napokon se tu rodila trgovačka [[metropola]], svetome [[Marko|Marku]] jer su kosti [[apostol]]a donijeli iz [[Aleksandrija|Aleksandrije]], koja je zavladala [[Jadran]]skim, a kasnije i [[Sredozemlje|Sredozemnim morem]]. [[Carigrad]] je osvojio i opljačkao [[1204.]] god. dužd [[Enrico Dandolo]] uz veliku pomoć [[križari|križarskih]] postrojbi.

U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] bila je Venecija s više od 200,000 stanovnika središte svjetske trgovine i najveći lučki grad na svijetu. U to je vrijeme dosegla svoj vrhunac. Raskošne građevine koje su podsjećale na orijentalne uzore, postajale su sve raskošnije. Nicale su nove palače, bogato opremljene od umjetnika kao što su bili [[Tintoretto]], [[Paolo Veronese|Veronese]], [[Tizian]] i [[Giorgione]]. To je grad sa 150 kanala i četiri stotine mostova.

[[Datoteka:Repubblica di Venezia.png|mini|250px|lijevo|<center>Rasprostiranje Mletačke republike i trgovačkih putova iz Venecije u 15. st.<center>]]

Pad Venecije započeo je kada su [[Turska|Turci]] osvojili Carigrad. Upravo porazno djelovalo je [[portugal]]sko otkriće morskog puta u [[Indija|Indiju]]. Od sada se, na primjer, mogao dobiti [[papar]] iz [[Lisabon]]a za petinu jeftinije no što mu je bila cijena u Veneciji. Trgovačke su veze opustjele, moć i bogatstvo nestajalo, Venecija se sve više pretvarala u umirući grad.

[[Slika:Venice, by Bolognino Zaltieri, 1565.jpg|mini|lijevo|<center>Bolognino Zaltieri, Venecija [[1565.]] god.]]

Tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] Venecija je postala najelegantnijim i najljepšim gradom u Europi koji je značajno utjecao na umjetnost, arhitekturu i književnost. Nakon 1,070 godina, Mletačka republika je izgubila svoju neovisnost kada je [[Napoleon Bonaparte]] [[12. svibnja]] [[1797.]] godine osvojio Veneciju na početku svoje vladavine. Kako je Napoleon ukinuo zabranu kretanja [[Židovi|židova]] i srušio vrata [[geto]]a, oni su ga smatrali svojevrsnim osloboditeljem, iako u francuskoj upravi nisu imali nikakve više slobode nego za vrijeme mletačke republike.

Kada je Napoleon potpisao [[sporazum u Campo Formio]] [[12. listopada]] [[1797.]] god. Venecija je postala [[Austrija|Austrijskom]], do sporazuma u [[Pressburg]] u [[1805.]] god. kada je postala dijelom Napoleonove [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], te je nakon Napoleonovog poraza ([[1814.]]), postala Austrijskom [[Kraljevina Lombardija-Venecija|Kraljevinom Lombardija-Venecija]].

Od 1848.-1849. godine, nakon ustanka, kratko je obnovljena [[Mletačka Republika]] pod upravom [[Daniele Manin|D. Manina]]. God. [[1866.]], nakon trećeg talijanskog [[ujedinjenje Italije|rata za neovisnost]], Venecija je zajedno s pokrajinom Veneto, postala dijelom nove [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]].

Nakon [[1797.]] god., grad je započeo ubrzano propadati, te su mnoge stare palače i građevine napuštene, a jedino je [[Lido di Venezia|Lido]] napredovao kao pomodno ljetovalište u 19. stoljeću.
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad je bio lišen vojnih operacija, osim završne opracije protiv njemačke mornarice [[29. travnja]] [[1945.]] god. prilikom koje su Veneciju oslobodile [[Novi Zeland|novozelandske]] trupe. <ref>[http://www.milhist.net/history/onemoreriver.html Patrick G. Skelly, Novozelandske trupe oslobađaju Veneciju, 21. srpnje 1945. god.]</ref>

=== Venecija danas ===

[[Datoteka:Piazza san marco.jpg|mini|250px|<center>Trg sv. Marka danas.<center>]]

U stvarnosti Venecija još i danas izgleda kao u vrijeme svog procvata. U očima mnogih turista pretvorila se nekadanja Venecija u kameni spomenik koji valja vidjeti. Osobito su privlačne točke ''[[Trg svetog Marka, Venecija|Trg svetog Marka)]]'' sa svojim 175 metara dugim i raskošnim prostorom, sa crkvom na-kićenom stupovima i mozaicima, sa 99 metara visokim [[zvonik bazilike sv. Marka|Campanilom]] ([[zvonik]]) što stoji slobodno i s osobito izrazitom duždevom palačom s [[arkada]]ma zašiljenih lukova, a iznad svega privlači sistem kanala s gotovo četiri kilometara dugim [[Canal Grande|Canalom Grande]] što presijeca grad u obliku golemog slova S. Romantična vožnja gondolom po ''Canalu Grande'' još je i danas obligatni program svakog posjetioca Venecije iako je 400 [[gondola]] (godine [[1750.]] bilo ih je preko 12000) nasuprot motornim čamcima danas u velikoj manjini. [[Theodor Fontane]], koji je godine [[1874.]] posjetio Veneciju, našao je grad čarobnim i poetskim, ali ga je također smatrao i prljavim – poput lijepe djevojke u koje je neopran vrat. ''Njoj je potrebna mjesečina pri kojoj se sve vidi nekako napola'', pribilježio je on. U stvari, raskoš prošlosti nesmiljeno govori o tome kako je Venecija ne samo povijesno već i materijalno umirući grad. Palače što su ih podigli na pješčanom i nesigurnom tlu, na rešetki satkanoj od balvana i drvenih stupova postepeno tonu u lagunu.
[[Slika:Piazza San Marco with the Basilica, by Canaletto, 1730. Fogg Art Museum, Cambridge.jpg|mini|250px|<center>''Trg sv. Marka s bazilikom'' (1730.)<br>[[Canaletto]]<center>]]

==Znamenitosti==

[[Slika:Image-Aerial St Mark Venice.JPG|mini|200px|lijevo|<center>[[Bizant]]ske [[kupola|kupole]] bazilike sv. Marka.<center>]]

[[Trg svetog Marka, Venecija|Trg svetog Marka]] ([[talijanski]]: ''Piazza San Marco'') je glavni gradski trg u Veneciji; središnja znamenitost i sastajalište uvijek puno turista, fotografa i brojnih golubova. Jedan je od rijetkih drevnih europskih trgova koji su pješačka zona, bez motoriziranog prometa koji se obavlja samo kanalima. Svi ostali trgovi u Veneciji se, zbog manje veličine, ne zovu ''piazza'' nego ''campi''. Oduvijek je smatran za središte Venecije jer su na njemu uredi mletačke republike, ali i sjedište nadbiskupije od 19. stoljeća. Također je mjesto održavanja mnogih venecijanskih festivala i jednako je popularan i danas.
Trg potječe iz malenog otvorenog trga ispred stare [[bazilika svetog Marka|bazilike sv. Marka]] iz 9. stoljeća. God. [[1177.]] uvećan je i dobio je današnji oblik, kada su zatrpani mala luka i kanal Batario, koji su do tada izolirali [[Duždeva palača|Duždevu palaču]] od trga. To je urađeno za povijesni sastanak pape [[Aleksandar III., papa|Aleksandra III.]] i cara [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika I. Barbarosse]].

[[Datoteka:71VeneziaTorreOrologio.jpg|mini|200px|<center>Sat sv. Marka.<center>]]

[[Datoteka:Palazzo ducale, venezia, tutto.jpg|mini|200px|lijevo|<center>Duždeva palača.<center>]]

[[Datoteka:Venedig s maria della salut.jpg|mini|200px|<center>Santa Maria della Salute.<center>]]

''[[Bazilika svetog Marka]]'' (talijanski: ''Basilica di San Marco'') je venecijanska [[katedrala]] i najpoznatija [[crkva]] u Veneciji i primjer [[Bizantska umjetnost|bizantske arhitekture]] u Europi. Nalazi se na trgu sv. Marka u četvrti (''sestiere'') San Marco koja je spojena na [[Duždeva palača|duždevu palaču]]. Izvorno je bazilika bila kapela vladara Venecije, a ne službena gradska katedrala, dok 1807. godine nije postala sjedište venecijanske nadbiskupije.
Građevina iz 11. st. je raskošna dizajna s unutrašnjosti potpuno ispunjenom pozlaćenim [[bizant]]skim [[mozaik|mozaicima]], statusnim simbolom mlečanskog bogatstva i moći zbog kojih je prozvana ''Chiesa d'Oro'' (Zlatna crkva).

''[[Duždeva palača]]'' ([[talijanski]]: ''Palazzo Ducale'') je [[Gotička arhitektura|gotička]] [[palača]] koja je služila kao rezidencija duždeva (izabranih vojvoda) [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Bilo je uvriježeno da nakon izbora, svaki dužd napusti svoj dom i nastani se u duždevoj palači u trajanju svog mandata.

[[Torre dell'Orologio|Sat svetog Marka]] je [[sat]] koji se nalazi u ''[[toranj|tornju]] sv. Marka'' na trgu sv. Marka, u sklopu stare vijećnice [[Procuratie|Procuratie Vecchie]] iz 15. stoljeća. To je jedan od prvih javnih [[astronomija|astronomskih]] satova podignutih u [[Europa|Europi]]. Ima bogatu i kontroveznu povijest prepunu brojnih restauracija.

[[Santa Maria della Salute|Bazilika svete Marije od Zdravlja]] (''Basilica di Santa Maria della Salute''), poznata i samo kao ''Salute'', je slavna venecijanska crkva koja je scenografski smještena na uski rt između kanala Grande i uvale sv. Marka (''Bacino di San Marco''), tako da je vidljiva prilikom prilaza trgu sv. Marka. Iako ima status manje [[bazilika|bazilike]], njen dekorativni profil i lokacija ju čine najviše fotografiranom crkvom u Italiji.
[[Slika:Ca' d'Oro facciata.jpg|mini|lijevo|<center>Pročelje palače [[Ca 'd'Oro]] iznad kanala Grande.<center>]]
[[Slika:Venezia 2008 Piazza San Marco.JPG|mini|200px|<center>[[Jacopo Sansovino]] je'' dizajnirao Nacionalnu knjižnicu sv. Marka.''<center>]]

==Palače==

[[Datoteka:Accademia - Procession in piazza San Marco by Gentile Bellini.jpg|mini|250px|<center>[[Gentile Bellini]], ''Procesija sv. Marka'', 1496., ulje na platnu, 367 × 745 cm, [[Galerija Akademije]].<center>]]
''[[Ca 'd'Oro]]'' (točnije ''Palazzo Santa Sofia'') se smatra najljepšom palačom na venecijanskom kanalu Grande. Ovu staru [[Palača|palaču]] su oduvijek zvali "Ca' d'Oro" (''zlatna kuća'') zbog [[zlato|pozlaćene]] i višebojne (polikromne) vanjske dekoracije koje su nekad ispunjavale njene zidove. Palača je izgrađena od 1428.-1430. godine za obitelj Contarini kojoj je pripadalo osam duždeva od 1043. do 1676. god.

[[Nacionalna knjižnica sv. Marka|Nacionalna knjižnica sv. Marka]] (talijanski: ''Biblioteca Nazionale Marciana'') je [[renesansa|renesansna]] građevina, preko puta duždeve palače, u kojoj je smještena [[knjižnica]] s najstarijim javnim rukopisima u Italiji i najvećom kolekcijom klasičnih tekstova na svijetu.

''[[Galerija Akademije]]'' (''Gallerie dell'Accademia'') je [[muzej]]ska galerija umjetnosti prije 19. stoljeća koja se nalazi na južnoj obali kanala Grande i po kojoj je nazvan jedan (Ponte dell'Accademia) od tri mosta preko kanala. Izvorno je izgrađena kao likovna akademija slavne venecijanske slikarske škole.

[[datoteka:Venezia piazza s.Marco.JPG|mini|200px|<center>Muzej Correr na kraju trga sv. Marka.<center>]]
[[datoteka:Ca' Rezzonico (Venice).jpg|mini|200px|<center>Bijela mramorna fasada palače Ca' Rezzonico na kanalu Grande.<center>]]
''Muzej Correr'' je građanski muzej na trgu sv. Marka nasuprot crkve sv. Marka do kojega se dolazi preko [[Napoleon]]ovog krila birokratskih ureda, tzv. Prokurative (Procuratie), koje uokviruju tri četvrtine trga. Muzej na drugom katu se spaja s Novom prokurativoim (Procuratie Nuove) koju je idzajnirao [[Vincenzo Scamozzi]]. Zgrada ''Ala Napoleonica'', u kojoj je muzej Correr, je izgrađena nakon što su Francuzi sravnili malenu crkvu San Gimignano koja se nalazila preko puta [[bazilika svetog Marka|bazilike sv. Marka]].

''Ca' Rezzonico'' je [[palača]] na [[Canal Grande|Velikom kanalu]] u kojem se danas nalazi javni [[muzej]] posvećen Veneciji 18. stoljeća.

''Palača Contarini del Bovolo'' je mala palača koja je najpoznatija po svom vanjskom spiralnom stubištu s mnoštvom [[luk (arhitektura)|luk]]ova poznatom kao ''Scala Contarini del Bovolo'' (tj. pužoliko stubište Contarini).

''Palača Foscari'' (u Veneciji poznata kao ''Ca' Foscari'') je izgradio [[dužd]] [[Francesco Foscari]] na obali kanala Grande oko 1452. god. kao trajnu obiteljsku baštinu, ali i kako bi očitovao svoje bogatstvo i moć. Ca' Foscari se nalazi na zavoju kanala Grande, poznatom kao 'Volta', na kojemu se nalaze još dvije veličanstvene palače: Ca' Balbi iz 1590. god. i Ca' Giustinian iz 1452. god.

''Turski dućan ili 'Fondaco dei Turchi'' ([[venecijanski]]: ''Fontego dei Turchi'') je [[bizant]]ska [[palača]] koju je na kanalu Grande izgradio [[Giacomo Palmier]], izbjeglica iz [[Pesaro]], u prvoj polovici 13. stoljeća. [[Mletačka Republika]] ju je otkupila [[1381.]] god. za [[Nikola II. d'Este]], markiza [[Ferrara|Ferrare]], a osim njemu, palače je služila kao dom mnoštvu uglednika. Početkom 17. stoljeća,pa sve do 1838. god., palača je služila kao zgrada-geto za venecijanske [[Turci|Otomanske Turke]] (''dei Turchi''). Zgrada je tiurskim trgovcima istovremeno služila kao dom, skladište i tržnica.
Danas se u zgradi nalazi ''Prirodoslovni muzej'' (talijanski: ''Museo di Storia Naturale'') čija se prirodoslovna kolekcija bazira na nalazima iz [[Venecijanska laguna|Venecijanske lagune]] oko grada.

''Palača Labia'' je [[barok]]na palača iz 17. i 18. stoljeća u kojoj je dvoranu za bal oslikao slavni venecijanski slikar [[Giovanni Battista Tiepolo]] [[1747.]] god.

[[datoteka:PI5DAE~2 - CopyPeggy Guggenheim Museum.JPG|mini|200px|<center>Muzej Peggy Guggenheim sa kanala Grande.<center>]]
''Muzej Peggy Guggenheim'' je smješten u malenoj palači Venier dei Leoni na kanalu Grande i pripada muzejskoj fundaciji [[Guggenheim muzej]]a. U njemu se većinom nalazi osobna kolekcija [[Peggy Guggenheim]] (1898.–1979.), bivše žene umjetnika [[Max Ernst|Maxa Ernsta]] i nećakinja rudarskog tajkuna [[Solomon R. Guggenheim|Solomona R. Guggenheima]], koja sadrži brojna djela moderne umjetnosti. Između ostalog, veliki broj naprednih američkih [[moderna|modernista]] i talijanskih [[futurizam|futurista]]. Pored njih tu su djela [[Kubizam|kubizma]] ( by [[Pablo Picasso|Picasso]]), [[Nadrealizam|nadrealizma]] ([[Salvador Dalí|Dalí]], [[René Magritte|Magritte]], [[Constantin Brancusi|Brancusi]]) i [[Apstraktni ekspresionizam|apstraktnog ekspresionizma]] ([[Jackson Pollock|Pollock]]).

== Venecija u umjetnosti ==
O Veneciji se više pisalo negoli o većini drugih gradova na svijetu. [[Francesco Petrarca]] ju je godine [[1364.]] smatrao ''bogatom zlatom, ali još bogatijom slavom'', [[Goethe]] je godine [[1786.]] mislio da se taj grad ne može usporediti ni s jednim drugim, [[Ernst Moritz Arndt]] zgražao se nad ''odvratnim pogledom i mirisom'', [[Charles Dickens]] je sanjario o njoj godine [[1844.]]; stvarnost Venecije nadmašuje ''maštu i najdivlji-jeg zanesenjaka'', a [[Thomas Mann]] je taj grad godine [[1913.]] nazvao ''najnevjerojatnijim od svih gradova''.

== Gradovi prijatelji ==
* {{ZD|B|BIH}} [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] (od 1994.)
* {{ZD|E|EST}} [[Tallinn]], [[Estonija]]
* {{ZD|K|KIN}} [[Suzhou]], [[Kina]] (od 1980.)
* {{ZD|T|TUR}} [[Istanbul]], [[Turska]] (od 1993.)
* {{ZD|H|HRV}} [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] (od 2012.)<ref>[http://dubrovacki.hr/clanak/38925/potpisana-povelja-o-bratimljenju-venecije-i-dubrovnika Dubrovački vjesnik - Potpisana povelja o bratimljenju] Preuzeto 18. svibnja 2012.</ref>

=== Sporazumi o suradnji ===
* {{ZD|G|GRČ}} [[Kedke]], [[Grčka]] (od 2000.)
* {{ZD|G|GRČ}} [[Solun]], [[Grčka]] (od 2003.)
* {{ZD|K|KIN}} [[Qingdao]] (prije [[Tsingtao]]), [[Kina]] (od 2001.)
* {{ZD|N|NJE}} [[Nürnberg]], [[Njemačka]] (od 1999.)<ref>[http://www.comune.venezia.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/35584 www.comune.venezia.it]</ref>

==Zemljopis==
===Poplave u Veneciji===
[[Datoteka:Venezia acqua alta notte 2005 modificata.jpg|mini|desno|200px|Poplava u Veneciji]]
Današnja je [[Venecijanska laguna]] rezultat velikih ljudskih intervencija. U 15. i 16. stoljeću [[Mlečani]] su počeli s melioracijskim radovima kako bi spriječili pretvaranje lagune u [[Močvara|močvaru]], te su tako spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpenje pitke vode za venecijanski [[vodovod]] iz velikoga podzemnog jezera slatke vode ispod Venecije od 19. stoljeća ubrzalo je potonuće grada. Tajna je čarobnosti grada u nasipima koji drže grad iznad vode i više od 150 kanala koji su zapravo vodene ulice. <ref> "Technology: Venetians put barrage to the test against the Adriatic", publisher = New Scientist magazine, 1989. [http://media.newscientist.com/article/mg12216602.900-technology-venetians-put-barrage-to-the-test-against-theadriatic-.html] 2007.</ref> <ref> "Venice's 1,500-year battle with the waves", publisher = BBC News, 2003. [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3069305.stm] 2007.</ref>

[[Projekt MOSE (Venecija)|Projekt MOSE]] ([[Talijanski jezik|tal]]. ''Modulo Sperimentale Elettromeccanico'', a znači eksperimentalni elektromehanički modul) jest projekt za zaštitu Venecije od [[poplava]]. Projekt je integrirani zaštitni sustav koji se sastoji od niza mobilnih [[brana]] koje su sposobne izolirati Venecijsku lagunu od [[Jadransko more|Jadranskoga mora]] kada [[Morske mijene|plima]] pređe utvrđenu razinu (110 cm), pa sve do maksimalnih tri metra. Zajedno s ostalim pratećim mjerama, kao što su ojačanje obala, povišenje riva, te popločavanje ([[istarski kamen]]) i poboljšanje lagunskoga okoliša, te će barijere čuvati Veneciju od ekstremnih događaja poput poplava i morfoloških propadanja. Projekt je započeo 2003. na trima uvalama [[Lido di Venezia|Lido]], Malamocco i [[Chioggia]], procjepima koji povezuju lagunu s morem i kroz koje plima opada i raste.

Radovi bi trebali završiti do kraja 2014., i, na podmorsko će dno biti postavljeno oko 78 brana dubine od 18 do 28 metara, koje će se podizati pri svakoj najavi dolaska plime kako bi [[razina mora]] u venecijanskim kanalima ostala ista, te bila spašena od poplava. Radovi će koštati oko 6 milijardi [[Euro|eura]].

== Klima ==
{{Infookvir vrijeme|mjesto akuzativ=Veneciju|Pro_sr_min=1|Velj_sr_min=1|Ožu_sr_min=4|Tra_sr_min=8|Svi_sr_min=13|Lip_sr_min=16|Srp_sr_min=18|Kol_sr_min=18|Ruj_sr_min=14|Lis_sr_min=10|Stu_sr_min=4|Sij_obo=47|God_sr=13|Velj_obo=48|Ožu_obo=49|Tra_obo=70|Svi_obo=66|Lip_obo=78|Srp_obo=64|Kol_obo=65|Ruj_obo=72|Lis_obo=74|Stu_obo=66|Pro_obo=51|Sij_sr_min=0|Pro_sr=4|God_sr_maks=17|Lis_sr_maks=18|God_sr_min=9|God_obo=748|Sij_sr_maks=7|Velj_sr_maks=9|Ožu_sr_maks=13|Tra_sr_maks=16|Svi_sr_maks=22|Lip_sr_maks=25|Srp_sr_maks=28|Kol_sr_maks=28|Ruj_sr_maks=24|Stu_sr_maks=12|Stu_sr=8|Pro_sr_maks=7|Sij_sr=4|Velj_sr=5|Ožu_sr=8|Tra_sr=12|Svi_sr=17|Lip_sr=21|Srp_sr=23|Kol_sr=23|Ruj_sr=19|Lis_sr=14|Izvor=[https://www.weather-atlas.com/en/italy/venice-climate Weather atlas]}}

== Vidi još ==
* [[bazilika sv. Marka]]
* [[Vjenčanje mora]]
* [[Venecijanski zaljev]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.comune.venezia.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/EN/IDPagina/1 www.comune.venezia.it]
{{commonscat|Venezia|Venezia}}

* https://www.weather-atlas.com/en/italy/venice-climate
{{Svjetska baština u Italiji}}
[[Kategorija:Gradovi u Venetu| ]]
[[Kategorija:Venecija| ]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]

Venecija - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica