https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Wikipedija%3AIzabrani_%C4%8Dlanci%2F35%2C_2016. 2026-08-09T23:40:16Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Wikipedija:Izabrani_%C4%8Dlanci/35,_2016.&diff=247968&oldid=prev 2021-10-23T18:52:36Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Wikipedija:Izabrani članci/35, 2016.'''--&gt;[[Datoteka:Ernest Rutherford LOC.jpg|130px|lijevo]]'''[[Ernest Rutherford]]''' ([[1871]]. – [[1937]].) bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] i [[Novi Zeland|novozelandski]] [[Kemija|kemičar]] i [[Fizika|fizičar]]. Studirao je u [[Sveučilište u Cambridgeu|Cambridgeu]] te bio sveučilišni profesor u [[Montréal]]u (od 1898.), direktor Fizičkog instituta Sveučilišta u Manchesteru (od 1907.) i od 1919. direktor Cavendisheva laboratorija u Cambridgeu. Godine 1903. bio je izabran za člana [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva za poboljšanje znanja o prirodi]]. Isprva se bavio proučavanjem [[radioaktivnost|radioaktivnoga raspada]]. Prvi je uočio da se zračenje [[radij]]a sastoji od dviju vrsta zraka (1897.), koje je nazvao [[Alfa-čestica|alfa-]] i [[Beta-čestica|beta-zrake]]. Zajedno s [[Frederick Soddy|Frederickom Soddyjem]] uveo je pojam [[vrijeme poluraspada|vremena poluraspada]] i izveo zakone radioaktivnoga raspada. Proučavanjem raspršivanja alfa-čestica na atomima, Rutherford je došao do zaključka da atom (čija je veličina 10&lt;sup&gt;–10&lt;/sup&gt; [[metar|m]]) nije cjelovit djelić materije ([[Rutherfordov model atoma]]), nego je složen od pozitivne [[atomska jezgra|atomske jezgre]] (veličine 10&lt;sup&gt;–14&lt;/sup&gt; m) i [[elektron]]a koji kruže oko nje: prvi je upotrijebio riječ [[proton]] za pozitivno [[Električni naboj|naelektriziranu česticu]] u jezgri atoma. Od Rutherforda potječe i [[Rutherfordovo raspršenje|jednakost za raspršivanje alfa-čestica na atomima]]; godine 1925. utvrdio je i odstupanje od te jednakosti do kojega dolazi kod vrlo bliskih sudara alfa-čestice i jezgre, kada nuklearno međudjelovanje postaje mnogo važnije od električnoga. Bombardirajući [[dušik]] alfa-česticama, Rutherford je [[1919.]] izveo prvu pretvorbu ([[transmutacija|transmutaciju]]) jednog elementa u drugi. Za istraživanje radioaktivnoga raspada kemijskih elemenata i radova o radioaktivnosti dobio je 1908. [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]].&lt;br&gt;&lt;center&gt;'''[[Ernest Rutherford|(pročitajte cijeli članak)]] • [[Wikipedija:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke|(sudjelujte u izboru članaka)]]'''&lt;/center&gt;</div>

WikiSysop