WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T02:22:02Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 02:22, 4. studenoga 2021.
Redak 71:		Redak 71:
	TIG ili elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti inertnog plinom (engl. ''Gas Tungsten Arc Welding – GTAW''), je ručni postupak [[zavarivanje\|zavarivanja]], koji koristi netaljivu volfram elektrodu, inertni ili poluinertni zaštitni plin, i posebno dodatni materijal. Karakteristika ovog postupka je stabilan [[električni luk]] i visoko kvalitetan zavar, ali zahtjeva izuzetne vještine zavarivača i relativno je spor. Iako se može koristiti za skoro sve vrste materijala, najčešće se koristi za zavarivanje [[nehrđajući čelik\|nehrđajućih čelika]] i lakih metala. Često se koristi kod proizvodnje [[bicikl]]a, [[zrakoplov]]a i [[brod]]ova.		TIG ili elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti inertnog plinom (engl. ''Gas Tungsten Arc Welding – GTAW''), je ručni postupak [[zavarivanje\|zavarivanja]], koji koristi netaljivu volfram elektrodu, inertni ili poluinertni zaštitni plin, i posebno dodatni materijal. Karakteristika ovog postupka je stabilan [[električni luk]] i visoko kvalitetan zavar, ali zahtjeva izuzetne vještine zavarivača i relativno je spor. Iako se može koristiti za skoro sve vrste materijala, najčešće se koristi za zavarivanje [[nehrđajući čelik\|nehrđajućih čelika]] i lakih metala. Često se koristi kod proizvodnje [[bicikl]]a, [[zrakoplov]]a i [[brod]]ova.

	~~{{commonscat\|Wolframite\|Volframit}}~~

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T03:58:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija mineral
| ime = Volframit
| kategorija = mineral
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = Wolframite Hunan.jpg
| slika_velicina =
| naslov =
| formula = volframat željeza i mangana, (Fe,Mn)WO4
| molarna_masa =
| boja = sivkasta do smeđecrna
| habitus =
| sustav =
| sraslaci =
| kalavost = savršena {010}
| lom = neujednačen do neravan
| zilavost =
| tvrdoca = 4 – 4,5
| sjaj = metalan do smolast
| polish =
| indeks_loma =
| opticka_svojstva =
| dvolom =
| disperzija =
| pleokroizam =
| fluorescencija =
| apsorpcija =
| ogreb = crvenkastosmeđ
| specificna_tezina =
| gustoca = 7,0 – 7,5
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost = netopiv u vodi
| prozirnost =
| drugo = volframit se obično nalazi u žilama [[kvarc]]a ili mineralu pegmatitu, koji je povezan s podzemnim nalazištima [[granit]]a.
| reference =
}}

'''Volframit''' ili '''volframat željeza i mangana''', (Fe,Mn)WO4 je [[Mineralne sirovine|mineralna sirovina]] ili ruda iz kojeg se uglavnom dobiva metal [[volfram]], uz ostale [[minerali|minerale]] kao što su [[šelit]] ([[kalcij]]ev volframat (CaWO4), [[ferberit]] (FeWO4) i [[huebner]]it (MnWO4). Volframit je u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod [[tlak]]om na temperaturi ispod [[talište|tališta]], može pretvoriti u kompaktni rastezljivi [[metal]] volfram. Volframit se obično nalazi u žilama [[kvarc]]a ili mineralu [[pegmatit]]u, koji je povezan s podzemnim nalazištima [[granit]]a. Minerali koji su obično povezani s volframitom su: kasiterit, šelit, [[bizmut]], [[pirit]], [[olovni sjajnik]] (galenit), [[sfalerit]] i [[arsenopirit]]. <ref> [http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/w/index.html] "Volfram, W", Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka)., www.pse.pbf.hr, 2011.</ref>

U povijesti se volframit vadio u [[Češka (povijesna pokrajina)|Bohemiji]] ([[Češka]]), [[Saska (pokrajina)|Saskoj]] ([[Njemačka]]) i [[Cornwall, grofovija|Cornwallu]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]). [[Kina]] je proizvela 51 000 [[tona]] volframovog koncentrata u 2009., što je bilo 83% svjetske proizvodnje te godine (61 000 tona). Ostali veći proizvođači volframa su: [[Rusija]] (2 500 tona), [[Kanada]] (1 964 tone), [[Bolivija]] (1 023 tone), [[Austrija]] (900 tona), [[Portugal]] (900 tona), [[Tajland]] (600 tona), [[Brazil]] (500 tona), [[Peru]] (500 tona) i [[Ruanda]] (500 tona). U [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] je primjećeno [[etika|neetičko]] [[Rudarstvo|rudarenje]] volframa.

Naziv volframit je nastao je od [[Njemački jezik|njemačkog]] prijevoda [[Latinski jezik|latinskog naziva]] volframove rude "''lupi spuma''" (Wolf + Rahm), što znači "vučja pjena".

==Primjena==
Oko pola proizvedenog [[volfram]]a se koristi za dobivanje [[tvrdi metal|tvrdih metala]], posebno [[volframov karbid|volframovog karbida]]. <ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
[[Datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg|mini|desno|250px|Žareća nit od volframa za [[Električna žarulja|električne žarulje]] se dobiva [[metalurgija praha|metalurgijom praha]].]]
[[Datoteka:Wolframite from Portugal.jpg|mini|desno|250px|[[Mineralne sirovine|Ruda]] [[volframit]] iz [[Portugal]]a.]]
===Tvrdi metal===
[[Tvrdi metal]] ili '''tvrda legura''' se upotrebljava za izradu visokokvalitetnih reznih [[alat]]a, kod kojih mogu da se primijene velike brzine rezanja i dobije visok [[Tolerancija hrapavosti površine|kvalitet površine]] koja se obrađuje. Zbog visokih [[temperatura]] koje se pri postupcima rezanja razvijaju (> 700 [[Celzijev stupanj|°C]]), zahtijev u svojstvima se prije svega odnosi na veliku [[tvrdoća|tvrdoću]], otpornost na trošenje i stabilnost osobina na povišenim temperaturama ([[puzanje]]). Rezni alati izrađeni od tvrdih metala imaju bolja svojstva od alata izrađenih od [[brzorezni čelik|brzoreznih čelika]], posebno bolja svojstva rezanja na povišenim temperaturama. Izrađuju se postupkom sinterovanja ([[metalurgija praha]]) kao na primjer tvrde legure na osnovi [[volframov karbid|volframovog karbida]], [[titanijev karbid|titanijevog karbida]], [[titanijev nitrid|titanijevog nitrida]] (kompozitni materijal) i postupkom [[lijevanje|lijevanja]] kao što su steliti, za [[brzina|brzine]] do 500 [[metar|m]]/[[minuta|min]] i temperature do 1000 ºC. Zbog načina dobivanja, ali i velike tvrdoće, tvrdi metali ne mogu da se oblikuju plastičnim deformiranjem, niti da se [[toplinska obrada|toplinski obrađuju]]. <ref> [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=48609] "Pregled postupaka modificiranja i prevlačenja metala", Stupnišek Mladen; Matijević Božidar, bib.irb.hr, 2000.</ref>

[[Volframov karbid]] WC dobiven metalurgijom praha (sinterovanje) je prvi prikazao 1927. Friedrich Krupp iz [[Njemačka|Njemačke]], pod nazivom '''Widia''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''wie Diamant'' - u prijevodu poput [[dijamant]]a).

===Žarne niti električnih žarulja===
Važna je upotreba volframa za žarne niti [[Električna žarulja|električnih žarulja]] i [[katoda]] [[Elektronska cijev|elektronskih cijevi]]. Žarne niti se proizvode ili iz štapića volframa ciklusima: [[kovanje]] - zagrijavanje - hlađenje, dok ne postane rastezljiv metal da se može izvlačiti u tanke niti promjera oko 0,01 [[metar|mm]]. Druga metoda je propuštanje niti napravljenih od smjese praha volframa, 1 - 4% ThO2 i veziva kroz peći zagrijane na temperaturu 2200 - 2400 °C. U tom prolazu praškasta smjesa se [[Metalurgija praha|sinterira]], a ThO2 pospješuje proces sinteriranja i kontrolira rast [[kristalno zrno|kristalnog zrna]], a time i [[Mikrostruktura|mikrokristalnu morfologiju]]. Volfram za žarne niti mora imati izdužene mikrokristale. Ovako dobivene volframove niti upotrebljavaju se za proizvodnju žarnih niti u elektronskim i katodnim cijevima, te električnim žaruljama.

===Volfram za legiranje===
Iz volframa se izrađuje ferovolfram, [[legura]] koja se upotrebljava u [[metalurgija|metalurgiji]] za dobivanje čvrstih [[Legirani čelik|volframovih čelika]], koji se odlikuju izuzetnom [[korozija|antikorozivnošću]] na visokim temperaturama. Koriste se za izradu oplata visokotemperaturnih peći, električnih grijača i brojnih [[raketa|raketnih]] elemenata, posebno [[mlaznica]] u [[Svemirske letjelice|svemirskoj tehnologiji]]. Poznati čelici za [[Brzorezni čelik|brzorezne alate]], ''Haselloy'' i ''Stellit'', legirani su volframom. [[Volframov karbid]] (WC), jedna je od najtvrđih tvari i glavnih proizvoda na bazi volframa, a koristi se za izradu brzoreznih alata ili kao nanos na alatima iz [[Tvrdi metal|tvrdih sinterovanih metala]], te za alate koji se upotrebljavaju u naftnoj industriji i [[rudarstvo|rudarstvu]] - za najkritičnije dijelove (vrhove bušilica i rudarskih drobilica). Karbid ima tvrdoću 9,5 na [[Mohsova ljestvica|Mohsovoj ljestvici]] od 10 (za [[dijamant]]) i [[talište]] pri 2860°C. <ref> "Specijalni čelici", skripta - Sveučilište u Zagrebu, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref>

Volfram se legira i s drugim metalima kao što su [[srebro]], [[Bakar (element)|bakar]] i [[nikal]]. Ove se legure koriste za električne kontakte, štitove za [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajuća zračenja]], izradu teških [[Strojni dio|strojnih dijelova]] ([[žiroskop]]skih rotora, [[zrakoplov]]nih protuutega i sl.). Legure s [[kobalt]]om i [[krom]]om također se koriste za izradu reznih alata i raznih ekstruzijskih elemenata.

[[Tantal]] se najviše koristi legiran s volframom i [[niobij]]em, te nešto manje s [[hafnij]]em i [[molibden]]om. Volfram u kristalu tantala stvara čvrstu, malo prednapregnutu [[Otopine|otopinu]], čime mu povećava [[čvrstoća|čvrstoću]] (efekt očvršćavanja čvrste otopine), a vrlo malo utječe na antikorozivnost tantala. Ove su legure izuzetno [[korozija|antikorozivne]] (mogu im parirati jedino [[staklo|stakla]]), pa se koriste za izradu dijelova u kemijskim postrojenjima koji su izloženi jakim korozivnim sredstvima (najčešće za prevlačanje reakcijskih [[kotao|kotlova]]). Koriste se u proizvodnji [[Klorovodična kiselina|klorovodične kiseline]] i [[Peroksidi|vodikovog peroksida]], za izradu kada za kromiranje, kao dodaci [[krom]]ovih grijača i čelika ili za proizvodnju samih visokotemperaturnih grijača. Legure na bazi tantala, uz visoku antikorozivnost, vrlo su čvrste pa se koriste i u svemirskoj tehnologiji. Dodaci [[cirkonij]]a omogućuju zadržavanje visoke čvrstoće i do temperature od 1200 °C, ali cirkonij smanjuje antikorozivna svojstva legure.

===Kinetički penetrator===
[[Legura|Legure]] volframa, [[nikal|nikla]] i [[željezo|željeza]] (ili kobalta) se koriste za izradu kinetičkog penetratora. [[Kinetički penetrator]] (znan kao KE penetrator) je tip municije, koja poput [[Metak|metka]] ne eksplodira, a za proboj (penetraciju) mete koristi [[kinetička energija|kinetičku energiju]]. Ovaj naziv može se koristiti za svu municiju koja koja koristi kinetičku energiju kako bi probila neko sredstvo ili metu, ali obično se misli na protuoklopna oružja, kao APFSDS ([[Engleski jezik|engl]]. ''Armor-Piercing Fin-Stabilized Discarding Sabot'') ili LRP (engl. ''Long-Rod Penetrator''), a ne na metke.

Obrnuto od KE penetratora je uporaba [[Kemijska energija|kemijske energije]] kao penetratora. U uporabi su dvije vrste takvih projektila: HEAT (engl. ''High Explosive Anti-Tank'') i HESH (engl. ''High Explozive Squash Head''). U prošlosti su ovakvi projektili masovno korišteni za uništavanje [[tenk]]ova, ali sa pojavom dvoslojnog i višeslojnog (Chobhom) oklopa kakve danas koriste suvremeni tenkovi, njihova učinkovitost u probijanju oklopa je postala znatno manja.

===TIG postupak zavarivanja===
TIG ili elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti inertnog plinom (engl. ''Gas Tungsten Arc Welding – GTAW''), je ručni postupak [[zavarivanje|zavarivanja]], koji koristi netaljivu volfram elektrodu, inertni ili poluinertni zaštitni plin, i posebno dodatni materijal. Karakteristika ovog postupka je stabilan [[električni luk]] i visoko kvalitetan zavar, ali zahtjeva izuzetne vještine zavarivača i relativno je spor. Iako se može koristiti za skoro sve vrste materijala, najčešće se koristi za zavarivanje [[nehrđajući čelik|nehrđajućih čelika]] i lakih metala. Često se koristi kod proizvodnje [[bicikl]]a, [[zrakoplov]]a i [[brod]]ova.

{{commonscat|Wolframite|Volframit}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Minerali]]
[[Kategorija:Metalurgija]]

Volframit - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica