WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T13:16:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir rijeka
| ime = Volga
| slika = Volgarivermap.png
| slika_opis = Porječje Volge
| Duljina = 3692
| Nadmorska visina izvora = 228
| Prosječni istjek = 8060 kod [[Volgograd]]a
| Površina porječja = 1.380.000
| Izvor = [[Volgoverhovje]]
| Ušće =
| Tip ušća =
| Pritoke = [[Kama (rijeka)|Kama]], [[Oka (rijeka)|Oka]], [[Sura (rijeka)|Sura]], [[Vetluga (rijeka)|Vetluga]].
| Države kroz koje protječe = {{ZD+X/R|RUS}}
| Gradovi kroz koje protječe = [[Astrahan]], [[Volgograd]], [[Samara]], [[Kazan]], [[Uljanovsk]], [[Nižnji Novgorod]], [[Jaroslavlj]]
| Slijev = [[Kaspijski slijev|kaspijski]]
| Ulijeva se u = [[Kaspijsko more]] (–28 m)
| Plovna od - do =
}}

'''Volga''' je sa svojih 3534 km najduža [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Europa|Europi]]. U [[stari vijek|starom vijeku]] je bila poznata pod imenom ''Atil'' odnosno [[Stara Grčka|stari Grci]] su je poznavali pod imenom ''Rha''. Čitav tok rijeke nalazi se na području [[Rusija|Rusije]].

Izvire u [[Valdajsko visočje|Valdajskom visočju]] pokraj sela [[Volgoverhovje]] [[Tverska oblast]] na 228 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]], a utječe u [[Kaspijsko more]] koje je na –28 m nadmorske visine. Ona, dakle, na cijeloj svojoj dužini ima ukupni pad od samo 256 m.

U Volgu utječe oko 200 rijeka, a čitavo [[porječje]] ima oko 151.000 rijeka, potoka i drugih vodotoka, dok njeno ukupno slivno područje obuhvaća površinu od 1,36 milijuna km². Kao vodeni put povezuje sjever i zapad Europe s Kaspijskim morem i [[Središnja Azija|Središnjom Azijom]]. Srednja godišnja količina vode iznosi 258 milijardi [[metar kubni|kubnih metara]].

== Riječni tok ==
Čitav tok rijeke se obično dijeli na tri dijela:
* gornji tok – od izvora do ušća [[Oka (rijeka)|Oke]]
* srednjí tok – od ušća [[Oka (rijeka)|Oke]] do ušća [[Kama (rijeka)|Kame]]
* donjí tok – od ušća [[Kama (rijeka)|Kame]] do ušća u [[Kaspijsko more]]

=== Gornji tok ===
[[Datoteka:Tver winter01.jpg|mini|200px|lijevo|Zaleđena Volga kod [[Tver]]a]]
Nakon što napusti [[Valdajsko visočje]], Volga stiže do [[Ržev]]a i od tu skreće na sjeveroistok. Od tog mjesta na dalje rijekom mogu ploviti manji teretni brodovi. Nizvodno je smješten grad [[Tver]] (ranije ''Kalinjin'') osnovan [[1135.]] na cesti koja povezuje [[Moskva|Moskvu]] i [[Petrograd]]. Volga dalje teče kroz [[umjetno jezero Ivankovo]] prema [[Dubna|Dubni]] gdje u Volgu utječe [[Moskovski kanal|kanal Moskva – Volga]]. Rezervoar kod Dubne je napravljen da bi se iz njega snabdijevalo vodom Moskvu. Nedugo zatim rijeka stiže do [[Ugličko umjetno jezero|Ugličkog umjetnog jezera]] koje je napravljeno gradnjom [[brana|brane]] kod [[Uglič]]a. Nastavljajući prema sjeveru, ona protiče kroz još jedno jezero, ovaj put je to [[Rybinsko umjetno jezero]] koje je istovremeno i najstarije takvo jezero na Volgi. U njega utječu [[Mologa]], [[Šeksna]] i [[Kanal Volga – Baltičko more]].

=== Srednji tok ===
[[Datoteka:Nizhny-Novgorod-Volga-Bor-1460.jpg|mini|200px|desno|Volga u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]].]]
Nakon brane leži [[Rybinsk]] (ranije ''Andropov''), koji je najveća prekrcajna luka na gornjem dijelu Volge. Tu Volga skreće na jugoistok i dolazi do [[Jaroslavlj]]a, jednog od najstarijih ([[11. stoljeće]]) gradova središnje [[Rusija|Rusije]]. Najveći dio otpadnih voda industrije koja ovdje radi, odlazi u rijeku nepročišćeno. Oko 70 km nizvodno je [[Kostroma (grad)|Kostroma]], grad koji je osnovan [[1152.]] na ušću [[Kostroma (rijeka)|istoimene rijeke]] (lijeva pritoka Volge). Iza [[Kinešma|Kinešme]] je ponovo na Volgi izgrađena brana za [[umjetno jezero Nižnji Novgorod]] koje je dugačko 80 km.

U [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]] u Volgu s desne strane utječe [[Oka (rijeka)|Oka]]. Nakon spajanja s Okom, Volga skreće na istok, a u [[Marij El]]u napravljeno je još jedno, [[Čeboksarsko umjetno jezero]]. Kako bi se oslobodio prostor za ovo jezero, 1980-tih godina su s tog područja preseljene desetine tisuća pripadnika naroda [[Marijci|Mari]]. 150 km dalje na istoku Volga stiže u [[Kazan]], glavni grad [[Tatarstan]]a, gdje skreće na jug. Kazan leži na početku čitavih 580 km dugačkog [[umjetno jezero Samara|umjetnog jezera Samara]] koje je, sa 6450 km², najveće umjetno jezero na Volgi ali i u [[Europa|Europi]] (treće u svijetu). Tu i [[Kama (rijeka)|Kama]] utječe u Volgu. Uz obalu su smješteni gradovi [[Simbirsk]] (ranije Uljanovsk) i [[Toljati]]. U petlji koju ovdje Volga ima, leži milijunski grad [[Samara]] (ranije ''Kuibišev''). Volga mu prilazi s lijeve strane a na kraju te "petlje" leži [[Sjzran]].

=== Donji tok ===
[[Datoteka:Volga_Ulyanovsk-oliv.jpg|mini|200px|desno|Volga pokraj [[Uljanovsk]]a.]]
[[Saratovsko umjetno jezero]] počinje ovdje, a nastalo je gradnjom kod [[Balakovo|Balakova]]. Nizvodno od tog industrijskog grada u Volgu utječe [[Veliki Irgis]]. Između Balakova i [[Saratov]]a su do [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] živjeli [[povolški Nijemci]]. S početkom rata deportirani su u [[Sibir]] i [[Kazahstan]]. Volga još samo u tom svom dijelu izgleda onako kakva je oduvijek bila. Od Kazana do volgograda desna, zapadna obala Volge oivičena je brežuljcima od kojih naviša točka seže do 375 m, dok se uz suprotnu, lijevu obalu pružaju nepregledne livade, osim na mjestima gdje su umjetnim jezerima poplavljeni dijelovi obalnih područja. [[Saratov]] kroz koji dalje protječe Volga, je industrijski i univerzitetski grad s oko 880.000 stanovnika. Tu počinje 600 km dugačko [[Volgogradsko umjetno jezero|Volgogradski vodospremnik]] na čijoj obali leži grad [[Kamišin]]. Ispod brane su gradovi [[Volgograd]] (ranije ''Caricin'', pa [[Staljingrad]]) i [[Volžskij]]. Volgograd se pruža zapadnom obalom Volge u dužini većoj od 80 km. Kod Svetlog Jara se prema zapadu odvaja [[kanal Volga – Don]]. On je veza sa [[Crno more|Crnim morem]] a iskopan je između 1950. i 1957. najvećim dijelom prisilnim radom. Kod Volžskija se od Volge odvaja [[Ahtjuba]]. Tu se Volga okreće svojim t.zv. "koljenom" prema jugoistoku i nastavlja prema [[Kaspijsko more|Kaspijskom moru]].

=== Delta ===
[[Datoteka:Astrachan_Volgadelta.jpg|mini|200px|desno|Volga oko ušća]]
Na početku [[Delta Volge|Delte Volge]] smjestio se grad [[Astrahan (grad)|Astrahan]] (ranije ''Itil''). Dijelovi delte su zaštićeni kao važna međustanica [[Ptice selice|ptica selica]]. Dva najveća rukava Volge u delti su Bahtemir i Tabola, a [[Ahtjuba]] utječe u najveće jezero na svijetu nešto istočnije.

=== Važne pritoke Volge ===

* [[Mologa]]
* [[Šeksna]]
* [[Kostroma (rijeka)|Kostroma]]
* [[Unša]]
* [[Oka (rijeka)|Oka]]
* [[Sura (rijeka)|Sura]]
* [[ (rijeka)|Vetluga]]
* [[Kama (rijeka)|Kama]]
* [[Samara (pritoka Volge)|Samara]]
* [[Veliki Irgis]]

== Arheologija ==
[[Datoteka:Astrakhan-Razin throws persian princess.jpg|mini|lijevo|300px|[[Stjenka Razin]] baca perzijsku princezu u Volgu. Gravira iz knjige objavljene u Amsterdamu, 1681. godine.]]
[[Arheologija|Arheološki]] nalazi dokazuju da su na obalama Volge ljudi živjeli od pradavnih vremena. U različitim razdobljima su se na obalama rijeke nalazili različiti upravni i trgovački gradovi, kao [[Veliki Bulgar]] (u blizini grada [[Bolgari]] u Tatarstanu), [[Saraj (grad)|Saraj]] (nedaleko [[Volgograd]]a) i [[Itil]] (danas [[Astrahan]]). Plodno tlo delte mnogi povijesničari smatraju koljevkom [[indogermanski narodi|indogermanskih naroda]], među njima [[Kelti]], koji su s tog područja krenuli u širenje prema [[Europa|Europi]]. Volga je služila i kao trgovački put od [[Skandinavija|Skandinavije]] pa sve do [[Perzija|Perzije]].

== Vodeni sustav ==

Osnovni izvori vode su snježne padaline (60 %), podzemne vode (30 %) i kišne padaline (10 %). Prirodni sustav karakterizira dužina proljeća (od travnja do lipnja), malom količinom vode u ljeto i zimu, te kišom uzrokovane poplave u jesen (listopad). Godišnje fluktuacije u razini na poziciji prije kaskada od brana doseže u [[Tver]]u 11 m, ispod ušća [[Kama (rijeka)|Kame]] 15 – 17 m a u [[Astrahan]]u 3 m. Nakon regulacije toka fluktuacije se naglo smanjuju. Povećanje istijeka do Volgograda prikazuje tablica:
{| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="border-collapse:collapse;"
|- valign=top align=right
! bgcolor="#99CCFF" width="33%" align=left | mjesto
! bgcolor="#99CCFF" width="22%" | udaljenostt od ušća
! bgcolor="#99CCFF" width="22%" | veličina slijeva rijeke
! bgcolor="#99CCFF" width="22%" | prosječni godišnji istjek
|- valign=top align=right
| align=left | [[Gornjovolška brana]]
|
|
| 29 m³/s
|- valign=top align=right
| align=left | [[Tver]]
|
|
| 182 m³/s
|- valign=top align=right
| align=left | [[Jaroslavlj]]
|
|
| 1110 m³/s
|- valign=top align=right
| align=left | [[Nižnji Novgorod]]
|
|
| 2970 m³/s
|- valign=top align=right
| align=left | [[Samara]]
|
|
| 7720 m³/s
|- valign=top align=right
| align=left | [[Volgograd]]
|
|
| 8060 m³/s
|}

Ispod Volgograda gubici su oko 2 % kao rezultat isparavanja. Maksimalni istjek vode ispod ušća Kame u prošlosti je dostizao 67 000 m³/s, a u Volgogradu kao rezultat razlijevanja u dolinu ne prelazi 52 000 m³/s. Nakon reguliracije toka najviša stopa istjeka se oštro smanjila te najniža uvelike narasla. Vodenu ravnotežu rijeke tijekom dugog razdoblja Volgograd bilježi u tablici:
{| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="border-collapse:collapse;"
|- valign=top align=right
! bgcolor="#99CCFF" width="33%" align=left | proces
! bgcolor="#99CCFF" width="22%" | [[milimetr|mm]]
! bgcolor="#99CCFF" width="22%" | [[kilometr krychlový|km³]]
|- valign=top align=right
| align=left | [[padalina]]
| 662
| 900
|- valign=top align=right
| align=left | [[istjek (hidrologija)|istjek]]
| 187
| 254
|- valign=top align=right
| align=left | [[isparavanje]]
| 475
| 646
|}
Prije postavljanja [[brana]], rijeka je donosila na ušće godišnje oko 25 Mt [[nanos]]a i 40 do 50 Mt otopljenih [[mineral]]a. Temperatura vode u sred ljeta u srpnju je doseže 20 do 25°С. U [[Astrahan]]u se otapa sredinom ožujka, više do [[Kamišin]]a u prvoj polovici travnja i sredinom travnja u preostalom toku. Na gornjem i srednjem toku zamrzava se krajem studenog te na donjem toku početkom prosinca. Bez leda ostaje približno 200 dana te 260 dana u Astrahanu. Nakon što su postavljene brane, promijenio se temperaturni režim rijeke, na gornjem toku se vrijeme zaleđenosti produžilo, a na donjem se naprotiv taj period skratio.

{|class="wikitable
| align="center" | [[Datoteka:Rzhev.jpg|200px|mini|desno|Volga u [[Ržev]]u, Prvom gradu od izvora. Foto s početka XX stoljeća.]]
| align="center" | [[Datoteka:Saratov bridge in July 2020.jpg|240px|mini|desno|Most preko Volge u [[Saratov]]u, najdulji u Rusiji.]]
| align="center" | [[Datoteka:Astrakhan quay.jpg|200px|mini|desno|Volga u [[Astrahan]]u, posljednjem gradu na Volgi. U Astrahanu se Volga sužava zbog mnogobrojnih rukavaca, formirajući deltu.]]
|-
|}

== Gospodarstvo ==
=== Energetika – Umjetna jezera na Volgi ===

Na Volgi su sagrađena [[umjetno jezero|umjetna jezera]] kao dio [[Volško-kamska kaskada|Volško-kamske kaskade]], od kojih su – gledano nizvodno – najveće sljedeće:

* [[Umjetno jezero Ivankovo]] (poznato i kao ''Moskovsko more'')(327 km², 1,12 mlrd. m³)
* [[Ugličko umjetno jezero]] (249 km², 1,2 mlrd. m³)
* [[Rybinsko umjetno jezero]] (4580 km², 25,4 mlrd. m³)
* [[Umjetno jezero Nižnji Novgorod]] (ranije ''Umjetno jezero Gorki'')(1590 km², 8,7 mlrd. m³)
* [[Čeboksarsko umjetno jezero]] (2274 km², 13,8 mlrd. m³)
* [[Umjetno jezero Samara]] (ranije ''Kuibiševsko umjetno jezero'')(6450 km², 58 mlrd. m³)
* [[Saratovsko umjetno jezero]] (1831 km², 12,9 mlrd. m³)
* [[Volgogradsko umjetno jezero]] (3117 km², 31,5 mlrd. m³)

=== Plovni kanali ===
[[Datoteka:Nizhny-Novgorod-Volga-Barge-1459.jpg|mini|300px|[[Vodni promet]].]]
Rijeka je povezana s okolnim riječnim sustavima kroz vodne kanale.
* s [[Baltičko more|Baltičkim morem]]
** [[Volško-baltički vodení put]]
** [[Gornjovolhovski kanal]]
** [[Tihvinski kanal]]
* s [[Bijelo more|Bijelim morem]]
** [[Sjevernodvinski kanal]]
** [[Bjelomorsko-baltički kanal]]
* s [[Azovsko more|Azovskim]] i s [[Crno more|Crnim morem]]
** [[Volško-donski kanal]]
* s rijekom [[Moskva (rijeka)|Moskvom]]
** [[Moskovski kanal]]
Planirano spajanje s rijekom [[Ural (rijeka)|Ural]] ([[Volško-uralski kanal]]) nije realizirano.

=== Mjesta na Volgi ===
Volga sa svojim pritokama i kanalima, bila je u prošlosti i danas važna prometna arterija, koja prolazi sljedećim gradovima (nizvodno):
{| width="100%"
| width="30%" valign="top" |
* [[Ržev]]
* [[Tver]]
* [[Dubna]]
* [[Kimry]]
* [[Rybinsk]]
* [[Jaroslavlj]]
* [[Kostroma (grad)|Kostroma]]
* [[Kinešma]]
* [[Nižnji Novgorod]]
* [[Bor (Nižnjenovgorodska oblast, Rusija)|Bor]]
* [[Kstovo]]
* [[Čeboksari]]
* [[Zelenodolsk]]
| width="30%" valign="top" |
* [[Kazan]]
* [[Uljanovsk]] (Simbirsk)
* [[Toljati]]
* [[Samara]]
* [[Sizran]]
* [[Balakovo]]
* [[Saratov]]
* [[Marks]]
* [[Engeljs]]
* [[Kamišin]]
* [[Volgograd]]
* [[Volžskij]]
* [[Astrahan]]
| width="40%" valign="top" |
[[Datoteka:Russia River Volga.jpg|mini|300px|Volga u [[Jaroslavlj]]u, jesensko jutro.]]
|}

{{Rusija}}

[[Kategorija:Porječje Volge| ]]
[[Kategorija:Kaspijski slijev (Europa)]]
[[Kategorija:Rijeke u europskom dijelu Rusije]]

Volga - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica