<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Zamu%C4%87enje</id>
	<title>Zamućenje - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Zamu%C4%87enje"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Zamu%C4%87enje&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-04T22:30:53Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Zamu%C4%87enje&amp;diff=472357&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bnz</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Zamu%C4%87enje&amp;diff=472357&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-04-07T14:13:26Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bnz&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 14:13, 7. travnja 2022.&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--'''Zamućenje'''--&amp;gt;&lt;/del&gt;[[Datoteka:TurbidityStandards.jpg|mini|desno|250px|Zamućenje vode koje ima vrijednosti 5, 50 i 500 NTU (od lijeve strane na desnu).]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:TurbidityStandards.jpg|mini|desno|250px|Zamućenje vode koje ima vrijednosti 5, 50 i 500 NTU (od lijeve strane na desnu).]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Runoff torbidity.jpg|mini|desno|250px|Zamućena [[Rijeka (vodotok)|riječna]] voda nakon obilnih [[kiša]].]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Runoff torbidity.jpg|mini|desno|250px|Zamućena [[Rijeka (vodotok)|riječna]] voda nakon obilnih [[kiša]].]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Secchi disks.svg|mini|desno|250px|Različite vrste [[Secchijev disk|Secchijevog diska]].]]  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Secchi disks.svg|mini|desno|250px|Različite vrste [[Secchijev disk|Secchijevog diska]].]]  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Zamu%C4%87enje&amp;diff=189324&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Zamu%C4%87enje&amp;diff=189324&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-04T23:26:07Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Zamućenje'''--&amp;gt;[[Datoteka:TurbidityStandards.jpg|mini|desno|250px|Zamućenje vode koje ima vrijednosti 5, 50 i 500 NTU (od lijeve strane na desnu).]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Runoff torbidity.jpg|mini|desno|250px|Zamućena [[Rijeka (vodotok)|riječna]] voda nakon obilnih [[kiša]].]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Secchi disks.svg|mini|desno|250px|Različite vrste [[Secchijev disk|Secchijevog diska]].]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Turbidimetar.jpg|mini|desno|250px|Dijelovi turbidimetra: 1. izvor [[svjetlost]]i, 2. [[Leća (optika)|optička leća]], 3. otvor u [[objektiv]]u, 4. okrugla kiveta, 5. fotometar s filtrima ([[fotomultiplikator]]), 6. direktne zrake svjetlosti.]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Nefelometar.jpg|mini|desno|250px|Dijelovi nefelometra: 1. izvor [[svjetlost]]i, 2. [[Leća (optika)|optička leća]], 3. otvor u [[objektiv]]u, 4. okrugla kiveta, 5. fotometar s filtrima ([[fotomultiplikator]]), 6. raspršene zrake svjetlosti (90º).]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Nephelometer.jpg|mini|desno|250px|Nefelometar u mjestu Kosan, otok Cheju, [[Južna Koreja]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Zamućenje''', '''mutnoća''' ili '''mutež''' je svojstvo [[fluid]]a ([[Tekućine|tekućina]] i [[plin]]ova) koje opisuje prisutnost [[Suspenzija (kemija)|suspendiranih]] ili [[Koloidni sustav|koloidalnih]] tvari u [[Otopine|otopini]]. [[Mjerenje|Mjerenja]] zamućenja iznimno su važna u nadzoru [[Kakvoća vode|kakvoće pitke vode]], otpadnih voda i industrijskih voda. Čimbenici koji utječu na zamućenje su: [[koncentracija]] čestica, odnos indeksa [[Refrakcija|loma svjetlosti]] čestice i okolnog medija, veličina, oblik i raspodjela čestica, te [[valna duljina]] ulaznog zračenja. Vrijednosti zamućenja ovise i o orijentaciji čestica u suspenziji obzirom da sve čestice nisu [[sfera|sferične]]. &amp;lt;ref&amp;gt; [http://www.um-ng.hr/vodovod/index.php?option=com_content&amp;amp;view=article&amp;amp;id=92&amp;amp;Itemid=138] &amp;quot;Kvaliteta vode&amp;quot;, www.um-ng.hr, 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Suspenzija (kemija)|Suspenzija]] je heterogeni [[fluid]] koji sadrži čvrste čestice koje su prevelike za [[taloženje]] (obično moraju biti veće od 1 [[metar|mikrometra]]). Čvrsta tvar ili čestica je raspršena u fluidu mehaničkim utjecajem. Za razliku od koloida, suspenzija će se s vremenom taložiti (sedimentirati). Primjer suspenzija bi bio [[pijesak]] u vodi. Čestice čvrste tvari su vidljive [[mikroskop]]om i taložit će se s vremenom ako su ostavljene nesmetano. Koloidi i suspenzije se razlikuju od otopina u kojima otopljena tvar ne postoji kao čvrsta tvar, a otapalo i otopljena tvar su homogeno pomiješane. Suspenzija tekućih čestica ili finih čvrstih čestica u zraku se naziva [[aerosol]]. U [[Zemljina atmosfera|atmosferi]] se oni sastoje od finih čestica prašine i čađe, morske soli, biogenih i vulkanskih sulfata, nitrata i kapljica vode. Suspenzije su, s [[termodinamika|termodinamičkog]] pogleda, nestabilne, ali ipak mogu biti [[kinematika|kinetički]] stabilne dugo vremena. &amp;lt;ref&amp;gt; [http://www.hlede.net/studentski_radovi/zoohigijena/vjezbe1-10.htm] &amp;quot;Higijena voda&amp;quot;, www.hlede.net, 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Zamućenje vode ==&lt;br /&gt;
Osnovni izvor [[svjetlost]]i u vodi je [[Sunčeva svjetlost|sunčevo zračenje]], ali to mogu biti i hidrobionti, koji žive na velikim dubinama i imaju svojstvo [[Luminiscencija|bioluminiscencije]]. [[Voda]] je [[Gustoća|gusta]] sredina, slabo propusna za svjetlost. Svjetlosna se [[energija]] djelomično upija i raspršuje, a djelomično se pretvara u [[toplina|toplinu]]. Upijanje i raspršivanje svjetla ovisi o [[Spektar (fizika)|spektralnom]] [[Fraunhoferove linije|sastavu sunčeva zračenja]], koje se sastoji od vidljivog i nevidljivog dijela spektra. [[Svjetlost|Vidljivi dio spektra]] se kreće preko crvenih do ljubičastih, a nevidljive [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičaste]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvene]]. Najintenzivnije se upija (apsorbira) infracrveni i ultraljubičasti dio spektra. Od vidljivog dijela spektra, kroz čistu vodu, do dubine od 10 [[metar]]a, prolazi svega 2% crvenih zraka, 8% narančastih, 32% žutih i 75% plavih. U dubinu od 500 do 1500 metara prolaze samo ultraljubičaste zrake. Količina prodiranja svjetla ovisna je o prozirnosti, odnosno o zamućenosti vode. &amp;lt;ref&amp;gt; [http://www.waterline.hr/Prirucnik_za_vodu.pdf] &amp;quot;Predled kvalitete pitke vode u Hrvatskoj&amp;quot;, Literatura: “Priručnik o temeljnoj kakvoći vode u Hrvatskoj”, Dr. sc. Željko Dadićwww.um-ng.hr, www.waterline.hr, 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zamućenje ili prozirnost vode vode možemo mjeriti [[Secchijev disk|Secchijevim diskom]]. Secchijev disk se sastoji od jedne okrugle limene ploče koja ima promjer od 20 do 25 [[centimetar]]a, a obojena je bijelom bojom. [[Disk]] se drži pomoću uzice pričvršćene u sredini ploče. Na uzicu se na svakih 10 centimetara poveže čvor da se može ustanoviti dubina uronjenja. Prozirnost vode mjerimo tako da disk postavljen na površinu vode polako spuštamo prema dubini i zabilježimo kad nestane. Nakon toga ponovo polako izvlačimo i označimo kad se ponovo pojavi. Presjek ovih dviju vrijednosti daje podatke o prozirnosti vode. &amp;lt;ref&amp;gt; [http://www.agr.unizg.hr/cro/nastava/moduli/doc/26280_hidrokemija.pdf] &amp;quot;Hidrokemija&amp;quot;, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, www.agr.unizg.hr, 2006.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Turbidimetrija i nefelometrija ==&lt;br /&gt;
Turbidimetrija i nefelometrija su metode kojima se određuje koncentracija čestica u [[Suspenzija (kemija)|suspenziji]]. Osniva se na elastičnom raspršivanju [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] na suspendiranim česticama u [[otopine|otopini]]. Mjeri se smanjenje jačine (intenziteta) prolaznog zračenja ili jačine raspršenog zračenja kao posljedicu sraza s česticama. Raspršivanje elektromagnetskog zračenja na suspendiranim česticama često se naziva i [[Tyndallov učinak]]. Raspršenje može biti [[Rayleighovo raspršenje|Rayleighovog]], Debyeovog ili Mieovog tipa, ovisno o veličini čestica. Ako je dimenzija čestica reda veličine [[valna duljina|valne duljine]] upadnog zračenja ili manja, zračenje će se raspršivati, no ako je veća doći će do refleksije. Optimalna veličina čestica da bi došlo do raspršenja je od 100 do 1000 [[nanometar]]a, dakle veličina [[Koloidni sustav|koloida]]. &amp;lt;ref&amp;gt; [http://www.scribd.com/doc/91258452/instrumentalna-analiza-skripta] &amp;quot;Instrumentalna analiza&amp;quot;, A. J. M. Horvat, K. Margeta, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, www.sr.scribd.com, 2009.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod turbidimetrijskih mjerenja pravocrtno usmjereno zračenje prolazi iz izvora kroz otopinu uzorka do [[detektor]]a, a mjeri se smanjenje intenziteta prolaznog zračenja. Turbidimetrijski se određuje zamućenje vode u [[ekologija|ekološkom]] okruženju ili koncentracija u sustavima u kojima reakcijom nastaje talog koji se teško filtrira zbog malih čestica ili želatinozne prirode taloga. Turbidimetrija često zamjenjuje dugotrajno gravimetrijsko određivanje. U turbidimetriji mjeri se prijenos (transmitancija) primarne zrake:&lt;br /&gt;
:'''T  = I / I&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt;'''&lt;br /&gt;
gdje je: I&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; - jačina (intenzitet) ulaznog zračenja nakon prolaska kroz slijepu probu, I - jačina zračenja nakon prolaska kroz uzorak. Propušteno zračenje je proporcionalno koncentraciji suspendirane tvari prema izrazu koji je analogan [[Beerov zakon|Beerovom zakonu]]:&lt;br /&gt;
:'''S = log I / I&amp;lt;sub&amp;gt;0&amp;lt;/sub&amp;gt; = kbc'''&lt;br /&gt;
gdje je: S - zamućenje, k - konstanta proporcionalnosti, koji puta nazvana koeficijentom zamućenja, b - duljina puta kroz uzorak, a c – [[koncentracija]] otopine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Instrumenti za mjerenje zamućenja ===&lt;br /&gt;
Plavo svijetlo se raspršuje učinkovitije nego crveno (zbog čega je i boja neba plava - [[Rayleighovo raspršenje]]). Kroz obojene suspenzije propušta se zračenje iste boje (monokromatsko svjetlo), opet zbog smanjenja apsorpcije. [[Mjerni instrument]]i koji se koriste u turbidimetriji su vrlo slični [[Spektrometar|spektrometrima]] za ultraljubičasto područje (spektrofotometri), a mogu se koristiti i obični spektrofotometri ili čak kolorimetri. Izvori zračenja su [[živa|živin]] [[Električni luk|luk]] s filtrima za odabir samo jedne valne duljine ili [[volfram]]ova svjetiljka u kombinaciji s monokromatorima ili filtrima. Monokromatsko svijetlo je nužno kod turbidimetrijskih određivanja da se smanji apsorpcija elektromagnetskog zračenja na česticama, te da je smanjenje jačine posljedica uglavnom raspršenja (prividna apsorpcija). Detektori su u turbidimetriji, kao i u spektrofotometriji, fotoćelije, a [[fotomultiplikator]]i su potrebni kod nefelometrijskih instrumenata. Kivete za tekuće uzorke su u turbidimetriji iste kao i za spektrofotometrijska određivanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Nefelometrija ====&lt;br /&gt;
{{Glavni|Nefelometar}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U nefelometriji mjeri se jačina (intenzitet) elastično raspršenog zračenja na koloidnim česticama pod [[kut]]em, uglavnom od 90º, na smjer početne (inicijalne) zrake [[svjetlost]]i. Intenzitet raspršenog zračenja proporcionalan je zamućenju otopine. Instrumenti za nefelometrijska mjerenja su posebni instrumenti s vrlo stabilnim izvorima zračenja, kivete su ili okrugle gdje zračenje dolazi kroz dno, a mjeri se raspršeno kroz stijenku cilindra, ili slične kao kod molekularne [[luminiscencija|luminiscencije]], a detektori su [[fotomultiplikator]]ske cijevi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nefelometrijska mjerenja su pogodna za analizu otopina slabog zamućenja. Sustavi se, ukoliko se određuje zamućenje, kalibriraju sa suspenzijama [[formazin]]a ([[polimer]]ni spoj, primarni [[standard]] za kalibraciju) ili sa sekundarnim standardima koji mogu biti stakleni štapovi raznog stupnja neprozirnosti i na taj način simuliraju zamućene sustave. Suspenzije formazina su po boji slične [[mlijeko|mlijeku]]. Oprez! Za formazin postoji vjerojatnost da je [[kancerogen]]. Ako je mjerenje zamućenja u funkciji zamjene dugotrajnog gravimetrijskog određivanja, sustav se kalibrira kao i svako relativno instrumentalno određivanje jednim od postupaka kalibracije. Rezultati nefelometrijskih i turbidimetrijskih mjerenja ne mogu se direktno uspoređivati kada se određuje zamućenje otopina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Mjerne jedinice zamućenja ==&lt;br /&gt;
Jedinice u kojima se izražava zamućenje su NTU ([[Engleski jezik|engl]]. ''Nephelometric Turbidity Units''), FTU (engl. ''Formazine Turbidity Units'') ukoliko se mjeri nefelometrijski, a FAU (engl. Formazine Attenuation Units) ako se mjeri smanjenje intenziteta u prolaznom zračenju turbidimetrijski. Svi propisi i [[standard]]i za vodene [[ekosustav]]e traže nefelometrijska određivanja i rezultate daje u NTU jedinicama. U literaturi postoje podaci da1 NTU odgovara ekvivalentu od 1 [[gram|g]]/[[litra|l]] suspendiranog [[Silicijev dioksid|silicijevog dioksida]] SiO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt; u čistoj vodi. Metode koje se osnivaju na raspršenju [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] upotrebljavaju se najčešće za određivanje koncentracije u suspenzijama (turbidimetrija i nefelometrija), ili zaodređivanje stupnja zamućenja u ekosustavima, ali primjena nije ograničena samo na ta određivanja. Raspršenjem elektromagnetskog zračenja može se odrediti veličina čestica, raspodjela i [[Molekula|molekulska]] [[masa]] (posebno za [[polimer]]ne čestice). Ta određivanja, iako se osnivaju na istim načelima nisu tako jednostavna. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je maksimalno dozvoljeno zamućenje [[pitka voda|pitke vode]] 4 NTU, dok je na primjer u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] 1 NTU. &amp;lt;ref&amp;gt; [http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/1.7._Kondicioniranje_vode%5B1%5D.pdf] &amp;quot;Kondicioniranje vode&amp;quot;, www.grad.unizg.hr, 2012.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poveznice ==&lt;br /&gt;
* [[Kakvoća vode]]&lt;br /&gt;
* [[Obrada vode]]&lt;br /&gt;
* [[Pročišćavanje vode]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Voda]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>