WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T06:59:44Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 06:59, 6. prosinca 2021.
Redak 18:		Redak 18:

	==Prihvaćanje i kraj==		==Prihvaćanje i kraj==
	Washingtonski konsenzus su prihvatile razvijene zapadne države i države [[Latinska Amerika\|Latinske Amerike]], dok su ga s druge strane [[Kina]] i [[Indija]], koje su od njega ostvarile najveću korist, zbog ukidanje [[carina\|carinskih]] barijera odbile. Krajem prvog desetljeća 21. stoljeća većina država Latinske Amerike su pojedinačno odustale od konzensusa na različite načine. Otvoreno pitanje i predmet stalnih rasprava među ekonomistima je je li ovaj konsenzus još uvijek postoji ili ne, dodatno se je pojačao kad je britanski premijer [[Gordon Brown]] 2009. godine rekao da je stari Washingtonski konzensus gotov.<ref>{{~~cite news~~\| url=http://news.sky.com/skynews/Home/Politics/Prime-Minister-Gordon-Brown-G20-Will-Pump-One-Trillion-Dollars-Into-World-Economy/Article/200904115254629\| title=''Prime Minister Gordon Brown: G20 Will Pump Trillion Dollars Into World Economy''\| date=2. travnja 2009.\| publisher=[[Sky News]]}}</ref> s čime se 2011. godine složio predsjednik [[MMF]]a [[Dominique Strauss-Kahn]] <ref>Teorije otvorenog tržišta zastarjele. Poslovni dnevnik 6. travnja 2011. str 24.</ref> Od 2004. godine se kao protuteža ovom konsenzusu prvi put počeo spominjati [[Pekinški konsenzus]]		Washingtonski konsenzus su prihvatile razvijene zapadne države i države [[Latinska Amerika\|Latinske Amerike]], dok su ga s druge strane [[Kina]] i [[Indija]], koje su od njega ostvarile najveću korist, zbog ukidanje [[carina\|carinskih]] barijera odbile. Krajem prvog desetljeća 21. stoljeća većina država Latinske Amerike su pojedinačno odustale od konzensusa na različite načine. Otvoreno pitanje i predmet stalnih rasprava među ekonomistima je je li ovaj konsenzus još uvijek postoji ili ne, dodatno se je pojačao kad je britanski premijer [[Gordon Brown]] 2009. godine rekao da je stari Washingtonski konzensus gotov.<ref>{{Citiranje novina\| url=http://news.sky.com/skynews/Home/Politics/Prime-Minister-Gordon-Brown-G20-Will-Pump-One-Trillion-Dollars-Into-World-Economy/Article/200904115254629\| title=''Prime Minister Gordon Brown: G20 Will Pump Trillion Dollars Into World Economy''\| date=2. travnja 2009.\| publisher=[[Sky News]]}}</ref> s čime se 2011. godine složio predsjednik [[MMF]]a [[Dominique Strauss-Kahn]] <ref>Teorije otvorenog tržišta zastarjele. Poslovni dnevnik 6. travnja 2011. str 24.</ref> Od 2004. godine se kao protuteža ovom konsenzusu prvi put počeo spominjati [[Pekinški konsenzus]]

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T06:33:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Washingtonski konsenzus''' je ime za deset [[neoliberalizam|neoliberalnih]] ekonomskih prijedloga odnosno smjernica koje su predložene 1989. godine i koje su [[SAD]], [[Kanada]], [[Latinska Amerika]] i europske države, posebice zapadne, sprovodile sljedećih 20 godina. Prevladavajuća koncepcija je radikalno osporavanje regulacija unutar država, kao procesa [[globalizacija|globalizacije]], zahtijevajući pritom i deregulaciju komercijalne razmjene, smatrajući da su državne granice prepreka kolanju dobara, usluga i kapitala.<ref>[[Vladimir Veselica]]: "Globalizacija i nova ekonomija", Zagreb, 2007., Prolegomena, XX</ref>

==Popis prijedloga==

# Fiskalna disciplina
# Preusmjeravanje javnih rashoda
# [[porez]]na reforma čiji cilj je snižavanje poreza
# Liberalizacija kamatnih stopa
# Konkurentski tečaj
# [[trgovinska liberalizacija]] to jest ukidanje ili veliko smanjivanje poreza i [[carina na uvoz]]
# liberalizacija inozemnih [[investicija]]
# [[privatizacija]] državnih tvrdaka i usluga
# [[deregulacija]] to jest ukidanje raznih zakona i drugih mjera koje ograničavaju tržišnu utakmicu
# zakonska zaštita vlasničkih prava<ref>[http://www.ijf.hr/pojmovnik/PDF/2-04.pdf WASHINGTONSKI KONSENZUS, mr. sc. Marina KESNER-ŠKREB Institut za javne financije, Zagreb] Preuzeto 8. rujna 2014.</ref>

==Kritike dokumenta==
Iako je službeni cilj dokumenta bio reformirati ekonomske mehanizme zemalja s velikim dugom (prvenstveno Latinske Amerike), u praksi je provedba tog sporazuma dovela do nagovještaja novih oblika kolonijalizma. Čak su se i neki utjecajni dužnosnici iz najjačih svjetskih ekonomskih organizacija pobunili protiv načina sprovođenja tog dokumenta. Tako je [[Joseph Stiglitz]], poznati američki ekonomist, upozoravao na licemjerje triju najvećih svjetskih ekonomskih subjekata - MMF-a, WTO-a i Svjetske banke. Ističe negativne primjere ekonomske tranzicije i globalizacije u postkomunističkim zemljama, prvenstveno Rusiji (u čemu se hrvatsko iskustvo ne razlikuje mnogo), a istodobno nabraja pozitivne primjere (Kina i Poljska) tranzicije i globalizacije koji su bili oslonjeni na domaće koncepcije te koji nisu bespogovorno slijedili upute i konstrukcije MMF-a, Svjetske banke, američkog Ministarstva financija, WTO-a i ostalih čimbenika.<ref>Davorka Vidović, Davor Pauković: "Globalizacija i neoliberalizam: refleksije na hrvatsko društvo", Zagreb, Centar za politološka istraživanja, 2006. Str. 76-77.</ref>

==Prihvaćanje i kraj==
Washingtonski konsenzus su prihvatile razvijene zapadne države i države [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]], dok su ga s druge strane [[Kina]] i [[Indija]], koje su od njega ostvarile najveću korist, zbog ukidanje [[carina|carinskih]] barijera odbile. Krajem prvog desetljeća 21. stoljeća većina država Latinske Amerike su pojedinačno odustale od konzensusa na različite načine. Otvoreno pitanje i predmet stalnih rasprava među ekonomistima je je li ovaj konsenzus još uvijek postoji ili ne, dodatno se je pojačao kad je britanski premijer [[Gordon Brown]] 2009. godine rekao da je stari Washingtonski konzensus gotov.<ref>{{cite news| url=http://news.sky.com/skynews/Home/Politics/Prime-Minister-Gordon-Brown-G20-Will-Pump-One-Trillion-Dollars-Into-World-Economy/Article/200904115254629| title=''Prime Minister Gordon Brown: G20 Will Pump Trillion Dollars Into World Economy''| date=2. travnja 2009.| publisher=[[Sky News]]}}</ref> s čime se 2011. godine složio predsjednik [[MMF]]a [[Dominique Strauss-Kahn]] <ref>Teorije otvorenog tržišta zastarjele. Poslovni dnevnik 6. travnja 2011. str 24.</ref> Od 2004. godine se kao protuteža ovom konsenzusu prvi put počeo spominjati [[Pekinški konsenzus]]

==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Ekonomska povijest]]
[[Kategorija:Politika]]

Washingtonski konsenzus - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica