WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T07:49:03Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 07:49, 15. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Virginia Woolf'''-->{{~~Književnik~~ \|		<!--'''Virginia Woolf'''-->{{Infookvir književnik \|
	Ime = Virginia Woolf \|		Ime = Virginia Woolf \|
	boja = #B0C4DE \|		boja = #B0C4DE \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:10:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik |
Ime = Virginia Woolf |
boja = #B0C4DE |
slika = Woolf by Beresford 2.jpg|mini |
opis slike = |
puno ime = |
rođenje = [[25. siječnja]] [[1882.]] [[London]], [[Engleska]]|
smrt = [[28. ožujka]] [[1941.]] [[Rodmell]], [[Engleska]]|
nagrade = |
suprug = [[Leonard Woolf]] |
period = [[modernizam]] |
vrsta = [[roman]] |
djela = ''[[Svjetionik (roman)|Svjetionik]]'' ''[[Gospođa Dalloway]]'' ''[[Valovi (roman)|Valovi]]'' |
}}

'''Virginia Woolf''' ([[London]], [[25. siječnja]] [[1882.]] - rijeka Ouse kod Rodmella, [[28. ožujka]] [[1941.]]) [[Engleska|engleska]] spisateljica, jedna od ključnih figura [[Modernizam (književnost)|modernizma]] u književnosti, i predstavnica [[Roman struje svijesti|romana struje svijesti]]. Ne-linearnim pripovijedanjem je bitno utjecala na žanr [[Roman|romana]].<ref name=EB>[https://www.britannica.com/biography/Virginia-Woolf Panthea Reid, ''Virginia Woolf'', Encyclopædia Britannica, Encyclopædia Britannica, inc., 21. ožujka 2018.] (pristupljeno 31. ožujka 2018.)</ref> Autorica je poznatih romana [[Gospođa Dalloway]] (1925), [[K svjetioniku]] (1927) i [[Valovi (roman)|Valovi]] (1931). Napisala je značajne [[Esej|eseje]] iz područja teorije umjetnosti, povijesti književnosti, ženskog pisma i politike moći.<ref name=EB/> Eksperimentirala je s formama [[Biografija|biografije]] i [[Kratka priča|kratke priče]]. Ostavila je opsežnu i bogatu korespondenciju.<ref name=EB/> Smatraju je začetnicom feminističke esejistike.<ref name=HE/>

==Životopis==
Rođena je u uglednoj [[Viktorijansko doba|viktorijanskoj]] obitelji intelektualaca kao Adelaida Virginia Stephen. Stekla je široku privatnu naobrazbu.<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66348 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Woolf, Virginia''] (pristupljeno 31. ožujka 2018.)</ref> S 13 godina ostaje bez majke. Nakon smrti oca [[Leslie Stephen|Leslieja Stephena]], poznatog književnoga kritičara, izdavača i filozofa, seli sa sestrom Vanessom u [[Bloomsbury]], područje središnjeg [[London|Londona]] u kojem je vremenom postala središnja figura utjecajne intelektualne grupe koja je na tragu filozofije [[G. E. Moore|G. E. Moorea]] razmatrala [[Estetika|estetska]] i filozofska pitanja u duhu [[Agnosticizam|agnosticizma]] te bitno utjecala na modernizaciju britanske književnosti i kulture.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=8214 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Bloomsbury group''] (31. ožujka 2018.)</ref> Godine [[1912.]] udaje se za izdavača, pisca i društvenoga aktivista [[Leonard Woolf|Leonarda Woolfa]].

U prvom romanu "Putovanje" (The voyage out, 1915), postavlja svoje glavne književne teme i izričaj: lirski pristup zbilji i introspekciju u analizi fluktuirajućih stanja ljudske psihe i ženskog senzibiliteta. Sa suprugom 1917. osniva nakladničku kuću [[Hogarth Press]], koja je bila jedno od žarišta promocije modernizma.<ref name=HE/>

Nakon romana "Noć i dan" (1919) i "Jakovljeva soba" (1922), piše velika ostvarenja književnoga modernizma, romane "Gospođa Dalloway" (1925), "K svjetioniku" (1927) i "Valovi" (1931). te znamenite eseje "Vlastita soba" (A room of one's own, 1929) i "Tri gvineje" (1938).<ref name=HE/>

Njeni su romani visoko eksperimentalni: na više mjesta svakodnevna radnja se rastače u svijesti (ženskih) protagonista; snažan lirizam i jezična virtuoznost stvaraju dojam svijeta prebogatoga vizualnim i drugim senzornim asocijacijama, kao i senzibilne likove uronjene u preispitivanje smisla vlastite doživljajnosti i opstojnosti same. Po svjetonazoru mješavina [[Epikur|epikurejskoga]] materijalista i [[Henri Bergson|bergsonovskoga]] idealista, kao i estet na tragu [[Walter Pater|Waltera Patera]], Woolf je u romanima tematizirala svijet intelektualne engleske više srednje klase. Ipak, taj se svijet pažljivom čitatelju otkriva kao univerzalan. Sama je radnja često obična, vezana uz svakodnevnicu: gospođa Dalloway sprema zabavu i sijelo, a "Svjetioniku" je opisan izlet gđe Ramsay s brojnom obitelji, kao i stvaralački napor slikarice Lily Briscoe. "Valovi" su zbirka lirskih [[solilokvij|solilokvija]] šestero prijatelja. Pjesnički [[Recitativ|recitativi]] pretvaraju roman u formu nalik na [[pjesma u prozi|pjesmu u prozi]].

U programatskom eseju "Vlastita soba" (1929) se zauzima za neovisnost žene. U njegovom nastavku "Tri gvineje" (1938) piše o povezanosti obiteljske i društvene tiranije u [[Patrijarhat|patrijarhalnom]] društvu. Tim je radovima stekla status začetnice feminističke esejistike.<ref name=HE/> U ogledima donosi činjenično zasnovane uvide o zapostavljenosti žena i njihovoj onemogućenosti u umjetničko-stvaralačkim procesima. S druge strane, inzistira da je "ženska", kao i "muška" umjetnost zapravo androgina, pa je sloboda izražaja ženskoga iskustva i percepcije svijeta marginalna: pravi umjetnik nadrasta spol. Raščlanila je i ilustrirala povijesnu datost "ženske sudbine" koja je mnoge potencijalne kreativne osobnosti osudila na skučenu i samo djelomice ostvarenu egzistenciju.

Njen pozniji rad uključuje konvencionalniji roman "Godine" (1937), te posljednje veliko ostvarenje, roman "Među činovima" (Between the acts, 1941). godine, snažno eksperimentalnu [[Proza|prozu]] u kojoj su sažete njene glavne teme i postupci: rekreacija svijeta kroz visoko [[Metafora|metaforizirani]] jezik; seksualna ambivalencija i, najvažnije - meditacija o protoku vremena i života,<ref name=HE/> utjelovljena u fikcionaliziranom i estetiziranom prikazu skoro cijele engleske povijesti.

Mučena napadima [[Depresija (raspoloženje)|depresije]], još pojačanima izbijanjem [[Drugi svjetski rat|2. svjetskoga rata]], počinila je samoubojstvo utapanjem u rijeci Ouse, kraj imanja u Rodmellu u [[Sussex]]u.<ref name=EB/>

Glavni romani Virginije Woolf su prevedeni na hrvatski, a u novije vrijeme su u prijevodu dostupne i knjige njenih kritika i eseja.

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
*[http://etext.library.adelaide.edu.au/w/woolf/virginia/ Virginia Woolf, djela (na engleskom)]
*[http://modernistliterature.blogspot.com/ Works by Virginia Woolf]

{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}

[[Kategorija:Engleski književnici|Woolf, Virginia]]

Virginia Woolf - Povijest promjena

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica