https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=VibracijeVibracije - Povijest promjena2026-05-25T15:10:56ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Vibracije&diff=61767&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-26T01:55:54Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Vibracije'''-->{{Klasična mehanika}}<br />
<br />
[[datoteka:beam mode 1.gif|mini|desno|290px|Primjer ravnih (linearnih) vibracija jedne [[Nosač|konzole]].]]<br />
<br />
[[datoteka:Beam mode 2.gif|mini|desno|290px|Primjer torzijskih vibracija [[Nosač|konzole]] koja je opterećena na [[uvijanje]] ili torziju.]]<br />
<br />
[[datoteka:Anharmonic oscillator.gif|mini|desno|290px|[[Molekularne vibracije]] kod [[klorovodik]]a HCl.]]<br />
<br />
'''Vibracije''' ([[Latinski jezik|kasnolat]]. ''vibratio'': drhtanje, treperenje) je [[period]]ično ili ciklično [[gibanje]] [[Mehanika|mehaničkih]] sustava ([[strojevi]], [[građevine]] i drugo) oko [[Ravnoteža (mehanika)|ravnotežnog]] položaja prouzročeno vanjskom periodičnom [[sila|silom]] ili otklonom iz ravnotežnoga položaja. Za razliku od [[titranje|titranja]], vibracije se javljaju s relativno malim otklonima od ravnotežnog položaja s obzirom na razmjere mehaničkog sustava. U svakom se titraju [[potencijalna energija]] sustava pretvara u [[Kinetička energija|kinetičku]] i obrnuto, uz djelomičan gubitak [[energija|energije]] zbog [[otpor]]a i [[trenje|trenja]], koja u obliku [[toplina|topline]] napušta [[sustav]]. <ref> '''vibracije''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64462] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref><br />
<br />
Kada se sustav, pomaknut iz ravnotežnoga položaja, prepusti daljem gibanju, vibracije su slobodne [[prigušenje|prigušene]] ili su u idealnom slučaju neprigušene. Ako na sustav djeluje vremenski promjenljiva poremećajna (uzbudna) sila, vibracije su prisilne. Vibracije se proračunavaju s pomoću [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnih jednadžba]] iz kojih se dobivaju [[amplituda|amplitude]], te osobito važne vlastite frekvencije sustava, koje, ako su bliske [[frekvencija|frekvenciji]] poremećaja, dovode do znatnog povećanja amplituda to jest do [[Rezonancija|rezonancije]]. Vibracije mogu djelovati štetno na ljudsko [[zdravlje]], na udobnost vožnje i prouzročiti [[Lom materijala|lomove konstrukcija]]. Namjerno izazvane koriste se kod [[Sito|mehaničkog sita]], [[drobilica]] i drugog. Smanjivanje ili povećavanje utjecaja vibracija postiže se različitim tehničkim zahvatima vezanima uz promjene [[krutost]]i ili ugradnjom dodatne [[masa|mase]].<br />
<br />
== Torzijske vibracije ==<br />
'''Torzijske vibracije''' pojavljuju se u [[Rotor (elektrotehnika)|rotorima]] strojeva, [[osovina]]ma i drugim [[konstrukcija|konstrukcijskim]] elementima opterećenima na [[uvijanje]] ([[torzija]]). Vibracije se mjere vibrometrima. <br />
<br />
== Vibrometar ==<br />
{{glavni|Vibrometar}}<br />
<br />
'''Vibrometar''' je [[mjerni instrument]] za [[mjerenje]] vibracija [[stroj]]eva, [[vozila]], [[brod]]ova, [[most]]ova, [[zgrada]] i drugog. <ref> '''vibrometar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64469] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref><br />
<br />
== Molekularne vibracije ==<br />
{{glavni|Molekularne vibracije}}<br />
<br />
'''Molekularne vibracije''' su [[titranje|titranja]] [[atom]]a oko ravnotežnih položaja u [[molekula]]ma, odnosno gibanja kod kojih dolazi do promjene relativnih položaja atoma u molekuli. Dvoatomne molekule mogu vibrirati samo na jedan način (istezanjem i stiskanjem). Troatomne nelinearne molekule, na primjer [[voda]] H<sub>2</sub>O, [[silicijev dioksid]] SO<sub>2</sub>, [[ozon]] O<sub>3</sub>, mogu vibrirati na tri načina, a linearne troatomne molekule, na primjer [[cijanovodična kiselina]] HCN i [[ugljikov dioksid]] CO<sub>2</sub>, mogu vibrirati na četiri načina. Općenito, nelinearna molekula koja sadrži ''N'' atoma može vibrirati na 3 ∙ ''N'' – 6 načina, a linearna molekula koja sadrži ''N'' atoma na 3 ∙ ''N'' – 5 načina. [[Energija|Energijske]] su razine molekularnih vibracija točno određene, a prijelaz između razina može se dogoditi jedino ako molekula emitira ili apsorbira [[foton]] energije jednak razlici dviju vibracijskih energijskih razina. <ref> '''molekularne vibracije''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69919] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref><br />
<br />
=== Vibracijski spektar ===<br />
{{glavni|Vibracijski spektar}}<br />
<br />
'''Vibracijski spektar''' je dio [[Spektar (fizika)|spektra]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], većinom u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]], [[valna duljina|valne duljine]] od 0,1 [[metar|μm]] do 3 mm, koji potječe od vibracija [[atom]]a i [[elektron]]a unutar [[molekule]] ili [[kristalna rešetka|kristalne rešetke]]. Primjenjuje se za određivanje duljine i jakosti veza između atoma u molekuli, određivanje energije disocijacije molekula, te za kvalitativnu i kvantitativnu kemijsku analizu u krutim, tekućim i plinovitim uzorcima. Poznavanje vibracijskih i rotacijskih spektara neke molekule omogućava njezino prepoznavanje u industrijskim procesima i okolišu. <ref> '''vibracijski spektar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64464] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Klasična mehanika]]<br />
[[Kategorija:Titranja i valovi]]<br />
<br />
[[ja:振動運動]]<br />
[[ru:Виброизоляция]]</div>WikiSysop