https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Vilim_CeceljaVilim Cecelja - Povijest promjena2026-06-20T18:08:01ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Vilim_Cecelja&diff=112545&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-07T09:14:22Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Vilim Cecelja'''-->'''Vilim Cecelja''' ([[Sveti Ilija]], [[24. travnja]] [[1909.]] - [[Salzburg]], [[3. srpnja]] [[1989.]])<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=12129&act=view</ref> [[Hrvati|hrvatski]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]].<br />
<br />
== Životopis ==<br />
<br />
Po svršetku gimnazije u [[Varaždin]]u 1928. godine upisuje se na Katolički bogoslovni fakultet u [[Zagreb]]u. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 29. srpnja 1932. od zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera. Službovao je najprije kao kapelan u Bedenici, bio je župnik u Hrastovici i Kustošiji u Zagrebu, te kao zamjenik vojnog vikara nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]]. Godine 1942. postaje župnikom gornjogradske župe sv. Marka, a 8. svibnja 1944. premješten je u [[Beč]], gdje mu je kao voditelju podružnice Crvenoga križa predana skrb za hrvatske ranjenike.<br />
<br />
Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nije se više smio vratiti u Hrvatsku, jer ga je komunistička vlast optužila na temelju kleveta za vodstvo ustaškog pokreta.<ref>http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1392</ref> Na montiranom sudskom procesu 1946. godine nadbiskup Stepinac je za njega rekao: "''Ostajem kod toga. Da su svi ljudi bili kao Cecelja, ne bi nikada nikomu ni vlas s glave pala''". Zatočen je u logoru za ratne zločince u Glasenbachu kraj Salzburga do svibnja 1947. Po izlasku iz logora od 1950. dugi niz godina vodio je "Hrvatski Caritas" u Salzburgu. Do kraja života bio je velik promicatelj [[Bleiburg|blajburških]] okupljanja i čuvar povijesnog pamćenja na stradanje hrvatskog naroda.<ref>http://pollitika.com/tag/vilim-cecelja</ref> Od 1951. uređivao salzburški [[Glasnik Srca Isusova i Marijina (Salzburg)|Glasnik Srca Isusova i Marijina]].<ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1392 Glas Koncila] 15. obljetnica smrti Vilima Cecelje - Orao svoju brazdu u »radosti života«, 4. srpnja 2004.</ref><br />
Preminuo je u Salzburgu 3. srpnja 1989. Posmrtni ostatci preneseni su mu na groblje u Svetom Iliji 1997. godine.<br />
<br />
Veliki prijatelji i suputnici vlč. Vilima Cecelje bili su bl. [[Alojzije Stepinac]], sluga Božji o. [[Aleksa Benigar]], kardinal [[Franjo Šeper]], dr fra [[Mirko Ćović]], [[Tomislav Mesić]], o. [[Ante Gabrić]] i fra [[Hrvoslav Ban]].<ref>Andrija Lukinović, Ivan Pomper: [http://www.glas-koncila.hr/docs/1245415567-30-100.pdf ''Vilim Cecelja 1909-1989 - Utjelovljena hrvatska Caritas''] V. poglavlje: Suputnici i prijatelji, str. 357-420, Glas Koncila, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-241-190-4}}</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
{{izvori}}<br />
* Andrija Lukinović, Ivan Pomper: "Vilim Cecelja: Utjelovljena hrvatska caritas", Glas Koncila, Zagreb, 2009.<br />
* [[Vinko Nikolić]]: "U službi domovine : studije, ogledi, portreti", Školske novine; Pergamena, Zagreb, 1996.<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Cecelja, Vilim}}<br />
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]<br />
[[Kategorija:Hrvati u Austriji]]<br />
[[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945.-1989.)]]</div>WikiSysop