WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-16T01:49:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Bolivarijanska Republika Venezuela |
izvorno_ime = República Bolivariana de Venezuela |
ime_genitiv = Venezuele |
eng_ime = Venezuela |
zastava = Flag of Venezuela.svg |
grb = Escudo de Armas de Venezuela 2006.png |
službeni_jezik = [[španjolski]] |
glavni_grad = [[Caracas]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici |
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Nicolás Maduro]] (djelomično priznat)
[[Juan Guaidó]] (djelomično priznat) |
površina_poredak = 32 |
površina = 916 445 |
vode = 0,3 |
stanovništvo_poredak = 45 |
stanovništvo = 31.304.016 |
godina_popisa = 2017. |
gustoća_stanovništva = 34 |
neovisnost = Od [[Španjolska|Španjolske]] [[5. srpnja]] [[1811.]] |
valuta = [[Venezuelanski bolivar fuerte|venezuelanski bolívar]] |
stoti_dio_valute = 100 centima(1) |
vremenska_zona = -4|
himna = [[Gloria al Bravo Pueblo]] |
internetski_nastavak = .ve |
pozivni_broj = 58 |
komentar = (1) izvan upotrebe |
moto = nema
}}

'''Venezuela''' (čita se: ''Venecuȅla''<ref name="HER">Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., ''[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]'', II. izd., 11. sv. : Tar – Viš, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6045-28-1}} (cjelina), {{ISBN|953-6045-40-0}} (11. sv.), str. 296. Mrježovnica dostupna putem jednoobraznoga tražitelja izvora (JTI) http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19uWxF%2B&keyword=Venezuela [Pristupljeno 29. studenoga 2016.]</ref>),{{fusg|b1}} najsjevernija je [[država]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]], smještena na obali [[Karipsko more|Karipskog mora]]. Na zapadu graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]], na jugu s [[Brazil]]om te na istoku s [[Gvajana|Gvajanom]].

== Zemljopis ==
Na istoku oko [[Maracaibo (jezero)|jezera Maracaibo]] i u središnjem dijelu zapadno od rijeke [[Orinoco]] reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci [[Ande|Anda]] u kojima nadmorska visina doseže 5007 m ([[Pico Bolívar|Bolivarov vrh]]). Istočno od Orinoca reljef se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio [[Gvajansko gorje|Gvajanskog gorja]] u kojem se nalazi [[Angelovi slapovi|Anđeoski vodopad]], najviši na svijetu (pad vode je 979 m).

[[Klima]] Venezuele je tropska, uglavnom vlažna i vruća, nešto blaža samo u gorskim predjelima. Najveća rijeka je [[Orinoco]] koji utječe u more velikom [[Riječna delta|deltom]].

== Povijest ==
Na području Venezuele osnovana je [[1522.]] jedna od prvih španjolskih naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije je većina venezuelanskoga teritorija uključen u sastav potkraljevstva [[Nova Granada|Nove Granade]], a manji je istočni dio priključen Novoj Andaluziji.

Nakon nekoliko neuspješnih ustanaka zemlja je proglasila neovisnost od Španjolske [[5. srpnja]] [[1811.]] pod vodstvom [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]]. Borba za samostalnost potrajala je deset godina, a u njoj su se uz Bolívara istakli i generali Antonio José de Sucre i [[José Antonio Páez]] koji je postao i prvim predsjednikom Venezuele nakon raspada unije s [[Ekvador]]om i [[Kolumbija|Kolumbijom]] godine [[1830.]] Ropstvo je ukinuto [[1854.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d. o. o., Zagreb, 2007., str. 79.</ref>

Politički život Venezuele u [[19. stoljeće|19.]] i ranom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] obilježili su nestabilnost, žestoka borba za vlast i diktature. Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine [[1935.]] započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života 1958. Iskorištavanje nalazišta [[nafta|nafte]] povećalo je nacionalno bogatstvo.

Godine [[1998.]] za predsjednika je izabran populist [[Hugo Chávez]], potpukovnik padobranstva i glavni organizator neuspješnog pokušaja državnog udara u veljači [[1992.]] godine. Chávez je proveo opsežne reforme političkog sustava, ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uvjeta najsiromašnijih slojeva i zahladio odnose sa [[SAD]]-om zastupajući istovremeno inicijative za regionalno povezivanje i surađujući s komunističkom [[Kuba|Kubom]]. Njegova je politika izazvala protivljenje venezuelanskih gospodarstvenika, sindikata i studenata; popularan je u dijelu stanovništva zemlje, među siromašnijima.

== Politička podjela ==
{{Glavni|Savezne države Venezuele}}
Venezuela se sastoji od 23 država (estados) i federalnog distrikta: [[Amazonas (država u Venezueli)|Amazonas]], [[Anzoátegui]], [[Apure (država u Venezueli)|Apure]], [[Aragua (država u Venezueli)|Aragua]], [[Barinas (država u Venezueli)|Barinas]], [[Bolívar (država u Venezueli)|Bolívar]], [[Carabobo]], [[Cojedes (država u Venezueli)|Cojedes]], [[Delta Amacuro]], [[Falcón]], [[Guárico (država u Venezueli)|Guárico]], [[La Guaira (država u Venezueli)|La Guaira]], [[Lara (država u Venezueli)|Lara]], [[Mérida (država u Venezueli)|Mérida]], [[Miranda (država u Venezueli)|Miranda]] {{newdsm}}, [[Monagas]], [[Nueva Esparta]], [[Portuguesa (država u Venezueli)|Portuguesa]], [[Sucre (država u Venezueli)|Sucre]], [[Táchira (država u Venezueli)|Táchira]], [[Trujillo (država u Venezueli)|Trujillo]], [[Yaracuy (država u Venezueli)|Yaracuy]] i [[Zulia (država u Venezueli)|Zulia]]; Federalni distrikt (Distrito Federal), [[Guayana Esequiba]].
{{newdsm}}

== Vanjska politika ==
Članica je [[Andska grupa zemalja|Andske grupe zemalja]].

== Stanovništvo ==
Stanovnici Venezuele porijeklom su Španjolci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim [[Talijani]], [[Portugalci]], [[Arapi]], [[Nijemci]] i drugi. Dvije trećine stanovnika su [[mestici]] i [[mulati]], a oko 20 % bijelci. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje. Uz [[španjolski]], govore se i mnogi indijanski jezici. Oko 71 % stanovnika pripada [[katoličanstvo|rimokatoličkoj crkvi]], 17% [[protestantizam]] (uglavnom [[pentekostalizam]]), 8% bez religije<ref>{{Citiranje knjige|title=Women's Lives around the World: A Global Encyclopedia [4 volumes]|first=Susan M.|last=Shaw|date=2018-01-04|url=https://books.google.pl/books?id=jgRCDwAAQBAJ&pg=RA1-PA393&lpg=RA1-PA393&dq=Venezuela+-+census+religion+71%25&source=bl&ots=BN_3uvzIM0&sig=difquuizcmJEmkf4R-y8gGFjQwM&hl=pl&sa=X&ved=2ahUKEwjywZu-jPjeAhXkmIsKHeseB1o4ChDoATAAegQIABAB#v=onepage&q=Venezuela%20-%20census%20religion%2071%25&f=false|language=en|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781610697125}}</ref>.

''Indijanci'' su podijeljeni na mnoga plemena, danas uglavnom u prašumama i na delti Orinoca. To su (nije konačno): [[Achagua]], [[Akawai]], [[Anauya]], [[Arawak]], [[Arekêna]], [[Arinagoto]], [[Ature]], [[Auaké]] (Arutani), [[Avani]], [[Ayamán]], [[Baníwa do Içana]], [[Baré]], [[Barí]], [[Betoi]], [[Bubure]], [[Burede]], [[Kaliána|Caliana]] (Sape), [[Camaracoto]], [[Caracas Indijanci|Caracas]], [[Chacopata]], [[Chaguan]], [[Chaké]], [[Chayma]], [[Chikena]], [[Coanao]], [[Core]], [[Cuaga]], [[Cuiba]], [[Cuibas]] /Jirajaran/, [[Cuica]], [[Cumanagoto]], [[Cuneguara]], [[Cunuana]], [[Curasicana]], [[Curripaco]], [[Decuana]], [[Galibi]], [[Gayónes]], [[Guaharibo]], [[Guahíbo|Guahibo]], [[Guajiro]] (Goajiro), [[Guaykeri|Guaiqueri]], [[Guamo]], [[Guaykeri]], [[Japrería]], [[Jirajara]], [[Maco]], [[Macoa]], [[Mucuñuques]], [[Maitsi]], [[Makú]], [[Makuxi]], [[Mandawáka|Mandahuaca]], [[Mape]], [[Mapoye|Mapoyo]] (Mapoye), [[Maquiritare]], [[Mariusa]], [[Motilón]], [[Mutú]]s, [[Ninam]], [[Onoto]], [[Otomaco]], [[Panare]], [[Paraujano]], [[Pariri|Pariri /Venezuela/]], [[Pemeno]], [[Pemon]], [[Piapoco]], [[Piaroa]], [[Piritu]], [[Puinave]], [[Quiriquire]], [[Sáliva]], [[Sanumá]], [[Shamatari]], [[Shirianá]], [[Tagare]], [[Tamanaco (pleme)|Tamanaco]], [[Taparita]], [[Taparito]], [[Taurepan]] (Taulipang), [[Timote]], [[Tivericoto]], [[Toto Indijanci|Toto]], [[Totomaco]], [[Tucuco]], [[Tunebo]], [[Waiká|Uaica]] (Waica), Uaiquiare, [[Warrau]], [[Xaguas]], [[Xiparicot]], [[Yabarana]], [[Yanomami]], [[Yaruro]], [[Yavitero]], [[Yukpa]], [[Yuana|Yoana]] (Hoti), [[Zapara]].

Vidi članak [[Etničke grupe Venezuele]].

== Jezici ==
U Venezueli je popisano 46 jezika, od kojih je 40 živih, a za 6 njih nije poznato imaju li živih govornika, ili su izumrli. Službeni je jezik [[španjolski]]. 288 496 venezuelanskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je [[wayuu jezik|wayúu]] (170 000).

'''Popis jezika:''' [[akawaio jezik]] 180 (popis, 2001.), [[alemán coloneiro]] ?, [[Arawak jezik|arawak]] 100 ([[SIL International|SIL]], 2002.), [[Arutani jezik|arutani]] 25 (popis, 2001.), [[Baniva jezik|baniva]] '''†''', [[Baniwa jezik|Baniwa]] 610 (SIL, 2007.), [[Baré jezik|baré]] '''†''', [[Barí jezik|barí]] 1770 (popis, 2001.), [[karipski jezik|carib]], [[Chaima jezik|chaima]] ?, [[Cobaría Tunebo (jezik)|cobaría tunebo]] (nekoliko osoba u venezueli), [[Cuiba jezik|cuiba]] 380 (popis, 2001.), [[Cumanagoto jezik|cumanagoto]] '''†''', [[Curripaco jezik|curripaco]] 3460 (popis, 2001.), [[Eñepa jezik|e’ñapa woromaipu]] 3540 (popis, 2001.), [[Guahibo jezik|guahibo]] 11 200 (popis, 2001.), [[Guarequena jezik|guarequena]] 160 (popis, 2001.), [[Japrería jezik|japrería]] 95 (SIL, 2002.), [[Maco jezik|maco]] 2500 (J. Miller, 2002.), [[Macushi jezik|macushi]] 600, [[Mandahuaca jezik|mandahuaca]] 3000 (Gaceta Indigenista, 1975.), [[Mapoyo jezik|mapoyo]] 12 (popis, 2001.), [[Maquiritari jezik|maquiritari]] 5520 (popis, 2001.), [[Nhengatu jezik|nhengatu]] 2000 (Mosonyi, 1987), [[Ninam jezik|ninam]] 100, [[Paraujano jezik|paraujano]] ?, [[Pemon jezik|pemon]] 5000 (V. Becsky, 2001.), [[Pémono jezik|pémono]] 1 (M. Muller, 2000.), [[Piapoco jezik]] 1450 (popis, 2001.), [[Piaroa jezik]] 12 200 (popis, 2001.), [[Puinave jezik]] 880 (popis, 2001.), [[Pumé jezik|pumé]] 5840 (popis, 2001.), [[Sáliba jezik|sáliba]] 250 (W. Adelaar, 1991.), [[Sanumá jezik|sanumá]] 4610 (2000.), [[Sapé jezik|sapé]] 5 (E. Migliazza, 1977.), [[Sikiana jezik|sikiana]] (u Venezueli je možda izumro), [[španjolski]] 21 500 000 (1995.), [[Tamanaku jezik|tamanaku]] '''†''', [[venezuelski znakovni jezik]], [[Warao jezik|warao]] ili guarau 28 100 (2007.), [[Wayuu jezik|wayuu]] ili goajiro 170 000 (SIL, 1995.), [[Yabarana jezik|yabarana]] 35 (E. Migliazza, 1977.), [[Yanomamö jezik|yanomamö]] 15 700 (2000.), [[Yavitero jezik|yavitero]] '''†''', [[Yukpa jezik|yukpa]] 6130 (2007.), [[Yuwana jezik|yuwana]] 300 (popis, 1970.).

=== Hrvati u Venezueli ===
{{glavni|Hrvati u Venezueli}}
Iako je [[Hrvati|hrvatska]] zajednica u Venezueli mala, dala je nekoliko poznatih osoba kao što su glumica [[Gabriela Spanic]], književnik [[Mladen Beg]], slikar i pjesnik [[Luis Lukšić]], a najveća imena su [[Mirko Sančević]] i [[Zdravko Sančević]], poznati znanstvenik, diplomat, javni radnik i profesor.

== Gospodarstvo ==
Gospodarstvom dominira [[naftna industrija|industrija]] s jednom trećinom [[BDP]]-a, 80 % izvoznih prihoda i više od polovice ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi gospodarstva su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka [[nezaposlenost]] i [[inflacija]].

[[BDP]] je za 2004. procijenjen na 5800 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.

== Glazba ==
Najveći venezuelski glazbenik izrastao iz programa [[El Sistema]] je dirigent [[Gustavo Dudamel]] i uz njega [[Diego Matheuz]].<ref>[http://magazin.hrt.hr/440680/matija-dedic-i-diego-matheuz-jazz-klasika Magazin HRT] MŠ/HRT: ''HRT Matija Dedić i Diego Matheuz, jazz & klasika''. 24. travnja 2018. (pristupljeno 30. travnja 2018.)</ref>

== Bilješke ==
* {{fusd|b1}} U literaturi pronalazi se i oblik naziva – Venecuela.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Wječnik|Venezuela}}
{{Wječnik|Venecuela}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju

{{Južna Amerika}}
{{Latinska unija}}
{{OPEC}}
{{Organizacija američkih država}}

[[Kategorija:Venezuela| ]]

Venezuela - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica