<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Virusni_meningitis</id>
	<title>Virusni meningitis - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Virusni_meningitis"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Virusni_meningitis&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-18T04:44:34Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Virusni_meningitis&amp;diff=22925&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Virusni_meningitis&amp;diff=22925&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-05T05:26:58Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Virusni meningitis'''--&amp;gt;{{Infokvir bolest&lt;br /&gt;
 | latinski = Virusni meningitisi&lt;br /&gt;
 | kod-1    = A87.0&lt;br /&gt;
 | naziv-1  = Enterovirusni meningitis (G02.0*)&lt;br /&gt;
 | kod-2    = A87.1&lt;br /&gt;
 | naziv-2  = Adenovirusni meningitis (G02.0*)&lt;br /&gt;
 | kod-3    = A87.2&lt;br /&gt;
 | naziv-3  = Limfocitarni horiomeningitis&lt;br /&gt;
 | kod-4    = A87.8&lt;br /&gt;
 | naziv-4  = Ostali virusni meningitisi&lt;br /&gt;
 | kod-5    = A87.9&lt;br /&gt;
 | naziv-5  = Virusni meningitis, nespecificiran&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Meningi hr.svg|mini|285px|Moždane ovojnice središnjeg živčanog sustava.]]&lt;br /&gt;
'''Virusni Meningitis''' je oblik [[meningitis]]a, tj. upale mekih moždanih ovojnica (meninga, membrana koje pokrivaju [[mozak]] i leđnu moždinu) uzrokovana [[virus]]om &amp;lt;ref name=eMed&amp;gt;[http://emedicine.medscape.com/article/1168529-overview Virusni meningitis] na [http://emedicine.medscape.com eMedicine]&amp;lt;/ref&amp;gt;. Ponekad se netočno naziva i &amp;quot;aseptički meningitis&amp;quot; kako bi ga se razlikovalo od oblika meningitisa izazvanih [[bakterije|bakterijskim uzročnicima]]. Najpoznatiji primjeri virusnih meningitisa su [[linfocitarni koriomeningitis]] i sekundarni meningitis izazvan virusom [[dječja paraliza|dječje paralize]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Etiologija==&lt;br /&gt;
Većina slučajeva virusnog meningitisa razviju se i nestaju bez da se definira precizna dijagnoza. Uzrok tome je nedostatak jakih i karakterističnih simptoma koji bi ukazivali na infekciju i shodno tome često se ne započinju precizni [[Dijagnostika|dijagnostički postupci]], kao i poteškoće u uzgoju virusnih uzročnika u [[mikrobiologija|mikrobiološkim]] kulturama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešći uzročnici virusnog meningitisa jesu [[enterovirusi]], koji se najviše šire među ljudskom populacijom u ljetnim mjesecima. U jednoj studiji provedenoj na 144 pacijenta s aseptičnim meningitisom, enterovirusi su bili uzročnici u 46 % slučajeva, slijedi herpes simplex virus tipa 2 s 31 % slučajeva, virus varicelle zoster 11 %, i herpes simplex virus tipa 1 s 4 % slučajeva. Učestalost i vrste uzročnika mogu varirati ovisno o zemljopisnom području. &amp;lt;ref&amp;gt;{{cite journal|author=Tunkel AR, Scheld WM |title=Community-acquired bacterial meningitis in adults|journal=Acute meningitis In: Mandell Gerald L, John E. (John Eugene) Bennett; Raphael. Dolin. &amp;quot;Mandell, Douglas, and Bennett's principles and practice of infectious disease&amp;quot; |volume= |issue= |pages= |year=2010. |month= |pmid=|doi=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uzročnici virusnog meningitisa jesu&amp;lt;ref name=eMed/&amp;gt;:&lt;br /&gt;
*[[Enterovirus]]&lt;br /&gt;
**[[Poliovirus]] (PV1, PV2, PV3)&lt;br /&gt;
**[[Coxsackie A virus]] (CVA); uzročnik [[bolest ruku, nogu i usta|bolesti ruku, nogu i usta]]&lt;br /&gt;
*[[Herpesviridae]] (HHV)&lt;br /&gt;
**[[Herpes simplex]] tipa 1 (HSV-1 / HHV-1) ili tipa 2 (HSV-2 / HHV-2); koji su najčešći uzročnici labijalnog i genitalnog herpesa.&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid9863335&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal |author= Turkulov V., N. Madle-Samardzija; A. Ilić; J. Vukadinov; G. Canak |title= [Herpes simplex and lymphocytic choriomeningitis viruses in infections of the central nervous system--clinical and cerebrospinal fluid characteristics]. |journal= Med Pregl |volume =svezak 51 | number =broj 9-10 |pages=str. 436.-440.|year =  | doi =  |pmid = PMID 9863335 }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
**[[Varicella Zoster]] (VZV / HHV-3); uzročnik [[vodene kozice|vodenih kozica]]&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid12881794&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Romero JR. | coauthors = JG. Newland | title = Viral meningitis and encephalitis: traditional and emerging viral agents. | journal = Semin Pediatr Infect Dis | volume =svezak 14 | number =broj 2 | pages =str. 72.-82. | month = travanj | year = 2003. | doi = 10.1053/spid.2003.127223 | id = PMID 12881794 }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
**[[Epstein-Barr virus]] (EBV / HHV-4); uzročnik infektivne [[mononucleoza|mononukleoze]]&lt;br /&gt;
**[[Cytomegalovirus]] (CMV / HHV-5)&lt;br /&gt;
*[[Adenovirus]]&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid9863335&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
*[[HIV]]; uzročnik [[AIDS]]a&lt;br /&gt;
*Virus [[La Crosse encefalitis]]a&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid12881794&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
*Virus [[linfocitni koriomeningitis|linfocitnog koriomeningitisa]] (LCMV)&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid12881794&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid9863335&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
*Virus [[ospice|ospica]]&lt;br /&gt;
*Virus [[zaušnjaci|zaušnjaka]] (parotitis)&lt;br /&gt;
*Virus [[Saint-Louis encefalitis]]a&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid12881794&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
*[[Virus Zapadnog Nila]]&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid12881794&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
*[[Virus Powassan]]&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid12881794&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
*[[Arbovirus]]&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid23101208&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  |author= Parda N., A. Polkowska |title= [Meningitis and encephalitis in Poland in 2010]. |journal= Przegl Epidemiol |volume =svezak 66 | number =broj 2 | pages =str. 221.-228. | month =  |year = 2012. | doi =  |pmid = PMID 23101208 }}&amp;lt;/ref&amp;gt; ([[Toscana Virus]])&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U mnogim zemljama je cijepljenje uvelike smanjilo učestalost meningitisa kao komplikacije zaušnjaka, dječje paralize, vodenih kozica i ospica. &amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid21470456&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Yung CF. | coauthors = N. Andrews; A. Bukasa; KE. Brown; M. Ramsay |title= Mumps complications and effects of mumps vaccination, England and Wales, 2002-2006. | journal = Emerg Infect Dis | volume =svezak 17 | number =broj 4 | pages =str. 661.-667.; quiz 766 | month = travanj | year = 2011. | doi = 10.3201/eid1704.101461 |pmid = PMID 21470456 }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid14595473&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Nascimento-Carvalho CM. | coauthors = OA. Moreno-Carvalho | title = Frequency of lymphocytic meningitis associated with mumps before and after a mass campaign for mumps vaccination in children from Salvador, Northeast Brazil. | journal = Arq Neuropsiquiatr | volume =svezak 61 | number =broj 3B | pages =str. 728.-73.0 | month = rujan | year = 2003.| doi =  | pmid = PMID 14595473 }}&amp;lt;/ref&amp;gt; Neke vrste [[arbovirus]]a pogađaju krajnje dobne skupine, te najčešće pogađaju starije osobe. Virusi ospica i zaušnjaka naprotiv izazivaju meningitis u adolescenciji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Faktori rizika===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktori koji mogu povećati rizik virusnog meningitisa jesu:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* dob: virusni meningitis posebno pogađa djecu mlađu od 5 godina&lt;br /&gt;
* slabljenje imunosnog sustava&lt;br /&gt;
* istovremena prisutnost drugih bolesti&lt;br /&gt;
* lijekovi koji djeluju na [[imunološki sustav]]&lt;br /&gt;
* [[kirurgija|kirurški zahvati]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novorođenčad mlađa od mjesec dana i osobe s oslabljenim imunosnim sustavom su dvije posebno rizične skupine kod kojih se javljaju teške infekcije. Osobe s oslabljenim imunosnim sustavom ([[HIV]], presađivanje organa, tretman imunosupresivnim lijekovima) posebno obolijevaju od meningitisa izazvanim [[citomegalovirus]]ima i [[adenovirus]]ima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Patogeneza==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Virusi mogu prodrijeti u središnji živčani sustav putem [[krv]]i il izravno neurološkim putem. Najčešći uzročnici virusnog meningitisa kao npr. [[enterovirusi]] pronalaze put putujući [[krvotok]]om, dok je manji broj virusa, kao npr. HSV-1, HSV-2 i VZV, u stanju prodrijeti do [[meninge|meningi]] putem [[živci|živčanih vlakana]], šireći se u suprotnom smjeru od živčanih signala ([[antidromski]]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Faktori koji sprječavaju prodor virusa su fizičke prirode kao što je [[koža]] i [[krvno moždana barijera]] i imunološki, kao lokalni i sistemski [[imunloški sustav]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prvoj fazi infekcije, virus se množi na razini zaražene [[sluzokoža|sluzokože]] [[dišni sustav|dišnog]] ili [[probavni sustav|probavnog sustava]], te kasnije ulazi u [[krvotok]] kojim se širi po cijelom tijelu. Ova se faza naziva primarna [[viremija]]. Većinu virusa zaustavljaju i unište organi [[retikuloendotelni sustav|retikuloendotelnog sustava]] ([[limfni čvor]]ovi, [[slezena]] i [[jetra]]) koji imaju osnovnu ulogu odstranjivanja [[mikroorganizmi|mikroorganizama]]. Ako je brzina razmnožavanja [[virus]]a veća od kapaciteta uništenja virusa od strane retikuloendotelnog sustava, broj virusnih čestica u krvi se povećava i dolazi do sekundarne viremije. U toj se fazi virus uspije probiti do središnjeg živčanog sustava kroz krvno moždanu barijeru. Točni mehanizmi prodora kroz barijeru još nisu do kraja razjašnjeni, najvjerojatnije kroz [[endotel]] [[kapilare|kapilara]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neke pak vrste virusa prodiru do mozga i meningi retrogradno, putujući duž živčanih vlakana, što je dokazano kod [[poliovirus]]a, [[herpes virus]]a i [[arbovirus]]a. Živci kojima ovi virusi putuju su [[Njušni živci|njušni (olfaktorni) živac]] i [[trodijelni živac]] (trigeminus).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Klinička slika ==&lt;br /&gt;
Dijagnoza virusnog meningitisa nije uvijek jednostavna. Kod djece i starijih osoba klinička slika može biti vrlo nejasna. Simptomatologija je vrlo slična [[Meningitis|bakterijskom meningitisu]], s iznenadnom [[Vrućica|vrućicom]], posebno oštrom [[Glavobolja|glavoboljom]] i ukočenošću [[vrat]]a. Kod određenog broja pacijenata moguća je pojava sekundarnih simptoma:&lt;br /&gt;
* [[mučnina]] i [[povraćanje]]&lt;br /&gt;
* gubitak apetita&lt;br /&gt;
* [[fotofobija]] (preosjetljivost na svjetlost)&lt;br /&gt;
* bolovi u cijelom tijelu, prisutni i u mišićima ([[mialgija]]) i u zglobovima ([[artralgija]])&lt;br /&gt;
* smetenost i smanjena svijest, smanjena orijentacija u prostoru i vremenu, pospanost ili psihomotorna uznemirenost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod nekih je pacijenata moguća pojava nepravilnih crvenih ili ljubičastih mrlja ([[petehije|petehija]]) po tijelu i [[sluznica]]ma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod [[Novorođenče|novorođenčadi]] i vrlo male djece, simptomatologija može biti bitno drukčija u odnosu na odrasle osobe. Kliničku sliku kod djece karakteriziraju:&lt;br /&gt;
* [[vrućica]]&lt;br /&gt;
* psihomotorna uznemirenost&lt;br /&gt;
* produžen plač&lt;br /&gt;
* pretjerana pospanost i otežano buđenje&lt;br /&gt;
* gubitak apetita&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod novorođenčadi s još otvorenom [[Fontanela|fontanelom]] moguće je dodirom osjetiti povećan tlak i napetost kože koja ju prekriva, pa čak i blago povećane dimenzije glave.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Dijagnostički postupci ==&lt;br /&gt;
===Lumbalna punkcija===&lt;br /&gt;
Osnovni dijagnostički postupak kod sumnje u virusni meningitis je [[lumbalna punkcija]] ili spinalni uzorak. Pri tome se igla uvede između dva kralješka i izvuče uzorak spinalne tekućine. Mikroskopska analiza [[Cerebrospinalna tekućina|cerebrospinalne tekućine]] (CST) omogućuje utvrđivanje broja [[Leukociti|bijelih krvnih zrnaca]], a [[bojenje po Gramu]] utvrđuje radi li se o bakterijskom ili gljivičnom [[meningitis]]u. [[Citologija|Citološkom]] analizom stanica prisutnih u [[Cerebrospinalna tekućina|cerebrospinalnoj tekućini]] moguće je isključiti mogućnost [[Neoplazma|neoplastičnog]] meningitisa &amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid19398286&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
Virusni se uzrok meningitisa može pretpostaviti u slučaju negativnih rezultata bojenja i negativnih [[Bakterijske kolonije|bakterijskih kultura]], a u prisutnosti simptoma meningitisa. Prisutnost velikog broja [[linfocit]]a u CST se smatra karakterističnim za virusni meningitis, iako u vrlo ranoj fazi bolesti (prva 24 sata) može biti prisutan velik broj polimorfonuklearnih [[leukocit]]a, pogotovo za infekcije [[enterovirus]]om.&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid12324638&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  |author= Chadwick DR. | coauthors = AM. Lever | title = The impact of new diagnostic methodologies in the management of meningitis in adults at a teaching hospital. | journal = QJM | volume =svezak 95 | number =broj 10 | pages =str. 663.-670. | month = rujan| year = 2002. | doi =  | pmid = PMID 12324638 }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Laboratorijska analiza krvi===&lt;br /&gt;
Krvni nalazi se rutinski vrše kod svakog pacijenta, ali u slučaju virusnog meningitisa nisu specifični. Broj [[leukocit]]a je povećan ([[leukocitoza]]) kod većine pacijenata, ali se njihov broj ne može koristiti kao indikator težine bolesti. Kod pacijenata smanjenog imuniteta, kod starijih osoba i novorođenčadi, mogu biti i u granicama normale ili niži od normale ([[leukopenija]]). C-reaktivni protein i sedimentacija eritrocita su u većini slučajeva blago povišene. Razine [[C-reaktivni protein|C-reaktivnog proteina]] i [[Sedimentacija eritrocita|sedimentacije eritrocita]] mogu biti od pomoći pri diferencijalnoj dijagnozi virusnog od bakterijskog meningitisa. Kod virusnog meningitisa vrijednosti su tek blago povišene ili čak u granicama normale.&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid9819187&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Gerdes LU. | coauthors = PE. Jørgensen; E. Nexø; P. Wang | title= C-reactive protein and bacterial meningitis: a meta-analysis. | journal = Scand J Clin Lab Invest | volume =svezak 58 | number =broj 5 | pages =str. 383.-393. | month = kolovoz | year = 1998. | doi =  | pmid = PMID 9819187 }}&amp;lt;/ref&amp;gt; U jednoj kliničkoj studiji vrijednost CRP je porasla na 8,78 mg/dl kod pacijenata s bakterijskim meningitisom, dok je CRP kod pacijenata s virusnim meningitisom bio 1,92 mg/dl.&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid9524672&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Diculencu D. | coauthors = E. Miftode; T. Turcu; D. Buiuc | title = [The value of C-reactive protein for the differentiation of bacterial meningitis from viral meningitis]. | journal = Rev Med Chir Soc Med Nat Iasi | volume =svezak 99 | number =broj 1-2 | pages =str. 144.-150. | month =  | year =  | doi =  | pmid = PMID 9524672 }}&amp;lt;/ref&amp;gt; Kako bi imala svoju valjanost, ova se krvna analiza mora izvršiti prije početka eventualne terapije [[Antibiotik|antibioticima]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid10356141&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Sormunen P. | coauthors = MJ. Kallio; T. Kilpi; H. Peltola | title = C-reactive protein is useful in distinguishing Gram stain-negative bacterial meningitis from viral meningitis in children. | journal = J Pediatr | volume =svezak 134 | number =broj 6 | pages =str. 725.-729. | month = lipanj | year = 1999. | doi =  | pmid = PMID 10356141 }}&amp;lt;/ref&amp;gt; Druge analize, kao npr. mjerenje prokalcitonina&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid12702467&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Mary R. | coauthors = F. Veinberg; R. Couderc | title = [Acute meningitidis, acute phase proteins and procalcitonin]. | journal = Ann Biol Clin (Paris) | volume =svezak 61 | number =broj 2 | pages =str. 127.-137. | month = ožujak-travanj | year = 2003. | doi =  | pmid = PMID 12702467 }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid11998420&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Marc E. | coauthors = C. Ménager; F. Moulin; B. Stos; M. Chalumeau; S. Guérin; P. Lebon; F. Brunet; J. Raymond; D. Gendrel | title = [Procalcitonin and viral meningitis: reduction of unnecessary antibiotics by measurement during an outbreak]. | journal = Arch Pediatr | volume =svezak 9 | number =broj 4 | pages =str. 358.-364. | month = travanj | year = 2002. | doi =  | pmid = PMID 11998420 }}&amp;lt;/ref&amp;gt; i receptora sTREM-1 mogu biti korisni kod diferencijalne dijagnoze.&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid19398286&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Carbonnelle E. | coauthors =  | title = [Laboratory diagnosis of bacterial meningitis: usefulness of various tests for the determination of the etiological agent]. | journal = Med Mal Infect | volume =svezak 39 | number =broj 7-8 | pages =str. 581.-605. | month =  | year =  | doi = 10.1016/j.medmal.2009.02.017 | pmid = PMID 19398286 }}&amp;lt;/ref&amp;gt; Krvne [[Amilaza|amilaze]] mogu biti povišene kod virusnog meningitisa, pogotovo onog izazvanog virusom [[parotitis]]a, čak iako klinički nisu prisutni znaci zaušnjaka. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Elektroencefalogram (EEG)===&lt;br /&gt;
{{glavni|Elektroencefalograf}}&lt;br /&gt;
[[Elektroencefalograf]]ija je korisna kod pacijenata s virusnim meningoencefalitisom ili kod pacijenata za koje se sumnja da imaju subkliničke napade [[Epilepsija|epilepsije]]. Kod meningitisa izazvanog virusom [[Herpes simpleks|herpes]]a često se infekcija proširi i na [[mozak]]. U prvom tjednu je prisutna aspecifična moždana aktivnost na EEG-u &amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid1694488&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Brick JF. | coauthors = JE. Brick; JJ. Morgan; AR. Gutierrez | title = EEG and pathologic findings in patients undergoing brain biopsy for suspected encephalitis. | journal = Electroencephalogr Clin Neurophysiol | volume =svezak 76 | number =broj 1 | pages =str. 86.-89. | month = srpanj | year = 1990. | doi =  | pmid = PMID 1694488 }}&amp;lt;/ref&amp;gt;, dok se u kasnijim fazama javljaju karakteristični oštri signali i trofazni kompleksi najviše prisutni u sljepoočnoj zoni mjerenja.&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid4190634&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Upton A. | coauthors = J. Gumpert | title = Electroencephalography in diagnosis of herpes-simplex encephalitis. | journal = Lancet | volume =svezak 1 | number =broj 7648 | pages =str. 650.-652. | month = ožujak | year = 1970. | doi =  | pmid = PMID 4190634 }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid2824204&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Schuchardt V. | coauthors = H. Buchner | title = Non-herpes simplex encephalitis is early exclusion of herpes simplex etiology possible? | journal = Eur Arch Psychiatry Neurol Sci | volume = svezak 236 | number =broj 6 | pages =str. 372.-378. | month =  | year = 1987. | doi =  | pmid = PMID 2824204 }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Magnetna rezonancija i računalna tomografija===&lt;br /&gt;
[[Računalna tomografija]], a pogotovo [[magnetna rezonancija]] s kontrastnim sredstvom mogu biti korisne dijagnostičke metode kod pacijenata s virusnim meningitisom koji se proširio na mozak, pogotovo kad su uzročnici [[Herpesviridae|herpesvirusi]] ili [[Flaviviridae|flavivirusi]]. Magnetna rezonancija je vrlo učinkovita u detekciji zona [[Demijelinizacija|demijelinizacije]] i drugih promjena moždanog tkiva uslijed moždane infekcije, koje su teško uočljive računalnom tomografijom.&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid10511186&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Tsuchiya K. | coauthors = S. Katase; A. Yoshino; J. Hachiya | title = Diffusion-weighted MR imaging of encephalitis. | journal = AJR Am J Roentgenol | volume =svezak 173 | number =broj 4 | pages =str.  1097.-1099. | month = rujan | year = 1999. | doi =  | pmid = PMID 10511186 }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;pmid9532432&amp;quot;&amp;gt;{{Cite journal  | author = Misra UK. | coauthors = J. Kalita | title = A comparative study of Japanese and herpes simplex encephalitides. | journal = Electromyogr Clin Neurophysiol | volume =svezak 38 | number =broj 1 | pages =str. 41.-46. | month = siječanj-veljača | year = 1998. | doi =  | pmid = PMID 9532432 }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Liječenje ==&lt;br /&gt;
Kod virusnog meningitisa izazvanog [[herpesviridae|herpesvirusima]], [[cytomegalovirus]]om, i [[varicella zoster virus]]om postoje specifične terapije antivirusnim lijekovima. Kod herpesvirusa najučinkovitija terapija je ona [[aciclovir]]om. Za većinu drugih uzročnika ne postoje specifične terapija lijekovima, ali i simptomi su blagi, pa se oboljeli ostavljaju na kućnu njegu. Djecu se obično [[bolnica|hospitalizira]] i njihov se tijek bolesti pomno prati.&amp;lt;ref name=acyclovir&amp;gt;{{Cite journal  | author = Tyler KL. | coautors =  | title = Herpes simplex virus infections of the central nervous system: encephalitis and meningitis, including Mollaret's. | journal = Herpes | volume =svezak 11 dodatak 2 | number =  | pages =str. 57A-64A | month = lipanj | year = 2004. | doi =  | pmid = PMID 15319091 }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Bibliografija==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
* [http://www.htnet.hr/klinci/ja_to_mogu/fset.html htnet.hr - Meningitis]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{upozorenje-medicina}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Virusne bolesti]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[no:Meningitt]]&lt;br /&gt;
[[qu:Ñutqhun p'istuq Ilika unquy]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>