WikiSysop: bnz

2022-04-07T15:03:37Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15:03, 7. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zaostrog'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Zaostrog		\|ime = Zaostrog
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T23:12:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 23:12, 2. siječnja 2022.
Redak 50:		Redak 50:

	==Zanimljivosti==		==Zanimljivosti==
	[[Gašpar Vinjalić]] je o povijesti Zaostroga i borbi s Turcima o godini 1690. napisao: "...u Zaostrog dođu i stanovnici Brača i Hvara s njihovim jačim ženama, a tako i narod Poljica, Omiša i Primorja, skupa s ženama koje su unovačene. Došli su s lađama i izabranici iz Kaštela i Splita... Sve u svemu mjesto i riva Zaostrog nikada nisu vidjeli više naroda i lađa. Podnarednik general naredi pokret, a vođe su bili redovnici iz samostana... Žene s hranom i granatama na leđima, praćene vlastitim muževima i rodbinom, iđahu iza jedinica. Kad bi odložile teret, opet su se, uz pratnju, vraćale sve dok nisu sve prenijele." <ref>{{~~Cite book~~\|last=Vinjalić \|first= Gašpar\|authorlink= \|coauthors= \|title=Kratki povijesni i kronološki pregled zbivanja koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni 1514.-1769., str.187. \|year=2010.\|url= \|publisher=Književni krug \|location=Split \|id=}}</ref>		[[Gašpar Vinjalić]] je o povijesti Zaostroga i borbi s Turcima o godini 1690. napisao: "...u Zaostrog dođu i stanovnici Brača i Hvara s njihovim jačim ženama, a tako i narod Poljica, Omiša i Primorja, skupa s ženama koje su unovačene. Došli su s lađama i izabranici iz Kaštela i Splita... Sve u svemu mjesto i riva Zaostrog nikada nisu vidjeli više naroda i lađa. Podnarednik general naredi pokret, a vođe su bili redovnici iz samostana... Žene s hranom i granatama na leđima, praćene vlastitim muževima i rodbinom, iđahu iza jedinica. Kad bi odložile teret, opet su se, uz pratnju, vraćale sve dok nisu sve prenijele." <ref>{{Citiranje knjige\|last=Vinjalić \|first= Gašpar\|authorlink= \|coauthors= \|title=Kratki povijesni i kronološki pregled zbivanja koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni 1514.-1769., str.187. \|year=2010.\|url= \|publisher=Književni krug \|location=Split \|id=}}</ref>

	== Znamenitosti ==		== Znamenitosti ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-15T01:56:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 01:56, 15. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Zaostrog'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Zaostrog'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Zaostrog		\|ime = Zaostrog
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T10:39:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Zaostrog
|regija = [[Dalmacija]]
|županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]]
|općina = [[Gradac]]
|mikroregija = [[Makarsko primorje]]
|najgrad = [[Makarska]], [[Ploče]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 43.143
|z. dužina = 17.282
|brojstan = 372
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 21334 Zaostrog
|pozbroj = +385 (0)21
|autooznaka = MA
|slika =Zaostrog 03.jpg
|slika_opis =
|karta2 =Splitsko-dalmatinska županija
|naziv karte2 =[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]
}}
'''Zaostrog''', mjesto u južnom dijelu [[Makarsko primorje|Makarskog primorja]]. U sastavu je općine [[Gradac]].

Naselje Zaostrog se razvuklo u prirodnoj i prostranoj zavali, okruženo visokim i strmim obroncima planinskog masiva [[Biokovo]] - [[Rilić]]. Južni obronci Rilića s vrhom Šapašnik, 920 m, okružuju ga i štite sa sjevera, Viter 770 m, s istoka, a blaga zelena Plana 260 m, sa zapada. Bijelo žalo zelene i široke zaostroške vale oplakuje [[Jadransko more]], koje se kroz Velika Vrata razlilo duboko u Neretvanski kanal sve do [[Ston|stonskih]] bistrina.

==Znamenitosti==
Mjestom s 372 stanovnika (2001.) i danas dominira, više od pola milenija stari [[franjevci|franjevački]] [[franjevački samostan sv. Marije u Zaostrogu|samostan sv. Marije]] s visokim zvonikom. Posjetiteljima je u samostanu otvoren [[muzej]], [[etnologija|etnološka]] zbirka, [[galerija]] i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti.

[[Datoteka:Nadgrobni_spomenik_Andriji_Kačiću_Miošiću.jpg|mini|lijevo|200px|Nadgrobna ploča Andriji Kačiću Miošiću unutar Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u sklopu franjevačkog samostana Sv. Marije u Zaostrogu]]
Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra [[Andrija Kačić Miošić]], poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povijesnim pismom, [[hrvatska ćirilica|hrvatskom ćirilicom]], nalazi se i fra Andrijin grob s posvetom;

{| class="toccolours" style="width: 250px; margin: 0 0 1em 1em; float:center; text-align:center;"
|'''POKOJ TEBI STARČE MILOVANE! KOJI RODU PISMARICU DADE S KORABLJICOM DA MU VIDA JADE DOK MU ZORA BOLJEG DANA SVANE HLADNU PLOČU ŠTO TI KOSTI SKRIVA HARAN NAROD POBOŽNO CELIVA + 1760.'''
|}

==Povijest==
Prema zapisima bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], tvrđa [[Ostrog (tvrđava pod Viterom)|Ostrog]] pod [[Viter|Viterom]] po kojoj je Zaostrog kasnije dobio ime (za-[[Ostrog]]), bila je [[glavni grad]] i utvrda tadašnje hrvatske države [[Neretvani|Paganije]], koju su osnovali [[Neretvani]].<ref>(): [http://www.samostan-zaostrog.com/?t=C1&pg=6 ''Povijest''] Franjevački samostan Zaostrog. Pristupljeno 14. srpnja 2020.</ref>

Na vrhuncu svoje moći (9. i 10. st.), Paganija se prostirala od rijeke [[Cetina|Cetine]] sa zapada, do rijeke [[Neretva|Neretve]] na istok. Sjeverna granica se protezala visovima Ljubuše, Vrana i [[Čvrsnica|Čvrsnice]], a pripadali su joj još poluotok [[Pelješac]], te otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Korčula]] i [[Mljet]] s juga. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacijama, da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom, pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnje točke svog državnog posjeda, što je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.

U prvim godinama prošlog stoljeća, [[Austro-Ugarska Monarhija]], čiji je sastavni dio tada bila i [[Dalmacija]], izgradila je ''mul'' (pristanište) i regulirala seosku bujicu. Iako je za razliku od bujice, zaostroški mul teško stradao u [[potres|potresu]] 1962. godine, oba objekta imaju povijesno-spomeničku vrijednost.

Zaostrog je [[1935.]] imao 700 stanovnika dok je 200 bilo iseljeno u inozemstvo.<ref>[[Politika (novine)|Politika]], br. 9.747 od četvrtka 11. srpnja 1935., str. 8</ref>

==Gospodarstvo==
Žitelji Zaostroga danas uglavnom žive od iznajmljivanja soba i apartmana, za vrijeme turističkih sezona, kao i od malo poljodjelstva i ribarstva. Unatoč turističkim gužvama za vrijeme ljetnih sezona, mjesto se može pohvaliti standardiziranom ponudom kao i s kvalitetom ugostiteljskih, te popratnih usluga i sadržaja. Mjesto u budućnosti ima relativno velik prostor za napredak.

Zaostrog bi, obzirom na gotovo idealan geografski položaj i bogato povijesno naslijeđe, s osmišljenim i uređenim javnim površinama, strogo urbaniziranom i ograničenom izgradnjom i razvojem imao perspektivu kao zvučnije turističko odredište. Tim više, jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta, prilično sačuvan od ružne betonizacije i mastodontskih apartmanskih građevina.

==Zanimljivosti==
[[Gašpar Vinjalić]] je o povijesti Zaostroga i borbi s Turcima o godini 1690. napisao: "...u Zaostrog dođu i stanovnici Brača i Hvara s njihovim jačim ženama, a tako i narod Poljica, Omiša i Primorja, skupa s ženama koje su unovačene. Došli su s lađama i izabranici iz Kaštela i Splita... Sve u svemu mjesto i riva Zaostrog nikada nisu vidjeli više naroda i lađa. Podnarednik general naredi pokret, a vođe su bili redovnici iz samostana... Žene s hranom i granatama na leđima, praćene vlastitim muževima i rodbinom, iđahu iza jedinica. Kad bi odložile teret, opet su se, uz pratnju, vraćale sve dok nisu sve prenijele." <ref>{{Cite book|last=Vinjalić |first= Gašpar|authorlink= |coauthors= |title=Kratki povijesni i kronološki pregled zbivanja koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni 1514.-1769., str.187. |year=2010.|url= |publisher=Književni krug |location=Split |id=}}</ref>

== Znamenitosti ==

* [[Franjevački samostan i crkva Uznesenja BDM u Zaostrogu|Franjevački samostan i crkva Uznesenja BDM]]

== Poznate osobe ==
*[[Fra Grgur iz Zaostroga]], kršćanski mučenik
*[[Ante Kosovich]], pisac u dijaspori (Novi Zeland)

==Bilješke==
{{izvori}}

{{Makarsko primorje}}
{{Gradac}}

[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Gradca]]

Zaostrog - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica