WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-22T05:39:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Drinking water.jpg|mini|250px|desno|Čista [[pitka voda]].]]

[[datoteka:Pont du gard.jpg|mini|250px|Rimski vodovod ([[akvedukt]]) [[Pont du Gard]] u [[Francuska|Francuskoj]].]]

[[datoteka:Wasseruhr-einstrahlig.jpg|mini|desno|250px|Tipični [[hidrometar]] ili [[vodomjer]] za kućanstva.]]

'''Vodoopskrba''' je komunalna djelatnost koja se bavi dovodom i raspodjelom [[voda|vode]] od izvorišta do potrošača. Zasniva se na vodoopskrbnom sustavu ([[vodovod]]), to jest skupu [[građevina]] i [[naprava]], koji najčešće obuhvaća: [[izvor]]ište, glavni dovodni [[cjevovod]], objekte za poboljšanje vode ([[obrada vode]]), [[vodosprema|vodospremu]], glavni opskrbni cjevovod i [[Vodovodna mreža|razdjelnu mrežu]]. Taj se sustav u osnovi razlikuje prema načinu dovoda (toka) vode, a može biti:
* gravitacijski vodoopskrbni sustav, kada voda dotječe u cijelom sustavu isključivo pod [[tlak]]om zbog djelovanja [[sila teže|sile teže]];
* tlačni vodoopskrbni sustav, uspostavljen [[tlak]]om izravno iz [[crpka|crpki]] (sisaljki ili pumpi), uobičajen u nizinskim područjima i vrlo često u kombinaciji s [[vodotoranj|vodotornjem]];
* kombinirani vodoopskrbni sustav, koji uključuje oba navedena sustava i najčešće se primjenjuje. <ref> '''vodoopskrba''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65155] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Vodovod ==
{{glavni|Vodovod}}

'''Vodovod''' ili '''vodoopskrbni sustav''' je sustav [[građevina]], [[uređaj]]a i instalacija namijenjen opskrbi vodom stambenih [[Naselje|naselja]], [[industrija|industrije]], a dijelom i [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. Njime se [[voda|vode]] zahvaćaju, pročišćavaju, dovode do mjesta potrošnje i raspodjeljuju. S obzirom na raspoložive i potrebne količine vode grade se komunalni i [[Zemljopisno područje|regionalni]] vodovodi. Komunalni vodovodi opskrbljuju jedno mjesto ili [[grad]] s prigradskim naseljima. Regionalni vodovodi grade se u područjima gdje nema dovoljno vode u blizini svakoga naselja, pa se voda zahvaća na jednome mjestu u regiji i provodi do više naselja. Prema načinu pogona, to jest ostvarivanja potrebnoga [[tlak]]a vode, vodovod može biti gravitacijski, tlačni ili mješoviti. <ref> '''vodovod''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65164] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Povijest ==
Početak gradnje vodovoda povezan je s razvojem prvih stambenih naselja. Poznati su podatci o izgradnji vodovoda oko 3000. pr. Kr. U [[Drevni Egipat|starom su Egiptu]] bili kopani [[Bunar|zdenci]] [[promjer]]a 3 do 4 metra i dubine veće od 200 [[metar]]a. Dizanje vode s velike dubine bilo je poznato u starom Egiptu, [[Babilon]]u i [[Tehnologija drevne Kine|Kini]]; za to su se upotrebljavali uređaji s vjedrima i [[vitlo|vitlima]], a za razvođenje su služile [[keramika|keramičke]], [[Drvo (materijal)|drvene]] ili [[Olovo (element)|olovne]] [[cijev]]i. Gradili su se vodovodi kojima se izvor nalazio daleko od naselja. U [[Jeruzalem]]u su sačuvani ostatci vodovoda izgrađenog oko 1000. pr. Kr. Velika naselja nicala su redovito na teritoriju s izobiljem vode (područje [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a, dolina [[Nil]]a), ali je opskrba vodom rješavana i vodovodima koji su dovodili vodu iz velikih daljina. Najpoznatiji [[Stari vijek|starovjekovni]] sustavi vodovoda su [[iran]]ski [[kanat]]i i [[Rimsko Carstvo|rimski]] [[akvadukt]]i.

Izgradnja vodovoda osobito se razvila u [[Antika|grčkoj i rimskoj civilizaciji]]. U to su se doba gradili [[tunel]]i i [[most]]ovi za provođenje vode ([[akvedukt]]); poznati su, na primjer, vodovodni tunel duljine 1 kilometar, izgrađen za vodovod na grčkom otoku [[Sam]]u (550. pr. Kr.), te rimski akvedukt preko rijeke Gard u Francuskoj ([[Pont du Gard]]), visok 48,77 metara. U Hrvatskoj je potkraj 3. i poč. 4. stoljeća izgrađen rimski vodovod duljine 9 kilometara za opskrbu [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] u današnjem [[Split]]u; akvedukti i tuneli toga vodovoda i danas se upotrebljavaju. Iz toga su doba u nas još pronađeni na primjer komadići olovnih cijevi koje su služile za dovod vode u [[Sisak]] ispod korita rijeke [[Kupa|Kupe]], ostatci vodovoda u [[Novalja|Novalji]] na otoku [[Pag]]u i u [[Varaždinske Toplice|Varaždinskim Toplicama]].

U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] nastao je zastoj u razvoju vodoopskrbe. Početci ponovne izgradnje vodovoda u europskim gradovima zabilježeni su potkraj 12. i poč. 13. stoljeća. Međutim, u velikim gradovima Europe i Sjeverne Amerike suvremeni su vodovodni sustavi izgrađeni tek tijekom 19. stoljeća. U nas je značajna izgradnja vodovoda u [[Dubrovnik]]u. Vodovod od izvora [[Šumet (Dubrovnik)|Šumet]] do grada, duljine oko 10 kilometara, izgrađen je od 1436. do 1437. Nakon vodovoda sagrađena je [[Velika Onofrijeva česma]] u središtu Dubrovnika.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hidrotehnika]]
[[Kategorija:Voda]]

Vodoopskrba - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica