WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

2022-03-06T11:51:35Z

Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

←Starija inačica		Inačica od 11:51, 6. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''WLAN'''-->~~'''WLAN''' je kratica za [[engleski]] naziv '''''Wireless Local Area Network''''' (hrv. bežična lokalna mreža) i označava lokalnu mrežu ([[LAN]]) koja se zasniva na bežičnim tehnologijama.		'''WLAN''' je kratica za [[engleski]] naziv '''''Wireless Local Area Network''''' (hrv. bežična lokalna mreža) i označava lokalnu mrežu ([[LAN]]) koja se zasniva na bežičnim tehnologijama.

	== Standardi ==		== Standardi ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-13T11:19:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''WLAN''' je kratica za [[engleski]] naziv '''''Wireless Local Area Network''''' (hrv. bežična lokalna mreža) i označava lokalnu mrežu ([[LAN]]) koja se zasniva na bežičnim tehnologijama.

== Standardi ==
Jedno od trenutačno najraširenijih WLAN inačica je [[Wi-Fi]], registrirani znak Wi-Fi Alliance-a (hrv. '''Wi-Fi savez'''). Trenutačno postoje tri standarda koji su odobreni od strane [[IEEE]] (Institute of Electrical and Electronics Engineers, Inc.):
* [[IEEE 802.11#802.11a|802.11a]]
* [[IEEE 802.11#802.11b|802.11b]]
* [[IEEE 802.11#802.11g|802.11g]]

Standardi 802.11b i g se uglavnom koriste u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] dok je standard 802.11a uglavnom u upotrebi u [[SAD]]. Osnovna razlika u standardima je u [[radiovalovi|radijskoj frekvenciji]] na kojoj rade. 802.11a radi na frekvencijama oko 5 [[GHz]] dok 802.11b i g rade na frekvenciji od 2,4 GHz.

Najnoviji i najnapredniji standard je 802.11n (takozvani "Draft-N" Skica-N) koji postiže u teoriji brzine do 300Mbps. 802.11n Draft 2.0 je objavljen 19. ožuljka 2007. kao novi prijedlog. Od ovog novog standarda se još očekuje da bude [[registrirani znak]] '''Wi-Fi saveza''', kao što su 802.11a/b/g.

== Arhitektura WLAN-a ==
Za izradu WLAN-a je potrebno imati pristupnu točku ([[AP]] - ''access point)'' i jednog ili više klijenata. AP povezuje više klijenata u zajedničku grupu i služi za povezivanje sa žičanom mrežom ili sa drugim bežičnim mrežama. Dva ili više AP-a mogu raditi zajedno u [[WDS]] ''(wireless distribution system)'' načinu rada.

Za povezivanje sa drugim mrežama koristi se bežični [[usmjerivač]] ''(wireless router)'' koji u sebi objedinjuje pristupnu točku i mrežni usmjerivač. Čest je slučaj da bežični usmjerivač, posebno za male korisnike, ima ugrađen [[prespojnik|višepristupni spojnik]] ''(switch)'' sa jednom ili više spojnih točaka, te na taj način može služiti i za povezivanje dijelova žičane mreže sa bežičnom mrežom. Prvenstvena namjena bežičnog usmjerivača je komunikacija sa [[WAN]] mrežom što se ostvaruje pomoću sporijih linija kao: [[Frame Relay]], [[ISDN]], [[DSL]], [[mikrovalovi|mikrovalnim]] vezama ili nekim drugim WLAN tehnologijama.

== Frekvencije ==

{| class="prettytable"
|-bgcolor="#dfdfdf"
!Standard
!Frekvencije
!Kanali
|-
|[[IEEE_802.11|IEEE 802.11a]]
|5,15 GHz do 5,725 GHz
|Kanali: 19, u Europi sa '''''Transmission Power Control''''' i '''''Dynamic Frequency Selection''''' prema [[IEEE_802.11|802.11h]] standardu.
|-
|[[IEEE_802.11|IEEE 802.11b]]
|2,4 GHz do 2,4835 GHz
|Kanali: 11 u USA / 13 u Europi / 14 u Japanu.
|-
|[[IEEE_802.11|IEEE 802.11g]]
|2,4 GHz do 2,4835 GHz
|Kanali: 11 u USA / 13 u Europi / 14 u Japanu.
|-
|}

Širina kanalnog pojasa je kod svih standarda između 10 i 30MHz.

== Brzine prijenosa podataka ==

{| class="prettytable"
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11]]
| 2 Mbps maksimalno
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11a]]
| 54 Mbps maksimalno (108 Mbps kod 40 MHz širokog pojasa)
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11b]]
| 11 Mbps maksimalno (22 Mbps kod 40 MHz širokog pojasa, 44 Mbps kod 60 MHz širokog pojasa)
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11g]]
| 54 Mbps maksimalno (g+ =108 Mbps, do 125 Mbps moguće; 2 Mbps u miješanom stanju (g+b) sa IEEE 802.11b)
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11h]]
| 54 Mbps maksimalno (108 Mbps kod 40 MHz širokog pojasa)
|-
| [[IEEE_802.11|IEEE 802.11n]]
| 300 Mbps maksimalno (Upotreba [[MIMO]]-Tehnike; Prijedlog objavljen 20. 01. 2006. ; Draft 2.0 objavljen kao novi prijedlog 19.03.2007.)
|-
|}

Kod ovih brzina je važno obratiti pažnju da si svi uređaji u mreži dijele liniju za Up- i Download. Uz to su sve ove navedene brzine u Brutto vrijednosti, a dostignuta Netto brzina čak pod optimalnim okolnostima, nalazi se samo malo iznad polovice ovih navedenih podataka. U miješanom radu (b+g) brzina se lomi čak na 2 Mbps.

{|
|
{| class="prettytable"
|-- class="hintergrundfarbe6"
!Kanal broj
![[Frekvencija]] ([[GHz]])
!Dozvoljeno u
|-
| 1
| 2,412 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 2
| 2,417 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 3
| 2,422 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 4
| 2,427 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 5
| 2,432 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 6
| 2,437 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 7
| 2,442 GHz
| Europi, USA, Japanu
|}
|
{| class="prettytable"
|-- class="hintergrundfarbe6"
!Kanal broj
![[Frekvencija]] ([[GHz]])
!Dozvoljeno u
|-
| 8
| 2,447 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 9
| 2,452 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 10
| 2,457 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 11
| 2,462 GHz
| Europi, USA, Japanu
|-
| 12
| 2,467 GHz
| Europi, Japanu
|-
| 13
| 2,472 GHz
| Europi, Japanu
|-
| 14
| 2,484 GHz
| Japanu
|}
|}

{|
|
{| class="prettytable"
|-- class="hintergrundfarbe6"
!Kanal broj
![[Frekvencija]] ([[GHz]])
!Dozvoljeno u
|-
|34||5,170||[[Japan]]
|-
|36||5,180||[[SAD]], [[Singapur]]
|-
|38||5,190||[[Japan]]
|-
|40||5,200||[[SAD]], [[Singapur]]
|-
|42||5,210||[[Japan]]
|-
|44||5,220||[[SAD]], [[Singapur]]
|-
|46||5,230||[[Japan]]
|-
|48||5,240||[[SAD]], [[Singapur]]
|}
|
{| class="prettytable"
|-- class="hintergrundfarbe6"
!Kanal broj
![[Frekvencija]] ([[Herc|GHz]])
!Dozvoljeno u
|-
|52||5,260||[[SAD]], [[Taiwan]]
|-
|56||5,280||[[SAD]], [[Taiwan]]
|-
|60||5,300||[[SAD]], [[Taiwan]]
|-
|64||5,320||[[SAD]], [[Taiwan]]
|-
|149||5,745||  
|-
|153||5,765||  
|-
|157||5,785||  
|-
|161||5,805||  
|}
|}

== Sigurnost ==
=== Zaključavanje ===

Dio WLAN standarda [[IEEE_802.11]] je '''''Wireled Equivalent Privacy''''' (WEP), jedan sigurnosni standard, koji sadrži [[RC4|RC4 Algoritam]]. Unutar toga postojeće zaključavanje je samo sa jednim 40 Bit (nazvanim 64 Bit) tj. 104 Bit (nazvanim 128 Bit), kod nekih proizvođača isto 232 Bit (nazvano 256 Bit) dugačkim statičkim ključem, koje pak nije dovoljno i ne garantira da se WLAN zaključao sigurno. U Haker sceni je poznato da skupljanjem parova ključeva je moguće izvesti takozvani "Known-Plaintext-Napad". Postoje besplatni programi koji čak i bez potpunog prikupljanja paketa (podataka) mogu otključati (WEP) lozinku, gdje pak kod jednog 232-Bit ključa to može potrajati nešto duže, ali nije nemoguće. Pri tome može svaki korisnik mreže čitati promet koji putuje mrežom. Kombinacija [[RC4]] i CRC-a (Cyclic Redundancy Check) se smatra matematički nesigurnom.

Iz tih razloga su tehničke nadoknade izmišljene, kao npr. WEPplus, Wi-Fi Protected Access (WPA), Fast Packet Keying, Extensible Authentication Protocol (EAP), Kerberos ili High Security Solution koji svi zajedno više ili manje smanjuju sigurnosni problem WLAN-a.

Nasljednik WEP-a je novi sigurnosni standard 802.11i. On nudi jednu povećanu sigurnost kroz upotrebu TKIP-a kod WPA tj. Advanced Encryption Standard (AES) kod WPA2 i smatra se momentalno sigurnim od strane haker-a koji ga žele otključati. Kao savjet može služiti raditi lozinke uz pomoć takozvanog generatora lozinki, gdje lozinka sadrži velika i mala slova, brojke i posebne znakove i pri čemu nije kraća od 32 znaka.

WPA2 spada pod Wi-Fi 802.11i, koji radi sa zaključavajućim algoritmom "AES" (256 Bit) i u novijim uređajima je podržan. Prije svake kupnje uređaja (npr. WLAN router-a) se savjetuje detaljno informiranje o tome dali taj uređaj zaista i podržava WPA2. Neki uređaji se mogu kroz promjenu Firmware-a naknadno nadograditi na WPA2.

Pri takozvanom "WarWalking"-u sa jednim Notebook-om (koji ima WLAN funkciju u sebi) ili [[Palm|PDA-om]] se traže otvorene, znači nezaključane mreže u gradu. Javno i dozvoljeno je to npr. u takozvanim "[[ŠIW (Šibenik Wireless)|WLAN Hotspot]]"-ovima ili u kafićima koji imaju nezaključani WLAN Router i koji pri tome služe kao "WLAN Hotspot". Tako se može svako sa svojim Notebook-om u kafiću spojiti na taj Router i surfati doslovno besplatno. Ova usluga u kafićima/restoranima je pretežno besplatna, no ima i gdje se plača (poznato npr. od Deutsche Telekom), no to je zaista rijetko i trend ide sve više prema besplatnim Hotspot-ovima. Ako se ponese Notebook u auto i stime se vozi kroz grad, tražeći pri tome (nezaključane) WLAN mreže, onda se govori o takozvanom "WarDriving"-u.

== WarChalking ==
[[Datoteka:Warchalking_u_gradu.jpg|Primjer Warchalking-a u gradu]]

"WarChalking" je engleska složenica koja je sastavljena od riječi ''war'' (rat) ''chalking'' (obilježavanje) i označava fizičko obilježavanje WLAN mreže sa kredom ili nekim drugim sredstvom za pisanje na okolnoj infrastruturi (zidovima zgrada ili na asfaltu) od strane osobe koje se zove "WarWalker"-a.

U WarChalking sceni se upotrebljava tipičan stil pisanja, odnosno vizualni jezik simbola. U znaku odnosno simbolu vidljivo su sljedeće informacije:

* ime mreže (SSID)
* vrsta mreže (otvorena, zatvorena)
* evenutalno WEP lozinka, i
* brzina veze

Primjerice znak zatvorenog kruga znači da se radi o zatvorenoj WLAN mreži. Dva suprotna polukruga označavaju jednu otvorenu, nezaštićenu WLAN mrežu. Oko toga su postavljene tehničke informacije, koje omogučuju potencijalnom korisniku ulaz u mrežu.

Osnivač ove metode je navodno Matt Jones iz [[London|London-a]].{{nedostaje izvor}}

==Wardriving==

'''Wardriving''' je engleska složenica koja objedinjuje dvije riječi: ''war'' (rat); ''driving'' (vožnja, aktivnost) i opisiva aktivnosti koje provode da bi se pronaše WLAN odnosno WiFi mreže, i slično je aktivnostima kao recimo radio gonometriji u kojem radio operateri pronalaze aktivne frekvencije u svom području i pokušavaju pronaći fizičko mjesto nekoga radio odašiljača.

== Socijalno značenje ==

Veliko i brzo proširenje bežičnih mreža zadnjih godina podcrtava trend prema većoj pokretljivosti i fleksibilnijim uvjetima rada. Još 2005. godine je u Europskoj uniji više ''notebooka'' nego ''desktop'' računala prodano, pri čemu je večina ''notebooka'' sadržavala ugrađeni WLAN-čip. Pogotovo u zapadnim zemljama moguće je naći u domovima korisnika DSL-a pretežno DSL uređaje s ugrađenim AP-om, koje pružatelji internetske usluge često pojeftinjeno (ili čak besplatno) nude uz novi internetski priključak.

==Besplatne WLAN mreže ==

==Vrela==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [[D-Link]] - proizvođač uređaja za WLAN spajanje
* [[Motorola]] - proizvođač uređaja za WLAN spajanje

[[Kategorija: Računalne mreže]]

WLAN - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (- +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica