WikiSysop: bnz

2022-04-13T02:24:29Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 02:24, 13. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Vrtlog'''-->~~[[datoteka:Airplane vortex edit.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Turbulencija\|Turbulentno]] strujanje na [[Krilo zrakoplova\|krilu zrakoplova]] i pojava vrtloga.]]		[[datoteka:Airplane vortex edit.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Turbulencija\|Turbulentno]] strujanje na [[Krilo zrakoplova\|krilu zrakoplova]] i pojava vrtloga.]]

	[[datoteka:Low pressure system over Iceland.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Island]]ska [[ciklona]] 4. rujna 2003.]]		[[datoteka:Low pressure system over Iceland.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Island]]ska [[ciklona]] 4. rujna 2003.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T01:16:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Airplane vortex edit.jpg|mini|desno|250px|[[Turbulencija|Turbulentno]] strujanje na [[Krilo zrakoplova|krilu zrakoplova]] i pojava vrtloga.]]

[[datoteka:Low pressure system over Iceland.jpg|mini|desno|250px|[[Island]]ska [[ciklona]] 4. rujna 2003.]]

[[datoteka:High pressure Area Sep 08 2012.jpg|mini|desno|250px|[[umjetni satelit|satelit]]ski snimak [[anticiklona|anticiklone]] iznad [[Australija|Australije]] 8. rujna 2012., gdje se vidi [[strujanje]] u suprotnom smjeru od gibanja kazaljke na [[Sat (instrument)|satu]] i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone.]]

[[datoteka:F5 tornado Elie Manitoba 2007.jpg|mini|desno|250px|[[Tornado]].]]

[[datoteka:Tornado near Cala Ratjada (Mallorca) 11.09.05.jpg|mini|desno|250px|[[Pijavica (atmosferska pojava)|Pijavica]].]]

[[datoteka:Eddy currents due to magnet.svg|mini|desno|250px|[[Foucaultove struje]] su [[Električna struja|električne struje]] velike jakosti, koje nastaju u unutrašnjosti [[Električni vodič|metalnih vodiča]] podvrgnutih djelovanju promjenljivoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] (crvene [[silnice]]).]]

[[datoteka:Accretion disk.jpg|mini|desno|250px|Umjetnički prikaz nastajanja [[crna rupa|crne rupe]] od obližnje zvijezde, te stvaranja [[Akrecijski disk|akrecijskog diska]].]]

[[datoteka:Reynolds observations turbulence 1883.svg|mini|desno|250px|[[Osborne Reynolds|Reynoldsove]] zabilješke o trenutku prelaska iz [[Laminarno strujanje|laminarnog]] u [[turbulencija|turbulentno]] [[strujanje]] [[fluid]]a.]]

'''Vrtlog''' je [[Spirala|spiralno]] [[strujanje]] [[fluid]]a ([[plin]]ovi ili [[tekućine]]), prašinaste tvari, [[električna struja|električne struje]] i drugo oko [[točka|točke]] ili [[os]]i. Vrtložne električne struje ([[Foucaultove struje]]) nastaju u unutrašnjosti metalnih [[vodič]]a u jakom [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. Magnetski vrtlozi u [[Supravodljivost|supravodičima]] oblikuju se prilikom prijelaza u supravodljivo stanje. <ref> '''vrtlog''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65546] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Primjeri ==

=== Ciklona ===
{{glavni|Ciklona}}

'''Ciklona''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''cyclone'', prema [[Grčki jezik|grč]]. ''ϰύϰλος'': krug) je područje relativno sniženog [[tlak]]a u [[Tropi|izvantropskim]] [[Zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]], s [[promjer]]om od kojih 500 [[kilometar]]a do više tisuća kilometara, u kojem postoji vrtložno [[strujanje]] [[zrak]]a koje se može protezati i kroz cijelu [[Troposfera|troposferu]]. Na [[sinoptička karta|sinoptičkim kartama]] područje ciklone ograničeno je s više zatvorenih [[Izobare|izobara]]; [[vjetar|vjetrovi]] u cikloni pušu na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] u smjeru suprotnom od gibanja kazaljke na [[Sat (instrument)|satu]], a na [[Južna polutka|južnoj polutki]] u smjeru gibanja kazaljke na satu (ciklonalna cirkulacija). Zbog toga što je strujanje zraka u cikloni redovito povezano s minimumom u razdiobi [[tlak]]a na [[Morska razina|morskoj razini]] (barometarski ili barički minimum), katkada se područje sniženog tlaka zraka naziva i [[depresija]]. <ref> '''ciklona''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11840] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Anticiklona ===
{{glavni|Anticiklona}}

'''Anticiklona''' je područje visoka [[Atmosferski tlak|tlaka u atmosferi]]. Ako se raspored tlaka zraka na nekoj visini prikaže s pomoću [[izobare|izobara]], to jest linija jednakoga tlaka zraka, tada se anticiklona prikazuje zatvorenim kružnim ili eliptičnim izobarama u kojima se nalazi maksimum tlaka zraka (barometarski maksimum). U anticikloni na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] zrak struji u smjeru gibanja kazaljke na [[Sat (instrument)|satu]], na [[Južna polutka|južnoj polutki]] u obrnutom smjeru i udaljuje se od središta prema rubovima anticiklone. Zbog toga se u visinama zrak spušta pa u anticiklonalnim područjima pretežito prevladava lijepo i stabilno [[Vrijeme (klima)|vrijeme]] s malo [[oblak]]a. Osobito zimi, međutim, u donjim slojevima zraka u anticikloni se pojavljuju niski oblaci ili [[magla]]. <ref> '''anticiklona''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=2979] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Tornado ===
{{glavni|Tornado}}

'''Tornado''' ([[Engleski jezik|engl]]., [[Metateza|metatezom]] od [[Španjolski jezik|španj]]. ''tronada'': oluja) je vrlo intenzivan zračni vrtlog u obliku lijevka ili cijevi ispod [[oblak]]a vertikalnoga razvoja (kumulusa ili, češće, kumulonimbusa), koji se pruža sve do površine [[tlo|tla]]. Katkada se pojavljuje i više [[cijev]]i istodobno; cijev ne mora uvijek biti vidljiva. Promjer cijevi, nastale [[kondenzacija|kondenzacijom]] [[vodena para|vodene pare]], iznosi od nekoliko desetaka do stotinjak [[metar]]a, a visina cijevi može biti i do 1000 metara. Uzduž osi tornada nastaje nagli i jaki pad [[tlak zraka|tlaka zraka]], katkada i do 200 h[[Pa]]. [[Brzina]] razornoga [[vjetar|vjetra]] u vrtlogu najveća je brzina vjetra u prirodi, pa može premašiti i 500 [[Kilometar na sat|km/h]], dovodeći do velikih razaranja i pustošenja, te ljudskih žrtava na putanji dugoj katkada i više od stotinu kilometara. Tornado traje od nekoliko [[sekunda]] do jednoga [[sat]]a, rijetko više, a brzina pomicanja vrtloga ovisi o kretanju matičnoga oblaka i u prosjeku je oko 50 km/h. Tornado nastaje u uvjetima prodora svježega zraka iz sjevernih predjela na područje vrlo zagrijanoga zraka, na crti njihova dodira, uz jaku [[grmljavina|grmljavinu]], ponajprije u toplije doba godine.

Dva su tipa tornada: prvi se tip rjeđe pojavljuje, i to uz jako razvijene grmljavinske ćelije i takozvanu mezociklonu (područje rotirajuće, jake uzlazne struje unutar grmljavinske ćelije); drugi, češći tip nastaje na granici izraženo različitih i vrlo labilnih zračnih masa. Tornado se najčešće pojavljuje u središnjim dijelovima [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] (takozvana aleja tornada u [[Teksas]]u, [[Oklahoma|Oklahomi]] i [[Kansas]]u), no sve češće i u drugim dijelovima svijeta, pa i u [[Europa|Europi]] i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. [[Tornado kod Novske 1892.|Tornado je kraj Novske 1892.]] podignuo željeznički [[vagon]] težak više od 13 [[tona]] i odbacio ga na udaljenost od 30 metara, ranio putnike i izazvao veliku štetu. Jačina tornada procjenjuje se s pomoću takozvane [[Fujitina ljestvica|Fujitine ljestvice]] na temelju njegova djelovanja na objekte na tlu (6 stupnjeva), ili s pomoću takozvane [[TORRO ljestvica|TORRO-ljestvice]], koja se temelji na izmjerenim brzinama vjetra (12 stupnjeva). Osim izravnim opažanjem očevidaca, otkrivanje područja zahvaćenih tornadom moguće je i [[radar]]om, no za sada nema mogućnosti za ciljano djelovanje čovjeka na smanjenje ili otklanjanje nastanka tornada. <ref> '''tornado''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=61856] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Pijavica ===
{{glavni|Pijavica (atmosferska pojava)}}

'''Pijavica''' ili '''tromba''' je atmosferski vrtlog manjega razmjera (od 20 do 100 [[metar]]a) i kratka trajanja (od nekoliko [[minuta]] do najviše jednoga [[sat]]a) koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi (razlika u [[tlak zraka|tlaku zraka]] od 1 do 6 [[Pa]]) na razmjerno malom prostoru (u promjeru od 10 do 100 [[metar]]a) pojavljuje ispod [[oluja|olujnoga]] kišnog oblaka (kumulonimbusa) i kreće se zmijoliko i hirovito. Najčešće nastaje u jugozapadnom dijelu ciklone, gdje su [[temperatura]] i [[vlaga zraka]] visoke, ili ispred hladne atmosferske fronte. Čine ju jaki vrtložni vjetar i gibljivi oblačni stup. Proteže se od oblaka do (najčešće) morske površine. Donji dio pijavice (visok nekoliko metara) sastoji se od usisane morske vode, a gornji dio od kapljica nastalih [[kondenzacija|kondenzacijom]] vlažnoga zraka. Prijeđe li pijavica na kopno, duž putanje kojom prolazi može nanijeti goleme štete. Pijavice su znatno slabije [[jakost]]i (intenziteta) i kraćega trajanja od tornada. <ref> '''pijavica (tromba)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=62440] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Vrtložne struje ===
{{glavni|Foucaultove struje}}

'''Foucaultove struje''' su [[Električna struja|električne struje]] velike jakosti, koje nastaju u unutrašnjosti [[Električni vodič|metalnih vodiča]] podvrgnutih djelovanju promjenljivoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]]. Zbog toga što teku u zatvorenim krivuljama nalik vrtlozima, nazivaju se i '''vrtložne struje'''. U [[Električni strojevi|električnim strojevima]] ([[električni generator]], [[transformator]]) one su nepoželjne jer zagrijavaju metalnu armaturu, što je dvostruko štetno: izazivaju gubitak [[energija|energije]] i povišenje radne [[temperatura|temperature]] [[stroj]]a. Kako bi se Foucaultove struje smanjile ili oslabile, metalni se dijelovi električnih strojeva izrađuju od tankih lamela ili [[Lim (kovina)|limova]] (0,3 do 5,5 [[mm]] debljine) međusobno razdvojenih [[izolator]]om (slojem [[lak]]a ili tankoga [[papir]]a). Foucaultove struje mogu se i korisno upotrijebiti (kod [[Elektroindukcijska peć|indukcijskih peći]], elektrodinamičkih prigušivača, elektromagnetskih [[Kočnice|kočnica]] na vozilima i drugo). <ref> '''Foucaultove struje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20293] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Supravodljivost ===
{{glavni|Supravodljivost}}

'''Supravodljivost''' je stanje pojedinih [[tvar]]i koje se na niskim [[temperatura]]ma očituje u nestanku njihova [[Električni otpor|električnoga otpora]], prolasku [[električna struja|električne struje]] kroz tanku [[izolator]]sku barijeru unutar njih bez električnoga otpora ('''Josephsonov učinak''' - [[Brian Josephson]]) i lebdenju [[magnet]]a iznad njihove površine ('''Meissnerov učinak''' - [[Walther Meissner]]). <ref> '''supravodljivost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58849] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Supravodǉivost je [[kvantna mehanika|kvantnomehanička]] pojava i ne može se objasniti [[Klasična mehanika|klasičnom fizikom]]. Tipično nastaje u nekim [[materijal]]ima na jako niskim [[temperatura]]ma (nižim od -200 [[°C]]).

=== Akrecijski disk ===
{{glavni|Akrecijski disk}}

'''Akrecijski disk''' (lat. ''accretio'': rastenje) je oblik nastao spiralnim padanjem difuzne tvari na [[nebesko tijelo]] ([[Protozvijezda|protozvijezdu]], [[Bijeli patuljak|bijeloga patuljka]], [[Neutronska zvijezda|neutronsku zvijezdu]], [[crna rupa|crnu rupu]] ili jezgru [[galaktika|galaktike]]). [[Gravitacija|Gravitacijske sile]] privlače [[tvar]], a velika [[kutna količina gibanja]] daje joj oblik [[disk]]a. Zbog utjecaja više [[sila]] (gravitacijske, magnetske, sile trenja) tvar se zagrijava i emitira [[elektromagnetsko zračenje]]. [[Frekvencija]] zračenja najviše ovisi o tijelu oko kojega se disk oblikovao. Na primjer, ako je tijelo protozvijezda, zračenje je [[Infracrveno zračenje|infracrveno]], ako je bijeli patuljak, zračenje je u vidljivom dijelu elektromagnetskoga spektra, a ako je neutronska zvijezda ili crna rupa, zračenje je [[Rendgenske zrake|rendgensko]]. Akrecijski se disk često oblikuje u sustavima bliskih [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]]. Smatra se da veliki sjaj [[kvazar]]a nastaje zračenjem akrecijskoga diska oko supermasivne crne rupe. <ref> '''akrecijski disk''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=1143] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Strujanje ==
{{glavni|Strujanje}}

'''Strujanje''' je [[gibanje]] [[tekućine]] ili [[plin]]a ([[fluid]]a). Prema putanji strujanja razlikuje se [[laminarno strujanje|laminarno]] i turbulentno strujanje. Kod laminarnoga strujanja sve čestice u istom sloju fluida imaju istu [[brzina|brzinu]], to jest svi slojevi fluida gibaju se [[Paralelnost|paralelno]] i fluid se nužno giba sporo. Kada brzina poraste, slojevi se miješaju i strujanje postaje [[Turbulencija|turbulentno]]. Prema promjenljivosti brzine razlikuje se: stacionarno strujanje, kod kojega je [[količina tvari]] koja prođe kroz svaki presjek [[Konstanta|konstantna]], i nestacionarno strujanje, kod kojega se ta količina mijenja. Ovisno o tome stvaraju li se pri strujanju vrtlozi razlikuje se vrtložno i potencijalno strujanje. Strujanje je vrtložno ako se stvaraju vrtlozi, a ako se vrtlozi ne stvaraju, brzina strujanja može se prikazati s pomoću takozvane potencijalne [[Funkcija (matematika)|funkcije]] pa se takvo strujanje naziva potencijalno. [[Prijenos topline]] strujanjem je [[konvekcija]]. <ref> '''strujanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58473] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mehanika fluida]]
[[Kategorija:Aerodinamika]]

Vrtlog - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica