Vjekoslav Luburić - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T22:47:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige, -{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 22:47, 2. siječnja 2022.
Redak 69:		Redak 69:
	Jugoslavenska armija 1. ožujka pokrenula je operaciju zauzeća Sarajeva{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} i već je početkom tog mjeseca opkolila i odsjekla grad od ostatka NDH.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}} Luburić je na sudu koji je osnovao vršio obračun s okrivljenima za izdaju.{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} Prvu grupu pritvorenika činili su muslimanski prognanici iz Mostara, njih 17.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} U narednim mjesecima smaknuto je na desetke okrivljenih komunista.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} Uhićenja i smaknuća sve su više bila proizvoljne prirode i olako provedena, što je još više unosilo strah i teror u život Sarajlija.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} Dana 16. ožujka Luburić je održao sastanak s preko 1.000 ustaških političkih i vojnih lica u prisustvu visokih njemačkih činovnika, gdje je u deklaraciji odbacio [[boljševizam]], [[Konferencija u Jalti\|konferenciju u Jalti]] i novu komunističku vladu u Beogradu.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}}		Jugoslavenska armija 1. ožujka pokrenula je operaciju zauzeća Sarajeva{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} i već je početkom tog mjeseca opkolila i odsjekla grad od ostatka NDH.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}} Luburić je na sudu koji je osnovao vršio obračun s okrivljenima za izdaju.{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} Prvu grupu pritvorenika činili su muslimanski prognanici iz Mostara, njih 17.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} U narednim mjesecima smaknuto je na desetke okrivljenih komunista.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} Uhićenja i smaknuća sve su više bila proizvoljne prirode i olako provedena, što je još više unosilo strah i teror u život Sarajlija.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} Dana 16. ožujka Luburić je održao sastanak s preko 1.000 ustaških političkih i vojnih lica u prisustvu visokih njemačkih činovnika, gdje je u deklaraciji odbacio [[boljševizam]], [[Konferencija u Jalti\|konferenciju u Jalti]] i novu komunističku vladu u Beogradu.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}}

	Ustaše su 21. ožujka raskrinkale plan ubojstva Luburića, kada je mladog komunista Halida Nazečića izdao jedan od njegovih suučesnika.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} U tom je planu četvero ustaša ubijeno u napadima partizana u Sarajevu. Luburić je izdao naredbu nakon koje je u noći između 27. i 28. ožujka 1945. godine obješeno 55 građana Sarajeva na Marindvoru, a tijela su bila poredana od [[Fabrika duhana Sarajevo\|Tvornice duhana]] do [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine\|Zemaljskog muzeja]].<ref>{{~~Cite book~~\|title=Sarajevo u revoluciji\|date=1981\|url=https://books.google.ba/books?id=U58rAAAAMAAJ&q=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&dq=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwinx7fV-7XpAhUHAhAIHb5LD8IQ6AEIKDAA\|language=sr\|publisher=Istorijski arhiv}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/173/\|title=Luburić objesio 55 sarajevskih antifašista 28.03.1945\|website=Antifašistički VJESNIK\|accessdate=2020-05-15}}</ref> Oko 322 građana Sarajeva izgubilo je živote u Luburićevoj akciji terora,{{sfn\|Donia\|2006\|p=197}}{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} a više stotina drugih protjerano je u sabirne logore.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} Luburić je 4. travnja sa svojim najbližim suradnicima napustio Sarajevo, u kojem je ostalo oko 400 ustaških vojnika i 350 policajaca.{{sfn\|Greble\|2011\|p=228}} Jugoslavenska armija 6. je travnja zauzela Sarajevo.		Ustaše su 21. ožujka raskrinkale plan ubojstva Luburića, kada je mladog komunista Halida Nazečića izdao jedan od njegovih suučesnika.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} U tom je planu četvero ustaša ubijeno u napadima partizana u Sarajevu. Luburić je izdao naredbu nakon koje je u noći između 27. i 28. ožujka 1945. godine obješeno 55 građana Sarajeva na Marindvoru, a tijela su bila poredana od [[Fabrika duhana Sarajevo\|Tvornice duhana]] do [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine\|Zemaljskog muzeja]].<ref>{{Citiranje knjige\|title=Sarajevo u revoluciji\|date=1981\|url=https://books.google.ba/books?id=U58rAAAAMAAJ&q=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&dq=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwinx7fV-7XpAhUHAhAIHb5LD8IQ6AEIKDAA\|language=sr\|publisher=Istorijski arhiv}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/173/\|title=Luburić objesio 55 sarajevskih antifašista 28.03.1945\|website=Antifašistički VJESNIK\|accessdate=2020-05-15}}</ref> Oko 322 građana Sarajeva izgubilo je živote u Luburićevoj akciji terora,{{sfn\|Donia\|2006\|p=197}}{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} a više stotina drugih protjerano je u sabirne logore.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} Luburić je 4. travnja sa svojim najbližim suradnicima napustio Sarajevo, u kojem je ostalo oko 400 ustaških vojnika i 350 policajaca.{{sfn\|Greble\|2011\|p=228}} Jugoslavenska armija 6. je travnja zauzela Sarajevo.

	[[Ekshumacija]] tijela u dvorištu Luburićeve vile otkrila je mnoga tijela, što je dokumentirala Sovjetska filmska posada.{{sfn\|Greble\|2011\|p=229}} Još jedan svjedok Luburićevih zločina bio je američki novinar [[Landrum Bolling]].{{sfn\|Donia\|2006\|pp=197–198}}{{sfn\|Greble\|2011\|pp=229–230}}		[[Ekshumacija]] tijela u dvorištu Luburićeve vile otkrila je mnoga tijela, što je dokumentirala Sovjetska filmska posada.{{sfn\|Greble\|2011\|p=229}} Još jedan svjedok Luburićevih zločina bio je američki novinar [[Landrum Bolling]].{{sfn\|Donia\|2006\|pp=197–198}}{{sfn\|Greble\|2011\|pp=229–230}}
Redak 117:		Redak 117:
	== Izvori ==		== Izvori ==

	* {{~~cite book~~\|author-last=\|author-first=\|editor1-last=\|editor2-last=Vavić\|editor2-first=\|editor3-last=Pavlovski\|editor3-first=Jovan\|year=1985\|title=Andrija Artuković, Vjekoslav Luburić, Xhafer Deva, Vančo Mihailov\|author=Đorđe Ličina\|authorlink=\|coauthors=\|origdate=\|date=\|chapter=Vjekoslav Luburić\|chapterurl=\|editor=\|url=\|format=\|edition=\|language=\|pages=\|publisher=Centar za informacije i publicitet\|location=Zagreb, Yugoslavia\|others=\|quote=\|accessdate=19. svibnja 2020.\|isbn=\|id=\|oclc=12595707\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|author-last=\|author-first=\|editor1-last=\|editor2-last=Vavić\|editor2-first=\|editor3-last=Pavlovski\|editor3-first=Jovan\|year=1985\|title=Andrija Artuković, Vjekoslav Luburić, Xhafer Deva, Vančo Mihailov\|author=Đorđe Ličina\|authorlink=\|coauthors=\|origdate=\|date=\|chapter=Vjekoslav Luburić\|chapterurl=\|editor=\|url=\|format=\|edition=\|language=\|pages=\|publisher=Centar za informacije i publicitet\|location=Zagreb, Yugoslavia\|others=\|quote=\|accessdate=19. svibnja 2020.\|isbn=\|id=\|oclc=12595707\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Sarajevo, 1941–1945: Muslims, Christians and Jews in Hitler's Europe\|first=Emily\|last=Greble\|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb\|publisher=Cornell University Press\|location=Ithaca, New York\|isbn=978-0-8014-6121-7\|year=2011\|url-access=registration\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Sarajevo, 1941–1945: Muslims, Christians and Jews in Hitler's Europe\|first=Emily\|last=Greble\|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb\|publisher=Cornell University Press\|location=Ithaca, New York\|isbn=978-0-8014-6121-7\|year=2011\|url-access=registration\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Sarajevo: A Biography\|first=Robert J.\|last=Donia\|url=https://books.google.com/books?id=ACvJHam2_-oC\|publisher=University of Michigan Press\|location=Ann Arbor, Michigan\|isbn=978-0-472-11557-0\|year=2006\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Sarajevo: A Biography\|first=Robert J.\|last=Donia\|url=https://books.google.com/books?id=ACvJHam2_-oC\|publisher=University of Michigan Press\|location=Ann Arbor, Michigan\|isbn=978-0-472-11557-0\|year=2006\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Bosnian Muslims in the Second World War\|first=Marko Attila\|last=Hoare\|authorlink=Marko Attila Hoare\|publisher=Oxford University Press\|location=Oxford, England\|isbn=978-0-231-70394-9\|year=2013\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Bosnian Muslims in the Second World War\|first=Marko Attila\|last=Hoare\|authorlink=Marko Attila Hoare\|publisher=Oxford University Press\|location=Oxford, England\|isbn=978-0-231-70394-9\|year=2013\|ref=harv}}

	=== Citati ===		=== Citati ===

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2022-01-02T13:20:32Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 13:20, 2. siječnja 2022.
Redak 69:		Redak 69:
	Jugoslavenska armija 1. ožujka pokrenula je operaciju zauzeća Sarajeva{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} i već je početkom tog mjeseca opkolila i odsjekla grad od ostatka NDH.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}} Luburić je na sudu koji je osnovao vršio obračun s okrivljenima za izdaju.{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} Prvu grupu pritvorenika činili su muslimanski prognanici iz Mostara, njih 17.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} U narednim mjesecima smaknuto je na desetke okrivljenih komunista.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} Uhićenja i smaknuća sve su više bila proizvoljne prirode i olako provedena, što je još više unosilo strah i teror u život Sarajlija.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} Dana 16. ožujka Luburić je održao sastanak s preko 1.000 ustaških političkih i vojnih lica u prisustvu visokih njemačkih činovnika, gdje je u deklaraciji odbacio [[boljševizam]], [[Konferencija u Jalti\|konferenciju u Jalti]] i novu komunističku vladu u Beogradu.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}}		Jugoslavenska armija 1. ožujka pokrenula je operaciju zauzeća Sarajeva{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} i već je početkom tog mjeseca opkolila i odsjekla grad od ostatka NDH.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}} Luburić je na sudu koji je osnovao vršio obračun s okrivljenima za izdaju.{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} Prvu grupu pritvorenika činili su muslimanski prognanici iz Mostara, njih 17.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} U narednim mjesecima smaknuto je na desetke okrivljenih komunista.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} Uhićenja i smaknuća sve su više bila proizvoljne prirode i olako provedena, što je još više unosilo strah i teror u život Sarajlija.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} Dana 16. ožujka Luburić je održao sastanak s preko 1.000 ustaških političkih i vojnih lica u prisustvu visokih njemačkih činovnika, gdje je u deklaraciji odbacio [[boljševizam]], [[Konferencija u Jalti\|konferenciju u Jalti]] i novu komunističku vladu u Beogradu.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}}

	Ustaše su 21. ožujka raskrinkale plan ubojstva Luburića, kada je mladog komunista Halida Nazečića izdao jedan od njegovih suučesnika.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} U tom je planu četvero ustaša ubijeno u napadima partizana u Sarajevu. Luburić je izdao naredbu nakon koje je u noći između 27. i 28. ožujka 1945. godine obješeno 55 građana Sarajeva na Marindvoru, a tijela su bila poredana od [[Fabrika duhana Sarajevo\|Tvornice duhana]] do [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine\|Zemaljskog muzeja]].<ref>{{Cite book\|title=Sarajevo u revoluciji\|date=1981\|url=https://books.google.ba/books?id=U58rAAAAMAAJ&q=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&dq=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwinx7fV-7XpAhUHAhAIHb5LD8IQ6AEIKDAA\|language=sr\|publisher=Istorijski arhiv}}</ref><ref>{{~~Cite web~~\|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/173/\|title=Luburić objesio 55 sarajevskih antifašista 28.03.1945\|website=Antifašistički VJESNIK\|accessdate=2020-05-15}}</ref> Oko 322 građana Sarajeva izgubilo je živote u Luburićevoj akciji terora,{{sfn\|Donia\|2006\|p=197}}{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} a više stotina drugih protjerano je u sabirne logore.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} Luburić je 4. travnja sa svojim najbližim suradnicima napustio Sarajevo, u kojem je ostalo oko 400 ustaških vojnika i 350 policajaca.{{sfn\|Greble\|2011\|p=228}} Jugoslavenska armija 6. je travnja zauzela Sarajevo.		Ustaše su 21. ožujka raskrinkale plan ubojstva Luburića, kada je mladog komunista Halida Nazečića izdao jedan od njegovih suučesnika.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} U tom je planu četvero ustaša ubijeno u napadima partizana u Sarajevu. Luburić je izdao naredbu nakon koje je u noći između 27. i 28. ožujka 1945. godine obješeno 55 građana Sarajeva na Marindvoru, a tijela su bila poredana od [[Fabrika duhana Sarajevo\|Tvornice duhana]] do [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine\|Zemaljskog muzeja]].<ref>{{Cite book\|title=Sarajevo u revoluciji\|date=1981\|url=https://books.google.ba/books?id=U58rAAAAMAAJ&q=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&dq=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwinx7fV-7XpAhUHAhAIHb5LD8IQ6AEIKDAA\|language=sr\|publisher=Istorijski arhiv}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/173/\|title=Luburić objesio 55 sarajevskih antifašista 28.03.1945\|website=Antifašistički VJESNIK\|accessdate=2020-05-15}}</ref> Oko 322 građana Sarajeva izgubilo je živote u Luburićevoj akciji terora,{{sfn\|Donia\|2006\|p=197}}{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} a više stotina drugih protjerano je u sabirne logore.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} Luburić je 4. travnja sa svojim najbližim suradnicima napustio Sarajevo, u kojem je ostalo oko 400 ustaških vojnika i 350 policajaca.{{sfn\|Greble\|2011\|p=228}} Jugoslavenska armija 6. je travnja zauzela Sarajevo.

	[[Ekshumacija]] tijela u dvorištu Luburićeve vile otkrila je mnoga tijela, što je dokumentirala Sovjetska filmska posada.{{sfn\|Greble\|2011\|p=229}} Još jedan svjedok Luburićevih zločina bio je američki novinar [[Landrum Bolling]].{{sfn\|Donia\|2006\|pp=197–198}}{{sfn\|Greble\|2011\|pp=229–230}}		[[Ekshumacija]] tijela u dvorištu Luburićeve vile otkrila je mnoga tijela, što je dokumentirala Sovjetska filmska posada.{{sfn\|Greble\|2011\|p=229}} Još jedan svjedok Luburićevih zločina bio je američki novinar [[Landrum Bolling]].{{sfn\|Donia\|2006\|pp=197–198}}{{sfn\|Greble\|2011\|pp=229–230}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T10:31:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 22:47, 2. siječnja 2022.
Redak 69:		Redak 69:
	Jugoslavenska armija 1. ožujka pokrenula je operaciju zauzeća Sarajeva{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} i već je početkom tog mjeseca opkolila i odsjekla grad od ostatka NDH.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}} Luburić je na sudu koji je osnovao vršio obračun s okrivljenima za izdaju.{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} Prvu grupu pritvorenika činili su muslimanski prognanici iz Mostara, njih 17.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} U narednim mjesecima smaknuto je na desetke okrivljenih komunista.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} Uhićenja i smaknuća sve su više bila proizvoljne prirode i olako provedena, što je još više unosilo strah i teror u život Sarajlija.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} Dana 16. ožujka Luburić je održao sastanak s preko 1.000 ustaških političkih i vojnih lica u prisustvu visokih njemačkih činovnika, gdje je u deklaraciji odbacio [[boljševizam]], [[Konferencija u Jalti\|konferenciju u Jalti]] i novu komunističku vladu u Beogradu.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}}		Jugoslavenska armija 1. ožujka pokrenula je operaciju zauzeća Sarajeva{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} i već je početkom tog mjeseca opkolila i odsjekla grad od ostatka NDH.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}} Luburić je na sudu koji je osnovao vršio obračun s okrivljenima za izdaju.{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} Prvu grupu pritvorenika činili su muslimanski prognanici iz Mostara, njih 17.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} U narednim mjesecima smaknuto je na desetke okrivljenih komunista.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} Uhićenja i smaknuća sve su više bila proizvoljne prirode i olako provedena, što je još više unosilo strah i teror u život Sarajlija.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} Dana 16. ožujka Luburić je održao sastanak s preko 1.000 ustaških političkih i vojnih lica u prisustvu visokih njemačkih činovnika, gdje je u deklaraciji odbacio [[boljševizam]], [[Konferencija u Jalti\|konferenciju u Jalti]] i novu komunističku vladu u Beogradu.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}}

	Ustaše su 21. ožujka raskrinkale plan ubojstva Luburića, kada je mladog komunista Halida Nazečića izdao jedan od njegovih suučesnika.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} U tom je planu četvero ustaša ubijeno u napadima partizana u Sarajevu. Luburić je izdao naredbu nakon koje je u noći između 27. i 28. ožujka 1945. godine obješeno 55 građana Sarajeva na Marindvoru, a tijela su bila poredana od [[Fabrika duhana Sarajevo\|Tvornice duhana]] do [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine\|Zemaljskog muzeja]].<ref>{{~~Cite book~~\|title=Sarajevo u revoluciji\|date=1981\|url=https://books.google.ba/books?id=U58rAAAAMAAJ&q=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&dq=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwinx7fV-7XpAhUHAhAIHb5LD8IQ6AEIKDAA\|language=sr\|publisher=Istorijski arhiv}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/173/\|title=Luburić objesio 55 sarajevskih antifašista 28.03.1945\|website=Antifašistički VJESNIK\|accessdate=2020-05-15}}</ref> Oko 322 građana Sarajeva izgubilo je živote u Luburićevoj akciji terora,{{sfn\|Donia\|2006\|p=197}}{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} a više stotina drugih protjerano je u sabirne logore.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} Luburić je 4. travnja sa svojim najbližim suradnicima napustio Sarajevo, u kojem je ostalo oko 400 ustaških vojnika i 350 policajaca.{{sfn\|Greble\|2011\|p=228}} Jugoslavenska armija 6. je travnja zauzela Sarajevo.		Ustaše su 21. ožujka raskrinkale plan ubojstva Luburića, kada je mladog komunista Halida Nazečića izdao jedan od njegovih suučesnika.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} U tom je planu četvero ustaša ubijeno u napadima partizana u Sarajevu. Luburić je izdao naredbu nakon koje je u noći između 27. i 28. ožujka 1945. godine obješeno 55 građana Sarajeva na Marindvoru, a tijela su bila poredana od [[Fabrika duhana Sarajevo\|Tvornice duhana]] do [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine\|Zemaljskog muzeja]].<ref>{{Citiranje knjige\|title=Sarajevo u revoluciji\|date=1981\|url=https://books.google.ba/books?id=U58rAAAAMAAJ&q=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&dq=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwinx7fV-7XpAhUHAhAIHb5LD8IQ6AEIKDAA\|language=sr\|publisher=Istorijski arhiv}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/173/\|title=Luburić objesio 55 sarajevskih antifašista 28.03.1945\|website=Antifašistički VJESNIK\|accessdate=2020-05-15}}</ref> Oko 322 građana Sarajeva izgubilo je živote u Luburićevoj akciji terora,{{sfn\|Donia\|2006\|p=197}}{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} a više stotina drugih protjerano je u sabirne logore.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} Luburić je 4. travnja sa svojim najbližim suradnicima napustio Sarajevo, u kojem je ostalo oko 400 ustaških vojnika i 350 policajaca.{{sfn\|Greble\|2011\|p=228}} Jugoslavenska armija 6. je travnja zauzela Sarajevo.

	[[Ekshumacija]] tijela u dvorištu Luburićeve vile otkrila je mnoga tijela, što je dokumentirala Sovjetska filmska posada.{{sfn\|Greble\|2011\|p=229}} Još jedan svjedok Luburićevih zločina bio je američki novinar [[Landrum Bolling]].{{sfn\|Donia\|2006\|pp=197–198}}{{sfn\|Greble\|2011\|pp=229–230}}		[[Ekshumacija]] tijela u dvorištu Luburićeve vile otkrila je mnoga tijela, što je dokumentirala Sovjetska filmska posada.{{sfn\|Greble\|2011\|p=229}} Još jedan svjedok Luburićevih zločina bio je američki novinar [[Landrum Bolling]].{{sfn\|Donia\|2006\|pp=197–198}}{{sfn\|Greble\|2011\|pp=229–230}}
Redak 117:		Redak 117:
	== Izvori ==		== Izvori ==

	* {{~~cite book~~\|author-last=\|author-first=\|editor1-last=\|editor2-last=Vavić\|editor2-first=\|editor3-last=Pavlovski\|editor3-first=Jovan\|year=1985\|title=Andrija Artuković, Vjekoslav Luburić, Xhafer Deva, Vančo Mihailov\|author=Đorđe Ličina\|authorlink=\|coauthors=\|origdate=\|date=\|chapter=Vjekoslav Luburić\|chapterurl=\|editor=\|url=\|format=\|edition=\|language=\|pages=\|publisher=Centar za informacije i publicitet\|location=Zagreb, Yugoslavia\|others=\|quote=\|accessdate=19. svibnja 2020.\|isbn=\|id=\|oclc=12595707\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|author-last=\|author-first=\|editor1-last=\|editor2-last=Vavić\|editor2-first=\|editor3-last=Pavlovski\|editor3-first=Jovan\|year=1985\|title=Andrija Artuković, Vjekoslav Luburić, Xhafer Deva, Vančo Mihailov\|author=Đorđe Ličina\|authorlink=\|coauthors=\|origdate=\|date=\|chapter=Vjekoslav Luburić\|chapterurl=\|editor=\|url=\|format=\|edition=\|language=\|pages=\|publisher=Centar za informacije i publicitet\|location=Zagreb, Yugoslavia\|others=\|quote=\|accessdate=19. svibnja 2020.\|isbn=\|id=\|oclc=12595707\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Sarajevo, 1941–1945: Muslims, Christians and Jews in Hitler's Europe\|first=Emily\|last=Greble\|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb\|publisher=Cornell University Press\|location=Ithaca, New York\|isbn=978-0-8014-6121-7\|year=2011\|url-access=registration\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Sarajevo, 1941–1945: Muslims, Christians and Jews in Hitler's Europe\|first=Emily\|last=Greble\|url=https://archive.org/details/sarajevo1941194500greb\|publisher=Cornell University Press\|location=Ithaca, New York\|isbn=978-0-8014-6121-7\|year=2011\|url-access=registration\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Sarajevo: A Biography\|first=Robert J.\|last=Donia\|url=https://books.google.com/books?id=ACvJHam2_-oC\|publisher=University of Michigan Press\|location=Ann Arbor, Michigan\|isbn=978-0-472-11557-0\|year=2006\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Sarajevo: A Biography\|first=Robert J.\|last=Donia\|url=https://books.google.com/books?id=ACvJHam2_-oC\|publisher=University of Michigan Press\|location=Ann Arbor, Michigan\|isbn=978-0-472-11557-0\|year=2006\|ref=harv}}
	* {{~~cite book~~\|title=Bosnian Muslims in the Second World War\|first=Marko Attila\|last=Hoare\|authorlink=Marko Attila Hoare\|publisher=Oxford University Press\|location=Oxford, England\|isbn=978-0-231-70394-9\|year=2013\|ref=harv}}		* {{Citiranje knjige\|title=Bosnian Muslims in the Second World War\|first=Marko Attila\|last=Hoare\|authorlink=Marko Attila Hoare\|publisher=Oxford University Press\|location=Oxford, England\|isbn=978-0-231-70394-9\|year=2013\|ref=harv}}

	=== Citati ===		=== Citati ===

←Starija inačica		Inačica od 13:20, 2. siječnja 2022.
Redak 69:		Redak 69:
	Jugoslavenska armija 1. ožujka pokrenula je operaciju zauzeća Sarajeva{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} i već je početkom tog mjeseca opkolila i odsjekla grad od ostatka NDH.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}} Luburić je na sudu koji je osnovao vršio obračun s okrivljenima za izdaju.{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} Prvu grupu pritvorenika činili su muslimanski prognanici iz Mostara, njih 17.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} U narednim mjesecima smaknuto je na desetke okrivljenih komunista.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} Uhićenja i smaknuća sve su više bila proizvoljne prirode i olako provedena, što je još više unosilo strah i teror u život Sarajlija.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} Dana 16. ožujka Luburić je održao sastanak s preko 1.000 ustaških političkih i vojnih lica u prisustvu visokih njemačkih činovnika, gdje je u deklaraciji odbacio [[boljševizam]], [[Konferencija u Jalti\|konferenciju u Jalti]] i novu komunističku vladu u Beogradu.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}}		Jugoslavenska armija 1. ožujka pokrenula je operaciju zauzeća Sarajeva{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} i već je početkom tog mjeseca opkolila i odsjekla grad od ostatka NDH.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}} Luburić je na sudu koji je osnovao vršio obračun s okrivljenima za izdaju.{{sfn\|Greble\|2011\|p=222}} Prvu grupu pritvorenika činili su muslimanski prognanici iz Mostara, njih 17.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} U narednim mjesecima smaknuto je na desetke okrivljenih komunista.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} Uhićenja i smaknuća sve su više bila proizvoljne prirode i olako provedena, što je još više unosilo strah i teror u život Sarajlija.{{sfn\|Greble\|2011\|p=223}} Dana 16. ožujka Luburić je održao sastanak s preko 1.000 ustaških političkih i vojnih lica u prisustvu visokih njemačkih činovnika, gdje je u deklaraciji odbacio [[boljševizam]], [[Konferencija u Jalti\|konferenciju u Jalti]] i novu komunističku vladu u Beogradu.{{sfn\|Greble\|2011\|p=224}}

	Ustaše su 21. ožujka raskrinkale plan ubojstva Luburića, kada je mladog komunista Halida Nazečića izdao jedan od njegovih suučesnika.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} U tom je planu četvero ustaša ubijeno u napadima partizana u Sarajevu. Luburić je izdao naredbu nakon koje je u noći između 27. i 28. ožujka 1945. godine obješeno 55 građana Sarajeva na Marindvoru, a tijela su bila poredana od [[Fabrika duhana Sarajevo\|Tvornice duhana]] do [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine\|Zemaljskog muzeja]].<ref>{{Cite book\|title=Sarajevo u revoluciji\|date=1981\|url=https://books.google.ba/books?id=U58rAAAAMAAJ&q=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&dq=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwinx7fV-7XpAhUHAhAIHb5LD8IQ6AEIKDAA\|language=sr\|publisher=Istorijski arhiv}}</ref><ref>{{~~Cite web~~\|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/173/\|title=Luburić objesio 55 sarajevskih antifašista 28.03.1945\|website=Antifašistički VJESNIK\|accessdate=2020-05-15}}</ref> Oko 322 građana Sarajeva izgubilo je živote u Luburićevoj akciji terora,{{sfn\|Donia\|2006\|p=197}}{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} a više stotina drugih protjerano je u sabirne logore.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} Luburić je 4. travnja sa svojim najbližim suradnicima napustio Sarajevo, u kojem je ostalo oko 400 ustaških vojnika i 350 policajaca.{{sfn\|Greble\|2011\|p=228}} Jugoslavenska armija 6. je travnja zauzela Sarajevo.		Ustaše su 21. ožujka raskrinkale plan ubojstva Luburića, kada je mladog komunista Halida Nazečića izdao jedan od njegovih suučesnika.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=276}} U tom je planu četvero ustaša ubijeno u napadima partizana u Sarajevu. Luburić je izdao naredbu nakon koje je u noći između 27. i 28. ožujka 1945. godine obješeno 55 građana Sarajeva na Marindvoru, a tijela su bila poredana od [[Fabrika duhana Sarajevo\|Tvornice duhana]] do [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine\|Zemaljskog muzeja]].<ref>{{Cite book\|title=Sarajevo u revoluciji\|date=1981\|url=https://books.google.ba/books?id=U58rAAAAMAAJ&q=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&dq=%22Osim+toga,+na+Marindvoru+je+obje%C5%A1eno+55+osoba%22&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwinx7fV-7XpAhUHAhAIHb5LD8IQ6AEIKDAA\|language=sr\|publisher=Istorijski arhiv}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/173/\|title=Luburić objesio 55 sarajevskih antifašista 28.03.1945\|website=Antifašistički VJESNIK\|accessdate=2020-05-15}}</ref> Oko 322 građana Sarajeva izgubilo je živote u Luburićevoj akciji terora,{{sfn\|Donia\|2006\|p=197}}{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} a više stotina drugih protjerano je u sabirne logore.{{sfn\|Hoare\|2013\|p=277}} Luburić je 4. travnja sa svojim najbližim suradnicima napustio Sarajevo, u kojem je ostalo oko 400 ustaških vojnika i 350 policajaca.{{sfn\|Greble\|2011\|p=228}} Jugoslavenska armija 6. je travnja zauzela Sarajevo.

	[[Ekshumacija]] tijela u dvorištu Luburićeve vile otkrila je mnoga tijela, što je dokumentirala Sovjetska filmska posada.{{sfn\|Greble\|2011\|p=229}} Još jedan svjedok Luburićevih zločina bio je američki novinar [[Landrum Bolling]].{{sfn\|Donia\|2006\|pp=197–198}}{{sfn\|Greble\|2011\|pp=229–230}}		[[Ekshumacija]] tijela u dvorištu Luburićeve vile otkrila je mnoga tijela, što je dokumentirala Sovjetska filmska posada.{{sfn\|Greble\|2011\|p=229}} Još jedan svjedok Luburićevih zločina bio je američki novinar [[Landrum Bolling]].{{sfn\|Donia\|2006\|pp=197–198}}{{sfn\|Greble\|2011\|pp=229–230}}