WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T12:00:47Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 12:00, 8. prosinca 2021.
Redak 80:		Redak 80:
	Na Visu se nalaze i jedinstvene uvale kao što je npr. [[Stiniva]].		Na Visu se nalaze i jedinstvene uvale kao što je npr. [[Stiniva]].

	U [[rujan\|rujnu]] [[2020.]] kod Visa, [[Biševo\|Biševa]] i [[Korčula\|Korčule]] viđeni su [[leteći lignjuni]], vrsta [[lignjavac\|lignjavca]] koja nije uobičajeno na našem području te je u Jadranskom moru vrlo rijetka.<ref>{{~~cite~~ web\|url=https://www.jutarnji.hr/vaumjau/kod-visa-snimili-letece-lignjune-globalno-zatopljenje-uzima-maha-oni-inace-zive-u-oceanima-15018728 \|title=Raritetan prizor, Kod Visa snimili leteće lignjune: ‘Globalno zatopljenje uzima maha, oni inače žive u oceanima‘ \|publisher=[[Jutarnji list]], [[Hrvatski internetski portali#P\|Podvodni.hr]] \|author= \|work=www.jutarnji.hr \|date=13. rujna 2020. \|accessdate=20. rujna 2020.}}</ref><ref>{{~~cite~~ web\|url=https://www.24sata.hr/amp/news/senzacija-jadrana-letece-lignje-716133 \|title=Prvi put zabilježeno, Senzacija Jadrana: Leteće lignje \|publisher=[[24sata]] \|author=Mrvoš Pavić, Bojana \|work=www.24sata.hr \|date=14. rujna 2020. \|accessdate=20. rujna 2020.}}</ref>		U [[rujan\|rujnu]] [[2020.]] kod Visa, [[Biševo\|Biševa]] i [[Korčula\|Korčule]] viđeni su [[leteći lignjuni]], vrsta [[lignjavac\|lignjavca]] koja nije uobičajeno na našem području te je u Jadranskom moru vrlo rijetka.<ref>{{Citiranje web\|url=https://www.jutarnji.hr/vaumjau/kod-visa-snimili-letece-lignjune-globalno-zatopljenje-uzima-maha-oni-inace-zive-u-oceanima-15018728 \|title=Raritetan prizor, Kod Visa snimili leteće lignjune: ‘Globalno zatopljenje uzima maha, oni inače žive u oceanima‘ \|publisher=[[Jutarnji list]], [[Hrvatski internetski portali#P\|Podvodni.hr]] \|author= \|work=www.jutarnji.hr \|date=13. rujna 2020. \|accessdate=20. rujna 2020.}}</ref><ref>{{Citiranje web\|url=https://www.24sata.hr/amp/news/senzacija-jadrana-letece-lignje-716133 \|title=Prvi put zabilježeno, Senzacija Jadrana: Leteće lignje \|publisher=[[24sata]] \|author=Mrvoš Pavić, Bojana \|work=www.24sata.hr \|date=14. rujna 2020. \|accessdate=20. rujna 2020.}}</ref>

	== Biljni i životinjski svijet ==		== Biljni i životinjski svijet ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T02:57:44Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 02:57, 30. studenoga 2021.
Redak 96:		Redak 96:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Vis}}~~

	* [http://www.vis-central.com Vis Central]		* [http://www.vis-central.com Vis Central]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-13T13:15:05Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 13:15, 13. studenoga 2021.
Redak 103:		Redak 103:
	* [http://www.info-vis.net Informacije o otoku Visu]		* [http://www.info-vis.net Informacije o otoku Visu]

	{{~~Naseljeni~~ otoci u Hrvatskoj}}		{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

	[[Kategorija: Vis\| ]]		[[Kategorija: Vis\| ]]
	[[Kategorija:Viško otočje\| ]]		[[Kategorija:Viško otočje\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T10:36:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otok|
|Ime = Vis
|zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Vis.PNG|250px|]]
|smještaj = Jadransko more
|otočje =
|koordinate =
|država = Hrvatska
|gl.naselje = [[Vis (grad)|Vis]]
|površina = 89,721921<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', ''Geoadria'', sv. 9, br. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 84,907<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic" />
|stanovništvo = 3.637
|slika = [[Datoteka:Vis.JPG|250px]] Vis
}}
{{dz|[[Vis (grad)]]|grad}}

'''Vis''' ([[talijanski|tal.]] ''Lissa'' i [[Starogrčki jezik|starogrčka]] ''Ίσσα'', ''Issa'') je istureni [[Hrvatska|hrvatski]] [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Od kopna je udaljen 45 km.

Površina otoka iznosi 89,72 km2, na otok vozi komercijalna linija iz [[Split]]a dva do četiri puta dnevno, a ljeti ima i vezu s [[Ancona|Anconom]] u [[Italija|Italiji]].

Ukupna duljina obale Visa je 84,9 km.

== Klima ==

Klima na otoku je [[Mediteranska klima|sredozemna]] sa vrućim ljetom. Budući da je otok dosta udaljen od ostalih otoka i kontinentalnog kopna, odnosno dosta je usamljen na pučini, Vis je izložen jačem [[Vjetar|vjetru]] nego susjedni jadranski otoci. Prosječno je preko 2600 sunčanih sati godišnje. Temperature su u [[Ljeto|ljetnim]] mjesecima iznad 24°C, a u [[Zima|zimskim]] iznad 6°C. Godišnje padne manje od 800 mm [[oborina]].

== Stanovništvo ==

Po zadnjem popisu stanovništva iz 2001. Vis je imao ukupno 3.637 stanovnika. U doba najvećeg prosperiteta otoka (Austro-Ugarska) na njemu je živjelo gotovo 10.000 stanovnika (Popis 1910.) Većinsko stanovništvo otoka su [[Hrvati]], čiji udio u ukupnoj populaciji iznosi 94.1 %.

Veća mjesta na otoku su [[Vis (grad)|Vis]] (1.776 st.) i [[Komiža]] (1.523 st.). Ostala naselja razvila su se u unutrašnjosti otoka na rubovima polja ponajviše duž stare ceste Vis - Komiža: [[Podselje]], [[Marine Zemlje]], [[Podšpilje]], [[Podstražje]], [[Žena Glava]], [[Podhumlje]].

Na jugoistoku dijelu otoka razvila su naselja: [[Milna (Vis)|Milna]], [[Brgujac]] i [[Rukavac (Vis)|Rukavac]].{{nedostaje izvor}}

== Promet ==

Vis je bio povezan zračnom linijom kojom leti avioprijevoznik [[European Coastal Airlines]] iz Splita. ECA je izgubio dozvolu za rad 2016. godine.
Otok je također povezan trajektnom i katamaranskom linijom iz Splita.
Vis ima asfaltirane ceste, jedino nije asfaltirana cesta do mjesta Oključna na sjeverozapadnom djelu otoka.

== Povijest ==

Otok je bio naseljen još u [[pretpovijest|pretpovijesno doba]].

Bio je mjesto [[starogrčka naseljavanje|starogrčkog naseljavanja]], a iz tog doba datira i starovjekovno naselje [[Issa]]. Poslije prijelazi pod starorimsku vlast.

U ranom srednjem vijeku se nalazi u starohrvatskoj državi. Poslije je često mijenjao vladare, odnosno za vladare je imao [[Mletci|Mletke]]. Tada je Vis doživio [[Napad Katalonaca na Vis 1483.|napad Katalonaca]] u službi napuljskog kralja, a koji su opustošili otok. Zbog potrebe obrane sagradili su utvrđena naselja Kut i Luku od kojih je nastao suvremeni Vis.<ref name="Knezović">Marin Knezović: [http://www.tz-vis.hr/Default.aspx?sifraStranica=107 ''Kratka povijest Visa''], TZ Vis. Pristupljeno 3. travnja 2017.</ref>
Za napoleonskih vremena za vladare su imali [[Francuska|Francuze]], pa čak i [[Engleska|Engleze]] (tada se na otoku, prvi put u Hrvatskoj, zaigrao i [[kriket]]). Poslije pada [[Napoleon]]a i Mletačke republike, Vis dolazi pod vlast [[Habsburška monarhija|Habsburga]].

Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije, Vis postaje dio carske pokrajine [[Dalmacija|Dalmacije]], koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio. U blizini otoka Visa se 1866. godine odigrala [[viška bitka]], koja je umnogome utjecala na daljnji razvoj događaja na istočnoj jadranskoj obali. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i čitavom Dalmacijom.

=== Vis u 20. stoljeću ===

Raspadom Austro-Ugarske, Vis potpada pod talijansku okupaciju (1918-1921), a zatim postaje dio [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Premda je [[Londonski ugovor|Londonskim ugovorom]] [[1915.]] otok bio obećan Italiji, njena vojska se ipak morala povući s Visa. Postoji priča da je u zadnji trenutak na mirovnoj konferenciji u Parizu Italiji darovano Lastovo da bi napustila Vis, koji je za nju imao simboličku važnost zbog poraza iz [[1866.]] godine. Smatra se da je u tome glavnu ulogu imao [[Ante Trumbić]] koji je bio i zastupnik otoka Visa.

Doba Kraljevine SHS, odnosno kasnije Kraljevine Jugoslavije je razdoblje prve krize otoka, uzrokovane gubitkom velikog tržišta. Također dolazi do sukoba oko podjele kolonatskog zemljišta, što koriste tadašnji velikosrpski krugovi iz Beograda. Oni su obećali zemlju Višanima koji prijeđu na pravoslavnu vjeru, što je velika skupina težaka i učinila. Prema podatcima Hvarske biskupije, od 1925.-1933. je na pravoslavlje prešlo 292 osobe i to jedino u mjestu Visu, od čega se tijekom vremena 58 osoba vratilo katoličanstvu, a do kraja Drugog svjetskog rata su ostale samo 3 osobe u pravoslavlju<ref name="RZHP">[http://hrcak.srce.hr/file/75580 ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest'', sv. 40/2008.] Goran Mladineo: Primjer vjerskog pragmatizma: prijelaz viških težaka na pravoslavnu vjeru između dva svjetska rata</ref>. U Visu je [[1933.]] podignuta velika pravoslavna crkva (oštećena 1944. kad je Treći Reich bombardirao Vis, a srušena 1963. prigodom priprema obilježavanja 20. obljetnice Titovog dolaska na Vis<ref name="RZHP"/>) i nastavljen je [[Pravoslavni pokret na Visu|prijelaz stanovništva na pravoslavlje]]. To je uzrokovalo teške sukobe, uključujući i fizičke, među mještanima, koji su se oštro podijelili na dvije nepomirljive strane. Osnivanjem [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], prevladala je prohrvatska struja na otoku, a pokret pravoslavaca se osipa, da bi potpuno nestao tijekom rata<ref name="RZHP"/>.

=== Vis u Drugom svjetskom ratu i poraću ===

Po izbijanju Drugoga svjetskoga rata, otok Vis je ponovno [[1941.]] okupirala Italija, koja je odmah započela provoditi politiku opće talijanizacije, posebno u samom mjestu Visu gdje je imala nešto pristaša. Oni su se posebno okomili na članove [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]], koristeći metodu izgona uglednijih Višana u [[NDH]]. S porastom partizanskih akcija, metode vladanja postajale su sve okrutnije, uključujući [[strijeljanje]] talaca u Visu i Komiži i paljenje kuća po viškim selima. Nakon kapitulacije Italije u rujnu [[1943.]] vlast na otoku preuzimaju [[Partizani]]. Vis je jedini dio nekadašnje Jugoslavije koji nikad nije zauzela njemačka vojska. Tada je na njemu bila smještena saveznička vojna zračna luka (danas pod vinogradima). [[Josip Broz Tito|Tito]] se sklonio na Vis u lipnju 1944. nakon njemačkog desanta na [[Drvar]]. Do zauzimanja Beograda u listopadu 1944. otok je funkcionirao kao središte partizanskih vlasti i savezničkih vojnih misija. Svo otočko stanovništvo koje nije bilo sposobno za borbu evakuirali su Britanci u logor [[El Shatt]] na [[Sinaj]]u, gdje su mnogi Višani i umrli zbog loših uvjeta života. Povratak iz Egipta je izvršen tijekom [[1946.]] godine.

U socijalističkoj Jugoslaviji, Vis je zbog svog strateškog položaja bio otok zatvoren za strance (zabrana dolaska stranaca je ukinuta tek [[1989.]]) i čitav je pretvoren u veliku vojnu utvrdu.
Na površini od svega 90 km2 nalazilo se više od 30 vojnih objekata, uključujući podzemnu vojnu bolnicu i tunel za zaklon ratnih brodova. Posljedica polustoljetne izolacije bilo je gospodarsko zaostajanje i nemogućnost turističkog razvoja, a s tim povezano i veliko iseljavanje stanovništva. [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenska vojska]] je napustila otok tek [[30. svibnja]] [[1992.]] godine, 4 i pol mjeseca nakon [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnog priznanja Hrvatske]].

== Viško otočje ==
{{glavni|Viško otočje}}
[[Datoteka:Vis Bisevo satelite.gif|mini|desno|250px|Vis i Biševo, satelitska snimka]]
Oko otoka Visa se nalaze brojni manji otoci, otočići i školji ([[Biševo]], [[Veliki Budikovac|Veliki]] i [[Mali Budikovac]], [[Brusnik]], [[Jabuka (otok)|Jabuka]], [[Ravnik (otok)|Ravnik]], [[Svetac (otok)|Svetac]] i drugi).

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Vis vineyard.JPG|mini|desno|250px|[[Vinograd]] na otoku Visu.]]

U 19. stoljeću i prvoj polovici 20. stoljeća je bilo iznimno razvijeno [[ribarstvo]] i prerada ribe ( sedam tvornica u [[Komiža|Komiži]] prije Drugog svjetskog rata ). Gradić [[Vis (grad)|Vis]] i sela u unutrašnjosti otoka su bili više orijentirani na [[vinogradarstvo]]. 1910. godine gotovo 1/3 površine otoka je bila pod [[vinograd]]ima, koji su opskrbljivali tržište čitave Habsburške monarhije.

== Zanimljivosti ==

Prirodne ljepote vrijedne viđenja su [[Modra špilja]] na obližnjem otoku [[Biševo|Biševu]], [[Zelena špilja]] na [[Ravnik]]u i [[Kraljičina špilja]] na [[Vis]]u, a od povijesnih znamenitosti valja spomenuti tu je [[Titova špilja]], obnovljeni spomenik poginulim mornarima u bitci kod Visa...

Zasluge što nakon komadanja [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. godine i kasnije otok Vis nije pripao Italiji, pripadaju [[Ante Trumbić|Anti Trumbiću]], hrvatskom političaru. Težina je ovoga što je Vis imao veliku simboliku, jer je bio mjestom velikog talijanskog poraza u [[Viška bitka|viškoj bitci]]. Ali, svojim znanjem i umijećem, Trumbić je uspio izboriti da Vis ne pripadne Italiji, nego da bude dijelom nove južnoslavenske države. Na koncu svega - Ante Trumbić je za Austro-Ugarske vlasti bio - viškim zastupnikom.

Na Visu se nalaze i jedinstvene uvale kao što je npr. [[Stiniva]].

U [[rujan|rujnu]] [[2020.]] kod Visa, [[Biševo|Biševa]] i [[Korčula|Korčule]] viđeni su [[leteći lignjuni]], vrsta [[lignjavac|lignjavca]] koja nije uobičajeno na našem području te je u Jadranskom moru vrlo rijetka.<ref>{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vaumjau/kod-visa-snimili-letece-lignjune-globalno-zatopljenje-uzima-maha-oni-inace-zive-u-oceanima-15018728 |title=Raritetan prizor, Kod Visa snimili leteće lignjune: ‘Globalno zatopljenje uzima maha, oni inače žive u oceanima‘ |publisher=[[Jutarnji list]], [[Hrvatski internetski portali#P|Podvodni.hr]] |author= |work=www.jutarnji.hr |date=13. rujna 2020. |accessdate=20. rujna 2020.}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.24sata.hr/amp/news/senzacija-jadrana-letece-lignje-716133 |title=Prvi put zabilježeno, Senzacija Jadrana: Leteće lignje |publisher=[[24sata]] |author=Mrvoš Pavić, Bojana |work=www.24sata.hr |date=14. rujna 2020. |accessdate=20. rujna 2020.}}</ref>

== Biljni i životinjski svijet ==
* ''[[Campanula teutana]]'', [[Teutin zvončić]]
* ''[[Limonium subanfractum]]'', [[mrižica]], [[trinajstić]]
* ''[[Valantia muralis]]'', [[zidna zidarščica]]
* ''[[Adiantum capillus-veneris]]'', [[gospin vlasak]]
* ''[[Brassica incana]]'', [[Sivkasta vrzina]]

== Šport ==
* [[Viška regata]] krstaša, koja se održava od [[1945.]] jedna je od najstarijih regata u Hrvatskoj.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Vis}}

* [http://www.vis-central.com Vis Central]
*[http://www.visinfo.org/ visinfo.org]
* [http://www.otokvis.info otokvis.info] - povijest, tradicija, zanimljivosti 
* [http://www.info-vis.net Informacije o otoku Visu]

{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija: Vis| ]]
[[Kategorija:Viško otočje| ]]

Vis - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica