WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T22:42:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 22:42, 2. siječnja 2022.
Redak 12:		Redak 12:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	U početku se verdigris dobivao na visećim bakrenim pločicama iznad vrućeg [[Ocat\|octa]] u zatvorenoj posudi, sve dok se na bakru nije stvorila zelena kora. <ref>{{~~Cite book~~\|title=The Secret Lives of Colour\|last=St. Clair\|first=Kassia\|publisher=John Murray\|year=2016\|isbn=9781473630819\|location=London\|page=215\|oclc=936144129}}</ref> Drugi način dobivanja pigmenta verdigris, koji se koristio u [[srednji vijek\|srednjem vijeku]], bio je pričvršćivanje bakrenih traka na drveni blok s octenom kiselinom, a zatim bi se zakopao zapečeni blok u [[gnoj]]u. Nekoliko tjedana kasnije lonac je iskopan i verdigris je sastrugan. U [[Montpellier]]u, u 18. stoljeću u Francuskoj, proizvodio se u podrumima za kućanstvo, "gdje su bakrene ploče bile slagane u glinene posude napunjene destiliranim vinom". Verdigris su tjedno sastrugale žene ukućana. <ref>Darnton, Robert. "A Bourgeois Puts His World in Order" in ''The Great Cat Massacre --and other Episodes in French Cultural History.'' New York: Vintage Books, 1985. p. 114.</ref>		U početku se verdigris dobivao na visećim bakrenim pločicama iznad vrućeg [[Ocat\|octa]] u zatvorenoj posudi, sve dok se na bakru nije stvorila zelena kora. <ref>{{Citiranje knjige\|title=The Secret Lives of Colour\|last=St. Clair\|first=Kassia\|publisher=John Murray\|year=2016\|isbn=9781473630819\|location=London\|page=215\|oclc=936144129}}</ref> Drugi način dobivanja pigmenta verdigris, koji se koristio u [[srednji vijek\|srednjem vijeku]], bio je pričvršćivanje bakrenih traka na drveni blok s octenom kiselinom, a zatim bi se zakopao zapečeni blok u [[gnoj]]u. Nekoliko tjedana kasnije lonac je iskopan i verdigris je sastrugan. U [[Montpellier]]u, u 18. stoljeću u Francuskoj, proizvodio se u podrumima za kućanstvo, "gdje su bakrene ploče bile slagane u glinene posude napunjene destiliranim vinom". Verdigris su tjedno sastrugale žene ukućana. <ref>Darnton, Robert. "A Bourgeois Puts His World in Order" in ''The Great Cat Massacre --and other Episodes in French Cultural History.'' New York: Vintage Books, 1985. p. 114.</ref>

	[[Kemijska reakcija]] dobivena između [[vino\|vina]] i bakra radi dobivanja verdigrisa može biti povezana s vlastitim postupkom [[oksidacija\|oksidacije]] vina. Druga metoda koja je korištena u ranom 19. stoljeću odnosila se na reakciju otopine bakrenog [[Sulfati\|sulfata]] s otopinama [[Olovo (element)\|olova]], [[barij]]a ili [[kalcij]]evog acetata. Njihovi su sulfati netopljivi, stvaraju [[talog]] i ostavljaju bakreni acetat u [[otopina\|otopini]].		[[Kemijska reakcija]] dobivena između [[vino\|vina]] i bakra radi dobivanja verdigrisa može biti povezana s vlastitim postupkom [[oksidacija\|oksidacije]] vina. Druga metoda koja je korištena u ranom 19. stoljeću odnosila se na reakciju otopine bakrenog [[Sulfati\|sulfata]] s otopinama [[Olovo (element)\|olova]], [[barij]]a ili [[kalcij]]evog acetata. Njihovi su sulfati netopljivi, stvaraju [[talog]] i ostavljaju bakreni acetat u [[otopina\|otopini]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T09:25:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:statofliberty.jpg|mini|desno|250px|[[Kip slobode]] pokazuje naprednu [[oksidacija|oksidaciju]]; verdigris je odgovoran za poznatu [[zelena|zelenu]] boju [[kip]]a.]]

[[datoteka:Kilianstollen Marsberg sekundäre Kupfervererzung 1.jpg|mini|desno|250px|Verdigris se može pojaviti i u nalazištima [[Bakar (element)|bakra]] (Kilianstollen, [[Marsberg]], [[Njemačka]]).]]

[[datoteka:Skålgropssten (Brännkyrka 56.1) 2013c.JPG|mini|desno|250px|Verdigris se može pojaviti i starim [[kovanica]]ma koje u sebi imaju [[Bakar (element)|bakra]].]]

'''Verdigris''' ([[Francuski jezik|starofr]]. ''vert de Grece'': grčko zelenilo) je stariji [[pigment]] dobiven umjetnim putem. [[Hidrati|Hidratizirani]] [[Bakar (element)|bakreni(II) acetat]] je svijetlije plavičasto zelene obojenosti, kada je pomiješan sa [[smola|smolnim]] sredstvom koji daju otpornost bakru postojaniji je od čistog [[pigment]]a. Nepostojan je prema [[atmosferilije|atmosferilijama]] i djeluje [[otrov]]no. Odbačen je početkom 20. stoljeća. <ref> "Slikarska tehnologija – materijali i tehnika", [https://slikarskatehnologija.wordpress.com/], www.slikarskatehnologija, pristupljeno 20. 7. 2020. </ref>

Bakreni(II) acetat, Cu(CH3COO)2·H2O, kristalizira u obliku tamnoplavih prizama, služi kao pigment, adstringens, slabo sredstvo za jetkanje te za elektroplatiranje bakrom. <ref> '''bakar''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5344] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 25. 8. 2020. </ref>

Verdigris je uobičajeni naziv za zeleni [[pigment]] dobiven primjenom [[octena kiselina|octene kiseline]] na [[Bakar (element)|bakrenim]] pločama <ref> "Verdigris" - Oxford English Dictionary </ref> ili prirodnu [[patina|patinu]] koja nastaje kada se bakar, [[mjed]] ili [[bronca]] istroše i tijekom vremena izlože [[zrak]]u ili [[more|morskoj vodi]]. Obično je bazični bakreni karbonat (Cu2CO3(OH)2), ali u blizini mora pretvoriti će se u bakreni klorid (Cu2(OH)3Cl). <ref> Sharp, D. W. A: "Penguin Dictionary of Chemistry", page 419. Penguin Books, 1990 (2nd edition)</ref> Ako je u vrijeme vremenskih prilika prisutna octena kiselina, ona se može sastojati od bakrenog(II) acetata.

== Povijest ==
U početku se verdigris dobivao na visećim bakrenim pločicama iznad vrućeg [[Ocat|octa]] u zatvorenoj posudi, sve dok se na bakru nije stvorila zelena kora. <ref>{{Cite book|title=The Secret Lives of Colour|last=St. Clair|first=Kassia|publisher=John Murray|year=2016|isbn=9781473630819|location=London|page=215|oclc=936144129}}</ref> Drugi način dobivanja pigmenta verdigris, koji se koristio u [[srednji vijek|srednjem vijeku]], bio je pričvršćivanje bakrenih traka na drveni blok s octenom kiselinom, a zatim bi se zakopao zapečeni blok u [[gnoj]]u. Nekoliko tjedana kasnije lonac je iskopan i verdigris je sastrugan. U [[Montpellier]]u, u 18. stoljeću u Francuskoj, proizvodio se u podrumima za kućanstvo, "gdje su bakrene ploče bile slagane u glinene posude napunjene destiliranim vinom". Verdigris su tjedno sastrugale žene ukućana. <ref>Darnton, Robert. "A Bourgeois Puts His World in Order" in ''The Great Cat Massacre --and other Episodes in French Cultural History.'' New York: Vintage Books, 1985. p. 114.</ref>

[[Kemijska reakcija]] dobivena između [[vino|vina]] i bakra radi dobivanja verdigrisa može biti povezana s vlastitim postupkom [[oksidacija|oksidacije]] vina. Druga metoda koja je korištena u ranom 19. stoljeću odnosila se na reakciju otopine bakrenog [[Sulfati|sulfata]] s otopinama [[Olovo (element)|olova]], [[barij]]a ili [[kalcij]]evog acetata. Njihovi su sulfati netopljivi, stvaraju [[talog]] i ostavljaju bakreni acetat u [[otopina|otopini]].

== Patina ==
{{Glavni|Patina}}

'''Patina''' ([[Talijanski jezik|tal]]., od [[Latinski jezik|lat]]. ''patina'': zdjela, tiganj) je zelenkast, smeđ ili crn sloj [[oksidi|oksida]] koji se stvara na površini [[metal]]nih predmeta pod utjecajem [[vlaga|vlage]] i [[zrak]]a. Patina štiti metalni predmet od [[korozija|korozije]]. Redovita je pojava kod predmeta od bakra ili bakrenih [[slitina]] (osobito bronce), na kojima se stvara fini svijetlozeleni sloj. Umjetna i imitirana patina postiže se različitim kemijskim sredstvima; često se primjenjuje s namjerom da umjetničkim i umjetničkoobrtničkim predmetima dadne privid veće starosti. O patini se govori i kod arhitektonskih objekata, zbog djelovanja [[oborina]], [[Čađa|čađe]] i onečišćena zraka, te kod slika, na kojima nastaje zbog tamnjenja nestabilnih boja. <ref> '''patina''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46994] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 25. 8. 2020. </ref>

===Stečene, prirodno nastale patine===
Zelena patina koja prirodno nastaje na bakru ili bronci, ponekad se naziva i verdigrisom, sastavljena je od miješavine klorida, sulfida i karbonata. Atakamit je naziv minerala koji je sastavni dio nekih patina(klorid), a verdigris je opet više specifičan umjetni oblik te može nastati u dodiru bakra i octa ili octene kiseline. Kako je isti spoj vodotopiv, ne može ga se koristi u vanjskim uvjetima i češće je korišten kao pigment. Jedan od primjera patine je i zeleni površinski sloj koji nastaje na bakru, gdje nastaje bazični karbonat. Ovaj se sloj može formirati kako na bakru tako i na njegovim slitinama, kao što su bronca i mjed.

Često se na starom i korištenom vatrenom oružju razvija na mjestima gdje se istrošilo plavljenje, fosfatiranje ili nekog drugi zaštitni završni sloj. Takvo se oružje općenito smatra vrjednijim od onog na kom je oštećen završni sloj obnovljen. Patina u tom slučaju štiti oružje od daljnjeg [[hrđa]]nja do kog normalno dolazi na mjestima gdje je zaštitni sloj istrošen. Sloj patine obično nastaje tijekom duljeg izlaganja vanjskim uvjetima. Bakreni će krov brže razviti patinu od recimo bakrom opločenog pročelja, prije svega stoga što se na zakošenim površinama voda zadržava duže nego na okomitim. Kod građevina u blizini mora patina će se razviti brže nego u kontinentalnom dijelu. Na primjer u [[London]]u će za stvaranje patine trebati i pedesetak godina do nastanka za bakar tipične zelene patine. Pročelja optočena broncom ili mjedi izgledati će drugačije nego ona od čistog bakra. Kod bakrenih slitina moguće je danas čak i na dulje vrijeme zadržati zlatni izgled.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Verdigris}}

[[Kategorija:Boje]]

Verdigris - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica