WikiSysop: bnz

2022-04-13T03:56:12Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 03:56, 13. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Vulkanoidi'''-->~~
	[[Datoteka:Vulcanoid.png\|desno\|mini\|270x270px\| Umjetnikov dojam vulkanoida. ]]		[[Datoteka:Vulcanoid.png\|desno\|mini\|270x270px\| Umjetnikov dojam vulkanoida. ]]
	'''Vulkanoidi''' su hipotetska populacija [[Asteroidi\|asteroida]] koji orbitiraju oko [[Sunce\|Sunca]] u dinamički stabilnoj zoni unutar orbite planeta [[Merkur\|Merkura]]. Nazvani su po hipotetičkom planetu [[Vulkan (planet)\|Vulkan]], čije je postojanje osporeno [[1915.]] godine pojavom [[Opća teorija relativnosti\|opće teorije relativnosti]]. Do sada nisu otkriveni vulkanoidi, a još nije jasno postoje li uopće.		'''Vulkanoidi''' su hipotetska populacija [[Asteroidi\|asteroida]] koji orbitiraju oko [[Sunce\|Sunca]] u dinamički stabilnoj zoni unutar orbite planeta [[Merkur\|Merkura]]. Nazvani su po hipotetičkom planetu [[Vulkan (planet)\|Vulkan]], čije je postojanje osporeno [[1915.]] godine pojavom [[Opća teorija relativnosti\|opće teorije relativnosti]]. Do sada nisu otkriveni vulkanoidi, a još nije jasno postoje li uopće.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T16:56:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Vulcanoid.png|desno|mini|270x270px| Umjetnikov dojam vulkanoida. ]]
'''Vulkanoidi''' su hipotetska populacija [[Asteroidi|asteroida]] koji orbitiraju oko [[Sunce|Sunca]] u dinamički stabilnoj zoni unutar orbite planeta [[Merkur|Merkura]]. Nazvani su po hipotetičkom planetu [[Vulkan (planet)|Vulkan]], čije je postojanje osporeno [[1915.]] godine pojavom [[Opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]]. Do sada nisu otkriveni vulkanoidi, a još nije jasno postoje li uopće.

Ako postoje, vulkanoidi bi lako mogli izbjeći otkrivanje, jer bi bili vrlo mali i blizu sjajnog sunca. Zbog blizine Sunca, pretraživanja sa zemlje mogu se obavljati samo tijekom sumraka ili pomračenja Sunca. Svi vulkanoidi moraju biti veliki između 100 metrara i 6 kilometara u promjeru i vjerojatno se nalaze u gotovo kružnim orbitama u blizini vanjskog ruba gravitacijski stabilne zone.

Ako ih se pronađe, vulkanoidi mogu znanstvenicima pružiti materijal iz prvog razdoblja [[Nebularna teorija|formiranja planeta]], kao i uvid u uvjete koji su postojali u ranom [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]]. Iako je pronađeno da svaka druga gravitacijsko stabilna regija Sunčevog sustava sadrži objekte, negravitacijske sile (poput Yarkovskyevog efekta ) ili utjecaj [[Planetna migracija|planetne migracije]] u ranim fazama razvoja Sunčevog sustava možda su ispraznile ovo područje od bilo kojeg asteroida koji je možda bio tamo.

== Povijest i promatranje ==
Nebeska tijela unutar orbite Merkura stoljećima se hipotezira i traži. Njemački astronom Christoph Scheiner smatrao je da je [[1611.]] vidio mala tijela kako prolaze ispred Sunca, ali su se kasnije pokazala [[Sunčeve pjege|sunčanim pjegama]].<ref>{{Citiranje časopisa|author=Drobyshevskii|first=E. M.|title=Impact Avalanche Ejection of Silicates from Mercury and the Evolution of the Mercury / Venus System|date=1992|journal=Soviet Astr|volume=36|issue=4|pages=436–443}}</ref> U 1850-ima, [[Urbain Le Verrier]] detaljno je izračunao Merkurovu orbitu i ustanovio malo odstupanje u [[Zakret perihela|zakretu perihela]] od predviđenih vrijednosti. Postulirao je da bi gravitacijski utjecaj malog planeta ili prstena asteroida unutar orbite Merkura objasnio odstupanje. Ubrzo nakon toga, amater astronom po imenu Edmond Lescarbault tvrdio je da je vidio predloženi Le Verrierov planet kako [[Tranzit (astronomija)|prolazi]] preko Suncem. Novi je planet brzo nazvan [[Vulkan (planet)|Vulkan,]] ali više nikada nije viđen, a anomalijsko ponašanje u Merkurovoj orbiti objašnjeno je [[Albert Einstein|Einsteinovom]] [[Opća teorija relativnosti|općom teorijom relativnosti]] 1915. godine. Vulkanoidi uzimaju svoje ime po ovoj hipotetskom planetu.<ref>{{Citiranje knjiga|Last=Standage|First=Tom|Title=The Neptune File|Date=2000|Pages=144–149}}</ref> Lescarbault je vjerojatno vidio još jednu sunčevu pjegu. <ref>{{Citiranje knjiga|Last=Miller|First=Ron|Title=Extrasolar Planets|Date=2002}}</ref>
[[Datoteka:Zatm_lagan.jpg|lijevo|mini|270x270px| Potpuna [[pomrčina Sunca]]. Ovi događaji pružaju priliku za traženje vulkanoida sa Zemlje. ]]
Vulkanoidi, ako postoje, su teško uočljivi zbog jakog svjetla obližnjeg Sunca,<ref name="PlanSoc">{{Citiranje weba|url=http://www.planetary.org/programs/projects/vulcanoids/|title=Vulcanoids|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090108102412/http://planetary.org./programs/projects/vulcanoids/|archivedate=2009-01-08|publisher=The Planetary Society|accessdate=2008-12-25}}</ref> i zemaljska pretraživanja mogu se provesti samo u sumrak ili tijekom [[Pomrčina Sunca|pomrčine Sunca]] <ref name="Roach">{{Citiranje novina|last=Roach|first=John|title=Fighter Jet Hunts for "Vulcanoid" Asteroids|publisher=[[National Geographic Society|National Geographic]] News|date=2002|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2002/04/0430_020506_vulcanoids.html|accessdate=2008-12-24}}</ref> U ranim 1900-ima provedeno je nekoliko pretraga za vrijeme pomrčina,<ref name="Campbell">{{Citiranje časopisa|author=Campbell|first=W.W.|title=Search for Intramercurial Objects|date=1923|journal=Publications of the Astronomical Society of the Pacific|volume=35|issue=206|pages=214}}</ref> koje nisu otkrile vulkanoide, a opažanja tijekom pomrčina ostaju uobičajena metoda pretraživanja.<ref name="VulcFAQ">{{Citiranje weba|url=http://www.vulcanoid.org/faq|title=FAQ: Vulcanoid Asteroids|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080724162509/http://www.vulcanoid.org/faq|archivedate=July 24, 2008|date=2005|publisher=vulcanoid.org|accessdate=2008-12-27}}</ref> Konvencionalni teleskopi ne mogu se koristiti za njihovo traženje, jer obližnje Sunce može oštetiti njihovu optiku. <ref name="Britt">{{Citiranje novina|last=Britt|first=Robert Roy|title=Vulcanoid search reaches new heights|work=Space.com|date=2004|url=http://www.nbcnews.com/id/4066544|accessdate=2008-12-25}}</ref>

Godine 1998. astronomi su analizirali podatke iz [[SOHO|SOHO-vog]] [[LASCO]] instrumenta, koji je komplet od tri [[Koronagraf|koronagrafa]]. Podaci uzeti između siječnja i svibnja te godine nisu pokazali da su vulkanoidi svjetliji od [[Prividna magnituda|magnitude]] 7. To odgovara promjeru od oko 60 kilometara, pod pretpostavkom da asteroidi imaju [[albedo]] sličan onome Merkura. Konkretno, isključen je veliki planetoid na udaljenosti od 0,18 AU, predviđen teorijom relativnosti skale.<ref name="Schumacher">{{Citiranje časopisa|author=Schumacher|first=G.|title=An Attempt to detect Vulcanoids with SOHO/LASCO images|date=2001|journal=Astronomy & Astrophysics|volume=368|issue=3|pages=1108–1114}}</ref>

Kasniji pokušaji otkrivanja vulkanoida koji su sudjelovali u uzimanju astronomske opreme iznad smetnji [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]], do visina gdje je nebo tijekom sumraka tamnije i bistrije nego na tlu.<ref name="Whitehouse">{{Citiranje novina|last=Whitehouse|first=David|title=Vulcan in the Twilight Zone|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2063200.stm|accessdate=2008-12-25|date=2002-06-27}}</ref> Godine [[2000.]] planetarni znanstvenik [[ Alan Stern |Alan Stern]] izvršio je istraživanja vulkanoidne zone pomoću špijunskog zrakoplova [[Lockheed U-2]]. Letovi su izvedeni na visini od 21,300 m tijekom sumraka.<ref name="David">{{Citiranje novina|last=David|first=Leonard|title=Astronomers Eye 'Twilight Zone' Search for Vulcanoids|work=Space.com|url=http://www.space.com/news/chasing_asteroids_000124.html|accessdate=2008-12-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080724132657/http://www.space.com/news/chasing_asteroids_000124.html|archivedate=July 24, 2008}}</ref> 2002. godine on i Dan Durda izvršili su slična promatranja na borbenom avionu [[F/A-18 Hornet|F-18]]. Obavili su tri leta nad pustinjom Mojave na nadmorskoj visini od 15,000 m i obavio opažanja s Jugozapadnim univerzalnim sustavom za obradu slika.<ref name="Dryden">{{Citiranje novina|title=NASA Dryden, Southwest Research Institute Search for Vulcanoids|publisher=NASA|date=2002|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/NewsReleases/2002/02-20.html|accessdate=2008-12-25}}</ref>

Čak i na ovim visinama atmosfera je još uvijek prisutna i može ometati potragu za vulkanoidima. Godine 2004. pokušan je [[Podorbitalni let|podorbitalni svemirski let]] kako bi se kamera postavila iznad Zemljine atmosfere. Raketa Black Brant lansirana je [[16. siječnja]] iz White Sandasa u Novom Meksiku, noseći snažnu kameru pod nazivom VulCam,<ref name="Alexander">{{Citiranje novina|last=Alexander|first=Amir|title=Small, Faint, and Elusive: The Search for Vulcanoids|publisher=The Planetary Society|date=2004|url=http://www.planetary.org/news/2004/0202_Small_Faint_and_Elusive_The_Search.html|accessdate=2008-12-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081011231437/http://www.planetary.org/news/2004/0202_Small_Faint_and_Elusive_The_Search.html|archivedate=2008-10-11}}</ref> na desetominutnom letu. <ref name="PlanSoc">{{Citiranje weba|url=http://www.planetary.org/programs/projects/vulcanoids/|title=Vulcanoids|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090108102412/http://planetary.org./programs/projects/vulcanoids/|archivedate=2009-01-08|publisher=The Planetary Society|accessdate=2008-12-25}}</ref> Ovaj let dosegao je nadmorsku visinu od 274,000 m i snimio preko 50.000 slika. Nijedna od slika nije sadržavala vulkanoide, ali bilo je tehničkih problema.

Pretrage NASA-inih podataka svemirskih letjelica STEREO nisu uspjele otkriti nijedan vulkanoidni asteroid. Dvojbeno je da postoje vulkanoidi veći od 5.7 kilometara u promjeru.

Svemirska sonda [[MESSENGER]] snimila je nekoliko slika vanjskih područja vulkanoidne zone; međutim, njezine su mogućnosti bile ograničene, jer su joj instrumenti morali biti usmjereni od Sunca svakovremeno kako bi se izbjegla šteta.<ref name="Choi">{{Citiranje novina|last=Choi|first=Charles Q.|title=The Enduring Mysteries of Mercury|work=Space.com|date=2008|url=http://www.space.com/scienceastronomy/080114-mm-mystery-mercury.html|accessdate=2008-12-25}}</ref> <ref name="Chapman">{{Citiranje časopisa|author=Chapman|first=C.R.|title=First ''MESSENGER'' Insights Concerning the Early Cratering History of Mercury|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/bombardment2008/pdf/3014.pdf|date=2008|accessdate=2008-12-26}}</ref> Prije pada na Merkur 2015., međutim, MESSENGER nije uspio pružiti značajne dokaze o vulkanoidima.

== Orbita ==
Vulkanoid je asteroid u stabilnoj orbiti s i manjom [[Velika poluos|velikom poluosi]] od one od Merkura (tj. 0,387 [[Astronomska jedinica|AJ]]).<ref name="VulcFAQ">{{Citiranje weba|url=http://www.vulcanoid.org/faq|title=FAQ: Vulcanoid Asteroids|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080724162509/http://www.vulcanoid.org/faq|archivedate=July 24, 2008|date=2005|publisher=vulcanoid.org|accessdate=2008-12-27}}</ref><ref name="Noll">{{Citiranje weba|url=http://www.paulnoll.com/China/Eclipse/eclipse-vulcanoid-scenes.html|title=Vulcanoid Search during a Solar eclipse|author=Noll|first=Landon Curt|date=2007|accessdate=2008-12-24}}</ref> To ne uključuje objekte poput [[Blizusunčev komet|blizusunčevih kometa]], koji, iako imaju [[Apsida (astronomija)|perihel]] unutar orbite Merkura, imaju daleko veće polu-glavne osi.
[[Datoteka:Vulcanoidorbits.svg|desno|mini|270x270px| Zona predstavljena narančastom regijom u kojoj mogu postojati vulkanoidi u odnosu na orbite [[Merkur|Merkura]], [[Venera|Venere]] i [[Zemlja|Zemlje]] ]]
Smatra se da vulkanoidi postoje u gravitacijski stabilnom pojasu unutar orbite Merkura, na udaljenosti od 0,06 – 0,21 AJ od [[Sunce|Sunca]].<ref name="Evans">{{Citiranje časopisa|author=Evans, N. Wyn|title=Possible Long-Lived Asteroid Belts in the Inner Solar System|date=1999|journal=Nature|volume=399|issue=6731|pages=41–43}}</ref> Otkriveno je da sva ostala slično stabilna područja [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] sadrže objekte,<ref name="Britt">{{Citiranje novina|last=Britt|first=Robert Roy|title=Vulcanoid search reaches new heights|work=Space.com|date=2004|url=http://www.nbcnews.com/id/4066544|accessdate=2008-12-25}}</ref> iako su negravitacijske sile poput [[Tlak elektromagnetskog zračenja|tlaka elektromagnetskog zračenja]], <ref name="Schumacher">{{Citiranje časopisa|author=Schumacher|first=G.|title=An Attempt to detect Vulcanoids with SOHO/LASCO images|date=2001|journal=Astronomy & Astrophysics|volume=368|issue=3|pages=1108–1114}}</ref> Poynting-Robertsonovog povlačenja i Yarkovskyevog efekta <ref name="Roach">{{Citiranje novina|last=Roach|first=John|title=Fighter Jet Hunts for "Vulcanoid" Asteroids|publisher=[[National Geographic Society|National Geographic]] News|date=2002|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2002/04/0430_020506_vulcanoids.html|accessdate=2008-12-24}}</ref> možda iscrpili vulkanoidno područje. Ne može biti više od 300 – 900 vulkanoida većih od 1 kilometra u radijusu koji je preostao, ako ih ima.<ref name="Vokro">{{Citiranje časopisa|author=Vokrouhlický|first=David|title=The Depletion of the Putative Vulcanoid Population via the Yarkovsky Effect|url=https://semanticscholar.org/paper/a0318d92535c54e7345f2f0959c85e62c6e5e989|date=2000|journal=Icarus|volume=148|issue=1|pages=147–152}}</ref> Istraživanje iz 2020. pokazalo je da je YORP efekt dovoljno jak da uništi hipotetičke vulkanoide u radijusu veličine čak 100 km u vremenskim razmjerima daleko manjim od dobi Sunčevog sustava; Otkriveno je da bi se postojani vulkanoidni asteroidi neprekidno vrtjeli zbog YORP efekts sve dok se oni rotacijski ne raspali na manja tijela, što se događa opetovano sve dok krhotine nisu dovoljno male da bi ih Yarkovsky efekt istisnuo iz vulkanoidne regije; to bi objasnilo zašto nisu primijećeni vulkanoidi. <ref>https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2020AAS...23527701C/abstract</ref> Gravitacijska stabilnost vulkanoidne zone dijelom je posljedica činjenice da postoji samo jedan susjedni planet. U tom pogledu može se usporediti s [[Kuiperov pojas|Kuiperovim pojasom]]. Vanjski rub vulkanoidne zone je približno udaljen 0,21 AJ od Sunca. Objekti udaljeniji od ovoga nestabilni su zbog interakcije s Merkurom i mogli bi se upasti u orbite koje prelaze Merkurovu orbitu u vremenskim razmjerima od 100 milijuna godina. Unutarnji rub nije oštro definiran: predmeti bliži 0,06 AJ su posebno osjetljivi na Poynting-Robertsonovo povlačenje i Yarkovskyev efekt, pa čak i na 0,09  AJ vulkanoidi bi imali temperaturu od 1.000 [[Kelvin|K]] ili više, što je dovoljno vruće da isparavanje [[stijena]] postane ograničavajući faktor u njihovom vijeku trajanja.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=Physics and Chemistry of the Solar System|first=John S.|last=Lewis|date=2004|url=https://books.google.hr/books?id=uY79k7Nx-egC&pg=PA409&redir_esc=y&hl=en|language=en|publisher=Elsevier Academic Press|isbn=978-0-12-446744-6}}</ref>

Najveći mogući volumen vulkanoidne zone vrlo je mali u odnosu na [[asteroidni pojas]].<ref name=":0" /> Sudari između objekata u vulkanoidnoj zoni bili bi česti i visoko energični, te bi vodili ka uništavanju objekata. Najpovoljnije mjesto za vulkanoide vjerojatno je u kružnim orbitama u blizini vanjskog ruba vulkanoidne zone.<ref name="DurdaStern">{{Citiranje časopisa|author=Stern, S.A.|title=Collisional Evolution in the Vulcanoid Region: Implications for Present-Day Population Constraints|date=2000|journal=Icarus|volume=143|issue=2}}</ref> Vulkanoidi vjerojatno neće imati [[Inklinacija orbite|nagib]] veći od oko 10° prema [[Ekliptika|ekliptici]].<ref name="VulcFAQ">{{Citiranje weba|url=http://www.vulcanoid.org/faq|title=FAQ: Vulcanoid Asteroids|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080724162509/http://www.vulcanoid.org/faq|archivedate=July 24, 2008|date=2005|publisher=vulcanoid.org|accessdate=2008-12-27}}</ref><ref name="Evans">{{Citiranje časopisa|author=Evans, N. Wyn|title=Possible Long-Lived Asteroid Belts in the Inner Solar System|date=1999|journal=Nature|volume=399|issue=6731|pages=41–43}}</ref> Merkurovi [[Trojanci (astronomija)|trojanci]], asteroidi zarobljeni u Merkurovim [[Lagrangeove točke|Lagrangeovim točkama]] također su mogući. <ref name="Campins">{{Citiranje časopisa|author=Campins|first=H.|title=Searching for Vulcanoids|date=1996|journal=Completing the Inventory of the Solar System, Astronomical Society of the Pacific Conference Proceedings|volume=107|pages=85–96}}</ref>

== Fizičke karakteristike ==
Bilo koji vulkanoidi koji postoje moraju biti relativno mali. Prethodna pretraživanja, posebno iz svemirskih letjelica STEREO, isključuju asteroide veće od 6 kilometara u promjeru. Minimalna veličina je oko 100 metara; <ref name="Evans">{{Citiranje časopisa|author=Evans, N. Wyn|title=Possible Long-Lived Asteroid Belts in the Inner Solar System|date=1999|journal=Nature|volume=399|issue=6731|pages=41–43}}</ref> čestice manje od 0,2 µm snažno odbijaju pritisak zračenja i predmete manje od 70 m bi bili povučeni u Sunce Poynting-Robertsonovim povlačenjem.<ref name="Schumacher">{{Citiranje časopisa|author=Schumacher|first=G.|title=An Attempt to detect Vulcanoids with SOHO/LASCO images|date=2001|journal=Astronomy & Astrophysics|volume=368|issue=3|pages=1108–1114}}</ref> Između ovih gornjih i donjih granica, populacija asteroida između 1 kilometra i 6 kilometara u promjeru se smatra mogućom.<ref name="Whitehouse">{{Citiranje novina|last=Whitehouse|first=David|title=Vulcan in the Twilight Zone|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2063200.stm|accessdate=2008-12-25|date=2002-06-27}}</ref> Bili bi dovoljno topli da bi isijavali crvenu svjetlost. <ref name="Noll">{{Citiranje weba|url=http://www.paulnoll.com/China/Eclipse/eclipse-vulcanoid-scenes.html|title=Vulcanoid Search during a Solar eclipse|author=Noll|first=Landon Curt|date=2007|accessdate=2008-12-24}}</ref>

Smatra se da bi vulkanoidi bili vrlo bogati [[Kemijski element|elementima]] s visokom [[Talište|talištem]], poput [[Željezo|željeza]] i [[Nikal|nikla]]. Oni vjerojatno neće posjedovati [[Regolit|regolit,]] jer se takav fragmentirani materijal brže zagrijava i hladi, a na njega utječe jači efekt Yarkovsky, nego čvrsta stijena.<ref name="Roach">{{Citiranje novina|last=Roach|first=John|title=Fighter Jet Hunts for "Vulcanoid" Asteroids|publisher=[[National Geographic Society|National Geographic]] News|date=2002|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2002/04/0430_020506_vulcanoids.html|accessdate=2008-12-24}}</ref> Vulkanoidi su vjerojatno slični Merkuru u boji i albedu <ref name="VulcFAQ">{{Citiranje weba|url=http://www.vulcanoid.org/faq|title=FAQ: Vulcanoid Asteroids|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080724162509/http://www.vulcanoid.org/faq|archivedate=July 24, 2008|date=2005|publisher=vulcanoid.org|accessdate=2008-12-27}}</ref> a mogu sadržavati i materijal preostao iz najranijih faza formiranja Sunčevog sustava. <ref name="Dryden">{{Citiranje novina|title=NASA Dryden, Southwest Research Institute Search for Vulcanoids|publisher=NASA|date=2002|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/NewsReleases/2002/02-20.html|accessdate=2008-12-25}}</ref>

Postoje dokazi da je Merkur pogodio veliki objekt relativno kasno u svom razvoju, <ref name="Roach">{{Citiranje novina|last=Roach|first=John|title=Fighter Jet Hunts for "Vulcanoid" Asteroids|publisher=[[National Geographic Society|National Geographic]] News|date=2002|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2002/04/0430_020506_vulcanoids.html|accessdate=2008-12-24}}</ref> sudar koji je oduzeo veći dio Merkurove kore i plašta <ref name="Chapman">{{Citiranje časopisa|author=Chapman|first=C.R.|title=First ''MESSENGER'' Insights Concerning the Early Cratering History of Mercury|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/bombardment2008/pdf/3014.pdf|date=2008|accessdate=2008-12-26}}</ref> i objašnjavao bi tankost Merkurovog plašta u odnosu na plaštove drugih [[Terestrički planet|stjenovitih planeta]]. Ako se takav udar dogodio, velik dio rezultirajućeg krhotina još uvijek može stajati u orbiti oko Sunca u vulkanoidnoj zoni. <ref name="Alexander">{{Citiranje novina|last=Alexander|first=Amir|title=Small, Faint, and Elusive: The Search for Vulcanoids|publisher=The Planetary Society|date=2004|url=http://www.planetary.org/news/2004/0202_Small_Faint_and_Elusive_The_Search.html|accessdate=2008-12-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081011231437/http://www.planetary.org/news/2004/0202_Small_Faint_and_Elusive_The_Search.html|archivedate=2008-10-11}}</ref>

== Značaj ==
Vulkanoidi, kao potpuno nova klasa nebeskih tijela, sami bi bili zanimljivi <ref name="Campins">{{Citiranje časopisa|author=Campins|first=H.|title=Searching for Vulcanoids|date=1996|journal=Completing the Inventory of the Solar System, Astronomical Society of the Pacific Conference Proceedings|volume=107|pages=85–96}}</ref> ali otkrivanje postojanja bi ili ne bi donijelo uvid u stvaranje i razvoj Sunčevog sustava. Ako postoje, mogli bi sadržavati materijal koji je preostao iz najranijeg razdoblja formiranja planeta,<ref name="Dryden">{{Citiranje novina|title=NASA Dryden, Southwest Research Institute Search for Vulcanoids|publisher=NASA|date=2002|url=http://www.nasa.gov/centers/dryden/news/NewsReleases/2002/02-20.html|accessdate=2008-12-25}}</ref> i pomoći u određivanju uvjeta pod kojima su se formirali [[Terestrički planet|stjenoviti planeti]], posebno Merkur. Konkretno, ako su vulkanoidi postojali ili su postojali u prošlosti, oni bi predstavljali dodatnu populaciju udaraca koji nisu zahvatili nijedan drugi planet osim Merkura,<ref name="Chapman">{{Citiranje časopisa|author=Chapman|first=C.R.|title=First ''MESSENGER'' Insights Concerning the Early Cratering History of Mercury|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/bombardment2008/pdf/3014.pdf|date=2008|accessdate=2008-12-26}}</ref> čineći da površina tog planeta izgleda starija nego što zapravo jest. Ako se ustanovi da vulkanoidi ne postoje, to bi postavilo drugačija ograničenja formiranja planeta i sugeriralo da su u unutarnjem Sunčevom sustavu na djelu i drugi procesi, poput planetarne migracije koja čisti područje.<ref name="Evans">{{Citiranje časopisa|author=Evans, N. Wyn|title=Possible Long-Lived Asteroid Belts in the Inner Solar System|date=1999|journal=Nature|volume=399|issue=6731|pages=41–43}}</ref>

== Vidi također ==

* [[Atira asteroidi]]
* [[ Grupe manjih planeta |Grupe malih planeta]]
* [[Blizusunčev komet]]
* [[ Popis hipotetičkih objekata Sunčevog sustava |Popis hipotetičkih objekata Sunčevog sustava]]
* [[Vulkan (planet)|Vulkan (hipotetički planet)]]

== Izvori ==
{{Izvori|2}}
[[Kategorija:Merkur]]

Vulkanoidi - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica