WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T05:46:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Vlado Singer
| slika = Vlado Singer.jpg
| veličina = 175px
| opis slike =
| rodno_ime = Vladimir
| pseudonim =
| rođenje = [[21. listopada]] [[1908.]], [[Virovitica]], [[Hrvatska]]
| smrt = [[listopad]] [[1943.]], [[Stara Gradiška]], [[Hrvatska]]
| uzrok_smrti = ubijen tijekom [[Holokaust u NDH|Holokausta]]
| posljednje_počivalište =
| prebivalište =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| etnicitet = [[Židovi u Hrvatskoj|Židov]]
| državljantvo = [[Kraljevina Jugoslavija]]
| poznat_po = osnivač glasila mlade hrvatske nacionalističke organizacije "Naša gruda"
| obrazovanje =
| poslodavac =
| zanimanje = [[političar]]
| godine_rada =
| plaća =
| bogatstvo =
| titula =
| mandat =
| prethodnik =
| nasljednik =
| stranka =
| odbori =
| vjera = [[katoličanstvo]]
| visina =
| supruga =
| suprug =
| partner =
| djeca =
| roditelji =
| rođaci =
| web =
| potpis =
| napomena =
}}

'''Vlado (Vladimir) Singer''', ([[Virovitica]], [[21. listopada]] [[1908.]] – [[Stara Gradiška]], [[listopad]] [[1943.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], član [[Ustaše|ustaškoga]] pokreta.

== Životopis ==
Vlado (Vladimir) Singer rodio se u Virovitici 1908. godine u hrvatskoj židovskoj obitelji (poslije se u životu preobratio na katoličku vjeru i smatrao se Hrvatom).<ref>[http://bib.irb.hr/datoteka/492879.Vlado_Singer_zbornik.doc Davor Kovačić: Hrvatski institut za povijest: ''Vlado Singer, Stjepan Rubinić – od visokih policijskih dužnosnika Nezavisne Države Hrvatske do zatočenika koncentracijskih logora''], str. 1.:{{citat2|Rodio se 21. X. 1908., u Virovitici, bio je pokršten Židov i smatrao se Hrvatom. Vrlo rano se je odrekao svog židovstva, i vjerski i nacionalno, smatrajući da je za Židove u Hrvatskoj jedini pravi put totalna asimilacija, odnosno totalna identifikacija s hrvatstvom.}}</ref><ref>[[Slavko Goldstein]], 2007., str. 112.</ref><ref>[[Davor Kovačić|Kovačić, Davor]], ''Iskapanja na prostoru koncentracijskog logora Nova Gradiška i procjene broja žrtava''// Radovi - Zavod za hrvatsku povijest, Vol. 34-35-36, br.1., str. 229-241., Zagreb, 2004. {{Hrčak|id=75758}}, str. 240.</ref><ref>[[Grgo Gamulin]], ''Zagonetka gospodina Iksa'', Književna Rijeka, časopis za književnost i književne prosudbe, broj 1, godina XV, str. 336. Rijeka, proljeće 2010.</ref> Političku aktivnost započeo je tijekom studija u [[Zagreb]]u, krajem [[1920-ih]] i početkom [[1930-ih]] godina. Središnja je osoba tajnih nacionalnih skupina, a javno predvodi sveučilištarce u društvu ''Kvaternik''. Uz njega glavni akteri bili su [[Branimir Jelić]], [[Mladen Lorković]], i [[Eugen Dido Kvaternik]] smatrajući da su dotadašnje političke formacije preživljene i da treba stvarati novi pokret koji bi bio nositelj revolucionarne borbe.<ref>''[[Eugen Dido Kvaternik]], Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest.'' Uredio dr. [[Jere Jareb]], Starčević, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-96369-0-6}}, str. 271.</ref> U ožujku [[1932.]] godine, točnije [[6. ožujka]], organizira demonstracije na sveučilištu protiv [[Diktatura|diktature]] kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]].<ref name="Dido">''Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest.'' Uredio dr. Jere Jareb, Starčević, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-96369-0-6}}, str. 272.</ref> ''(Vidi članak [[Šestosiječanjska diktatura]].)'' U ožujku [[1933.]] godine pokreće i uređuje glasilo mlade hrvatske nacionalističke organizacije ''Naša gruda'', prve nezavisne novine koje izlaze u Hrvatskoj za vrijeme diktature.<ref name="tko je tko">''Tko je tko u NDH. Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 359.</ref> Prvi broj ''Naše Grude: Omladinskog lista za suvremena pitanja'' izašao je [[1. ožujka]] 1933. godine a urednici su mu bili Singer i [[pjesnik]] [[Ivo Lendić]].<ref>''Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest.'' Uredio dr. Jere Jareb, Starčević, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-96369-0-6}}, str. 273.</ref>

=== Emigracija ===
Nakon samo dva broja odlazi, u ljeto [[1933.]] godine, u emigraciju. Nastanjuje se u [[Beč]]u. U njegovom stanu neko se vrijeme [[1934.]] godine sklanjao i Eugen Dido Kvaternik. U ožujku [[1934.]] godine uhićen je u Beču od austrijskoga redarstva<ref>''Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest.'' Uredio dr. Jere Jareb, Starčević, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-96369-0-6}}, str. 274.</ref> na zahtjev jugoslavenskih vlasti, u navodnoj vezi s namjeravanim atentatom [[Petar Oreb|Petra Oreba]] na jugoslavenskoga kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra I. Karađorđevića]] u prosincu 1933. godine<ref name="tko je tko"/>. Nakon šest mjeseci je pušten i odlazi u Italiju. Tamo boravi u ustaškim logorima i u internaciji na [[Liparski otoci|Liparima]]. Nakon [[Atentat u Marseilleu|Marseillskog atentata]] ponovno je uhićen.

Bio je povjerenik [[Glavni ustaški stan|Glavnog ustaškog stana]]. Prema Eugenu Didi Kvaterniku jedini je od svih ustaša u Italiji kritički gledao na [[Ante Pavelić|Pavelićev]] način života, ali mu je bio odan.<ref name="tko je tko"/><ref>Eugen Dido Kvaternik, ''Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest.'' Uredio dr. Jere Jareb, Starčević, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-96369-0-6}}, str. 17.</ref> Opisivali su ga kao vrsnog organizatora.

=== NDH i smrt ===
U travnju [[1941.]] godine vraća se u Zagreb s Pavelićem i drugim ustašama iz emigracije. U svibnju preuzima vođenje Osobnog odjela [[Glavni ustaški stan|Glavnog ustaškog stana]]. Kada je sredinom lipnja osnovana [[Ustaška nadzorna služba]] (UNS), preuzima ured II (obavještajna služba). U kolovozu 1941. došao je u posjed pouzdanih vijesti iz Stožera talijanske druge Armate (okupacijska sila u dijelovima pripojenim Italiji i talijanskoj okupacijskoj zoni u [[NDH]]) o talijanskom operativnom planu za zaposjedanje čitave Hrvatske u pet etapa,<ref name="dido">''Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest.'' Uredio dr. [[Jere Jareb]], Starčević, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-96369-0-6}}, str. 131.</ref> o čemu je obavijestio državno vodstvo<ref name="tko je tko"/>:
*prva etapa: područje iz [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]]
*druga etapa: reokupacija druge zone
*treća etapa: reokupacija treće zone
*četvrta etapa: okupacija Hrvatske do [[Sava|Save]] i
*peta etapa: zaposjedanje sjeverne Hrvatske do [[Drava|Drave]].<ref name="dido"/>

Kada su [[Komunistička partija Hrvatske|komunisti]], [[14. rujna]] [[1941.]] godine, izvršili diverziju na glavnoj zagrebačkoj pošti, na zahtjev Nijemaca kao odgovoran uhićen je i zatočen u logorima u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] i [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradišci]], gdje je i pogubljen.<ref>''Maček i Luburić'', Laus, Split, 1999., priredio [[Ivan Mužić]], 2. izd., {{ISBN|953-190-080-9}}, str. 89.:{{citat2|Nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo taj položaj sabotažom komunista oštećena je zagrebačka telefonska centrala. Krivci su pobjegli partizanima, no radilo se o njegovom osobnom prijatelju kojega je poznavao iz studentskog doba kao dobrog Hrvata i koji je tek kasnije postao komunistom. Na zahtjev Nijemaca Singer je kao odgovoran uhićen i zatočen u Jasenovcu i Staroj Gradiški, gdje je 1943. ubijen.}}</ref> Osumnjičen kao komunist i brzinski osuđen, prije zatočenja u sabirnim logorima, bio je nakon uhićenja privremeno zatočen u Zagrebu u zatvoru na Savskoj cesti.<ref name="issuu">[https://issuu.com/suzadolinska/docs/1._suza34pdf-_kompeletan_broj Issuu] msgr. B. Župančić: Sjećanja na moje župnikovanje u Bosanskoj Gradiški, Suza Dolinska - Broj 34 Godište XX siječanj/prosinca 2016. - Digitalna Arhiva, str. 187-188, ISSN 24596485</ref>

Prijateljevao s [[Branimir Župančić|Branimirom Župančićem]], kojemu je svojevremeno sa Lipara pisao u Rim za primanje „Katoličkog tjednika“. Uhićenog Singera Župančić je došao obići. "Došao sam posjetiti prijatelja koji je ovdje zatvoren, koji je Židov", rekao je Župančić.<ref name="issuu"/>

U Jasenovcu je neko vrijeme bio zatočen zajedno s [[Vladko Maček|Vladkom Mačekom]], u zimi 1941.-1942., o čemu je ostavio opširno izvješće{{fusg|1}}, odnijeto [[1945.]] godine u emigraciju.<ref>Jere Jareb, ''Pola stoljeća hrvatske politike: povodom Mačekove autobiografije'', Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1995., (pretisak izd. iz 1960.), {{ISBN|953-6324-02-4}}, str. 12.</ref> Suvremenici i suradnici njegovo uhićenje i likvidaciju dovode u vezu s njegovim židovskim podrijetlom i osobnom netrpeljivošću nekih ustaških dužnosnika a ne s odgovornošću za navedenu komunističku sabotažu.<ref name="tko je tko"/> Ubojstvo Vlade Singera nikada nije razjašnjeno, a niti tko je za to izdao nalog.<ref>''Maček i Luburić'', Laus, Split, 1999., priredio Ivan Mužić, 2. izd., {{ISBN|953-190-080-9}}, str. 89.:{{citat2|Nikada nije razjašnjeno njegovo ubojstvo, niti tko je dao nalog za taj nepotrebni zločin. Ustaška lojalnost i osobno poštenje Vlade Singera bili su izvan svake sumnje. On je doduše još prije, dok je bio na položaju, u užim krugovima znao govoriti da ne vjeruje u pobjedu Osovine i da bi bilo potrebno da ustaše organiziraju povlačenje u šumsku gerilu, no u tome je uživao potajne simpatije mnogih mladjih ustaša, te je teško da bi to bilo razlogom njegovoj eliminaciji.}}</ref>

== Literatura ==
* {{Citiranje knjige|last=Dizdar|first=Zdravko, et al.|title=[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH Hrvatska 1941.–1945.]]|year=1997|publisher=Minerva|location=Zagreb|isbn=953-6377-03-9|ref=harv}}
* {{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Slavko|title=1941. - godina koja se vraća|year=2007|publisher=Novi Liber|location=Zagreb|isbn=978-953-6045-48-8|ref=harv}}

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}Singerovo izvješće objavljeno je u časopisu ''[[Republika Hrvatska (Buenos Aires)|Republika Hrvatska]]'' ([[Buenos Aires]]), godište XXIV. za travanj 1974., br. 97., str. 62.-84. pod naslovom ''Vlado Singer o dru Vladku Mačeku''.<ref>''Maček i Luburić'', Laus, Split, 1999., priredio Ivan Mužić, 2. izd., {{ISBN|953-190-080-9}}, str. 136.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [[Grgo Gamulin]], [http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/839/GamulinSHK%200336pdf.pdf ''Zagonetka Gospodina Iksa''], Zagreb, 21. ožujka 1983., u: [http://www.matica.hr/knjige/839/ Grgo Gamulin, ''Izabrana djela''], prir. [[Tonko Maroević]], [[Stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 108.

{{GLAVNIRASPORED:Singer, Vlado}}
[[Kategorija:Članovi ustaškog pokreta do 1941.‎]]
[[Kategorija:Dužnosnici NDH]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]

Vlado Singer - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica