WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T18:30:52Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18:30, 2. siječnja 2022.
Redak 317:		Redak 317:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Zeus}}~~

	* [http://www.theoi.com/Olympios/Zeus.html Zeus u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Olympios/Zeus.html Zeus u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:18:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir božanstvo
| ime = Zeus
| mitologija = [[Grčka mitologija]]
| božanstvo = Bog neba, svjetla, zaštitnik pravde, istine i ćudoređa
| skupina = Olimpska trijada, Druga Delijska trijada
| slika = Bust of Zeus.jpg
| veličina = 230px
| opis = Zeus, bista iz Britanskog muzeja
| druga_imena =
| boravište = [[Olimp]]
| simbol = [[munja]], [[orao]], [[bik]], [[hrast]]
| kult = [[Olimpija]]
| suprug =Hera i drugi
| roditelji = [[Kron]] i [[Rea]]
| braća_i_sestre = [[Hestija]], [[Had (bog)|Had]], [[Hera]] (također supruga), [[Posejdon]], [[Demetra]]
| djeca = [[Afrodita]], [[Apolon]], [[Ares]], [[Artemida]], [[Atena]], [[Dardan]], [[Dioniz]], [[Eak]], [[Enyo]], [[Erida]], [[Harite]], [[Heba]], [[Hefest]], [[Helena (mitologija)|Helena]], [[Heraklo]], [[Hermes]], [[Hore]], [[Ilitija]], [[Minos]], [[Mojre]], [[Muza|Muze]], [[Perzej (mitologija)|Perzej]]
| svetkovine =
| ekvivalent = [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]
}}

'''Zeus''' ([[grčki jezik|grč.]] [[nominativ|N.]] '''{{polytonic|Ζεύς}}''', ''Zéus''; [[genitiv|G]] '''{{polytonic|Διός}}''', ''Diós'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] vrhovni je [[stara Grčka|starogrčki]] [[bog]], vladar [[Olimp]]a, bog neba i grmljavine. Njegova je žena ujedno i njegova sestra [[Hera]], ali imao je vrlo mnogo potomaka s ostalim božicama i smrtnicama. Zeusov je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]].

== [[Etimologija]] ==

Zeusovo [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] povezano je s [[indoeuropski prajezik|ie.]] korijenom ''*dey-'' = "svijetliti", odnosno ''*dyēws'' = "danje nebo". U [[nominativ]]u je njegov oblik {{polytonic|Ζεύς πατήρ}}, a u [[genitiv]]u se ''Zeús'' mijenja u {{polytonic|Διός}}. To možemo povezati s glavnim bogom [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]] - '''''*dyēws ph2tēr''''' = "božanski otac". Usp. u [[sanskrt]]u ''dyauš pítā''. Iz istog korijena dolazi i [[latinski jezik|lat.]] ime Zeusova pandana u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]], [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]]: ''Iupiter, Iovis'' < stlat. Diovis, od [[genitiv]]a u ie. - ''*dyeu-ph2tēr''.

== Karakteristike ==

[[Datoteka:OdysseyZeus.png|mini|200px|[[John Flaxman]]: Zeus na prijestolju, s Hermesom i Atenom, ilustracija ''Odiseje'', [[1810.]]]]

Zeus ima osobine indoeuropskog božanstva svjetlosti i neba koje "vedri i oblači", ljuti je gromovnik koji gađa munjama; dobri bog koji daje kišu.

Njegova je sveta ptica bila [[zlato|zlatni]] [[orao]] kojeg je uvijek držao pored sebe, a često je i sam preuzimao orlovo obličje. Poput Zeusa, orao je bio [[simbol]] snage, hrabrosti i pravde.

Zeusovo najdraže drvo bio je [[hrast]], simbol snage. Također su mu posvećivana [[maslina|maslinova]] stabla.

[[Epitet]]i:

* '''Olympios''' - označavalo je Zeusovo kraljevanje kao vrhovnog boga [[Olimp]]ljana, a i na panhelenskom festivalu u [[Olimpija|Olimpiji]]
* '''Panhellenios''' - Zeus svih Helena, posvećen mu je poznat [[Eak]]ov hram u Egini
* '''Xenios''' - zaštitnik gostoljubivosti i gostiju, spreman osvetiti se svakome tko učini nešto nažao strancu
* '''Horkios''' - čuvar zakletvi, otkriveni bi lažljivci morali napraviti Zeusov kip, najčešće u Olimpiji
* '''Agoraios''' - pazio je nad poslovima i samom [[agora|agorom]] te kažnjavao nepoštene trgovce

== Kult ==

[[Datoteka:Olympia-ZeusTempelRestoration.jpg|mini|270 px|Zeusov hram u Olimpiji]]

[[Olimpija]] je bila središte svih onih koji su htjeli častiti svog vrhovnog boga. Ondje su se održavale i poznate [[Olimpijske igre]]. Postojao je i Zeusov oltar napravljen od pepela, od ostataka žrtvovanih [[životinja]].

Ovdje je bio i [[Zeusov kip u Olimpiji]], jedno od [[sedam svjetskih čuda]]. Božanski kip od [[slon]]ove [[kost]]i i [[ebanovina|ebanovine]], bogato ukrašen [[zlato]]m i dragim kamenjem. Vjerovalo se da ga je napravio kipar [[Fidija]], a [[stara Grčka|Grci]] su smatrali nesretnim onoga tko nije vidio taj kip. Uz njega su vezane i brojne legende.

== Mitologija ==

=== Rođenje ===

[[Kron]] je naučio od svojih roditelja da će ga svrgnuti njegov sin, baš kao što je on to učinio svome ocu [[Uran (mitologija)|Uranu]]. Progutao je svoje potomke - [[Demetra|Demetru]], [[Hera|Heru]], [[Had (bog)|Hada]], [[Hestija|Hestiju]], [[Reja (mitologija)|Rejinu]] i njegovu djecu, da se proročanstvo ne bi ispunilo. Kad su se rodili [[Posejdon]] i Zeus, Reja je iznijela [[Geja (mitologija)|Geji]] plan da spasi svoju djecu. Reja je potajno rodila Zeusa na [[Kreta|Kreti]], a Kronu je dala [[kamen]] umotan u povoje (znan kao ''omphalos'' = "kamen"). Također je, prema nekim izvorima, progutao i [[koza|kozu]] misleći da je Posejdon.

U nekim je inačicama mita na [[Kreta|Kreti]] Zeusa odgojila [[koza]] [[Amalteja]], a ''Kouretes'', naoružani plesači vikali su i pljeskali da bi sakrili djetetov plač od [[Kron]]a. U drugoj inačici mita, Zeusa je odgojila [[nimfa]] [[Adamanteja]] koja ga je sakrila objesivši ga na drvo užetom tako da je bio između zemlje, neba i mora kojima je vladao njegov otac Kron. Posljednja inačica mita govori da ga je odgojila njegova baka, [[Geja (mitologija)|Geja]]. Postoje još rjeđe priče da ga je odgojila nimfa [[Kinosura]] koju je, da bi joj zahvalio, Zeus postavio među [[zvijezda|zvijezde]] ili pak da ga je odgojila nimfa Melisa koja ga je dojila [[koza|kozjim]] [[mlijeko]]m.

=== Svrgavanje Krona ===

Kad je narastao, Zeus je iskoristio napitak koji mu je dala [[Geja (mitologija)|Geja]],te ga dao ocu Kronu i tako je Kron povratio svoje potomke u obrnutom redoslijedu - prvo [[kamen]], zatim [[koza|kozu]], a potom ostale potomke. Kamen je stavljen u pokrajinu [[Piton (mitologija)|Piton]], nazvanu po istoimenom čudovištu. U drugoj je inačici mita [[Metida (mitologija)|Metida]] dala Kronu sredstvo za izazivanje povraćanja da bi ispljunuo svoje potomke. Treća inačica govori da je Zeus rasjekao njegov trbuh.

Nakon što ih je oslobodio, Zeus je u ratu, tzv. [[Titan (mitologija)#Titanomahija|Titanomahiji]] zajedno s [[Titan (mitologija)|Titanima]], [[Giganti]]ma, [[Hekatonhiri|Hekatonhirima]], [[Kiklop]]ima i svojom braćom i sestrama svrgnuo svoga oca. Nakon toga je zatvorio Titane u [[Tartar (pakao)|Tartar]], sve osim [[Atlant]]a, [[Epimetej (mitologija)|Epimeteja]], [[Metida (mitologija)|Metidu]], [[Okean]]a i [[Prometej (mitologija)|Prometeja]]. [[Geja (mitologija)|Geja]] je potom rodila čudovište [[Tifon]]a kojim bi se osvetila za zatvorene Titane, ali Zeus je ipak pobijedio.

Na posljetku su pobijedili nakon desetljeća ratovanja te su se [[olimp]]ski bogovi dogovorili i izvlačeći slamke raspodijelili vlast - Zeus je lukavstvom dobio [[nebo]] i [[zemlja|zemlju]], [[Posejdon]] [[more]], a [[Had (bog)|Had]] [[Had (podzemni svijet)|podzemni svijet]].

[[Datoteka:Carracci Jupiter et Junon.jpg|mini|[[Agostino Carracci]]: Jupiter i Junona (Zeus i Hera)]]

=== Zeus i Hera ===

Zeusova je žena bila njegova sestra [[Hera]]. Zeus i Hera stalno su se sukobljavali. Uvrijeđena njegovim prijevarama, ona ga je često ponižavala na sitne spletkarske načine. Iako joj je Zeus povjeravao svoje tajne, a katkad prihvaćao njezine savjete, on joj nikada nije potpuno vjerovao, a ona je dobro znala da je u stanju da se i na nju baci munjom ako bi ga uvrijedila preko izvjesne granice.

S Herom je imao [[Ares]]a, [[Hefest]]a, [[Ilitija|Ilitiju]] i [[Heba|Hebu]], ali neke inačice mita donose da je Hera tu djecu rodila sama, uglavnom zato što je bila ljubomorna jer je Zeus sam na svijet donio [[Atena (mitologija)|Atenu]].

[[Datoteka:Leda - after Michelangelo Buonarroti.jpg|mini|[[Michelangelo]]: [[Leda (mitologija)|Leda]] i [[labud]], Zeus u liku labuda, [[1530.]]]]
[[Datoteka:Tizian 085.jpg|mini|[[Tizian]]: Otmica [[Europa (mitologija)|Europe]], [[1559.]] – [[1562.]]]]
[[Datoteka:Rembrandt - The Abduction of Ganymede - Google Art Project - cropped.jpg|mini|[[Rembrandt]]: Otmica [[Ganimed (mitologija)|Ganimeda]], [[1635.]]]]
[[Datoteka:Zeus.png|mini|Zeus sa štapom]]

=== Izvanbračne veze ===

<table><tr>

<td valign="top">
{| border="1" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width:25%; height:200px"
|- bgcolor="#CCCCCC" align="center"
| <center>'''Majka''' || <center>'''Djeca'''
|- style="height:60px"

| [[Ananka (mitologija)|Ananka]]
|
# [[Mojre]] ([[Srde]])
## Atropa
## Klota
## Laheza
|-
| [[Demetra]]
|
# [[Perzefona]]
|-
| [[Diona (mitologija)|Diona]]
|
#[[Afrodita]]
|-
| [[Eja]]
|
#[[Ersa]]
|-
|-
| [[Leta]]
|
# [[Apolon]]
# [[Artemida]]
|-
| [[Maja (mitologija)|Maja]]
|
# [[Hermes]]
|-
| [[Metida (mitologija)|Metida]]
|
# [[Atena (mitologija)|Atena]]
|-
| [[Mnemozina]]
|
# [[Muze]] (izvorne tri)
## [[Aoida]]
## [[Meleta]]
## [[Mnema]]
# [[Muze]] (novijih devet)
## [[Kaliopa]]
## [[Klio]]
## [[Erato]]
## [[Euterpa]]
## [[Melpomena]]
## [[Polihimnija]]
## [[Terpsihora]]
## [[Talija]]
## [[Uranija]]
|-
| [[Selena]]
|
# [[Ersa]]
# [[Nemeja]]
# [[Pandija]]
|-
| [[Talasa (mitologija)|Talasa]]
| [[Afrodita]]
|-
| [[Temida (mitologija)|Temida]]
|
# [[Astreja]]
# [[Dika]]
# [[Hore]]
|}
</td>

<td>
{| border="1" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width:25%; height:200px"
|- bgcolor="#CCCCCC" align="center"
| <center>'''Majka''' || <center>'''Djeca'''
|- style="height:60px"
|-
| [[Egina]]
| [[Eak]]
|-
| [[Alkmena]]
| [[Heraklo]]
|-
| [[Antiopa]]
|
# [[Amfion]]
# [[Zet]]
|-
| [[Kalisto (mitologija)|Kalisto]]
| [[Arkad]]
|-
| [[Karma (mitologija)|Karma]]
| [[Britomart]]
|-
| [[Danaja]]
| [[Perzej (mitologija)|Perzej]]
|-
| [[Elara (mitologija)|Elara]]
|
# [[Titija]]
|-
| [[Elektra (kći Pleone)|Elektra]]
|
# [[Dardan]]
# [[Jasion]]
|-
| [[Europa (mitologija)|Europa]]
|
# [[Minos]]
# [[Radamant]]
# [[Sarpedon]]
|-
| [[Eurinoma]]
| [[Harite]]([[Gracije]])
# [[Agleja]]
# [[Eufrozina]]
# [[Talija]]
|-
| [[Himalija]]
|
# Kronios
# Spartaios
# Kytos
|-
| [[Jodama]]
| [[Teba (mitologija)|Teba]]
|-
| [[Ija (mitologija)|Ija]]
| [[Epaf]]
|-
| [[Lamija]]
| ???
|-
|-
| [[Laodamija]]
| [[Sarpedon]]
|-

| [[Leda (mitologija)|Leda]]
|
# [[Kastor i Polideuk]]
# [[Helena (mitologija)|Helena]] [[Troja]]nska
|-
| [[Mera]]
| [[Lokrus]]
|-
| [[Nioba]]
|
# [[Arg]]
# [[Pelazg]]
|-
| [[Olimpija]]
| [[Aleksandar Veliki]]
|-
| [[Pluta]]
| [[Tantal (mitologija)|Tantal]]
|-
| [[Podarga]]
|
# [[Balije]]
# [[Ksant]]
|-
| [[Pira]]
| [[Helen]]
|-
| [[Semela]]
| [[Dioniz]]
|-
| [[Tajgeta]]
| [[Lakedemon]]
|-
| [[Talija]]
| [[Palici]]
|-
| Nepoznata majka
| [[Lite]]
|-
| Nepoznata majka
| [[Tiha]]
|-
| Nepoznata majka
| [[Ata]]
|}
</td>

</tr></table>

[[Datoteka:Stater Zeus Lampsacus CdM.jpg|mini|lijevo|Zeus s [[lovor]]ovim vijencem, [[4. stoljeće pr. Kr.]]]]

Poznate su i brojne alegorije o Zeusovoj [[seks]]ualnoj naravi i njegovim djelima. Kad mu je majka [[Reja (mitologija)|Reja]], predvidjevši kakve će sve nezgode izazvati njegova pohlepna priroda, zabranila da se ženi, on joj je ljutito zaprijetio da će je silovati. Ona se na to smjesta pretvorila u otrovnu [[zmija|zmiju]], ali Zeusa ni to nije obeshrabrilo nego se i on pretvorio u mužjaka te je, savivši se oko nje u nerazrješiv čvor, ostvario svoju prijetnju.

Zeus se upuštao u brojne afere, ali često se bojao Herinih reakcija te svojim izabranicama dolazio u raznim obličjima. [[Europa (mitologija)|Europi]] je došao u obličju [[bik]]a, [[Leda (mitologija)|Ledi]] kao [[labud]], [[Kalisto (mitologija)|Kalisti]] je došao u obličju [[Apolon]]a/[[Artemida|Artemide]], [[Danaja|Danaji]], [[Perzej (mitologija)|Perzejovoj]] majci, stigao je u obličju [[zlato|zlatne]] [[kiša|kiše]].

Upuštao se u veze i s muškarcima, a najpoznatiji je mit o [[Ganimed (mitologija)|Ganimedu]] kojeg je u obličju [[orao|orla]] doveo na [[Olimp]] da mu postane ljubavnikom i [[vino]]točom ({{glavni|Ganimed (mitologija)}}).

Unatoč brojnim slabostima karakterističnima za posve običnog čovjeka, Grci su ovog vrhovnog boga posvuda obožavali, posebno u Dodoni i Olimpiji. Od svih potomaka najdraži mu je bio [[Heraklo]] kojeg je posmrtno uzvisio na [[Olimp]] kao božanstvo ({{glavni|Heraklo}}).

=== Svrgavanje Zeusa ===

[[Datoteka:Gustave Moreau 006.jpg|mini|[[Gustave Moreau]]: [[Prometej (mitologija)|Prometej]], s [[orao|orlom]], Zeusovom životinjom; [[1868.]]]]

Zeusov je otac [[Kron]] svrgnuo svoga oca [[Uran (mitologija)|Urana]], a to se isto trebalo dogoditi i samome Zeusu. [[Eshil]] u svome ''[[Okovani Prometej|Okovanom Prometeju]]'' donosi da je [[Prometej (mitologija)|Prometej]] znao koja će Zeusova žena nositi dijete koje će ga svrgnuti, ali nije htio to reći. To je bio još jedan razlog njegova kažnjavanja ({{glavni|Prometej (mitologija)}}), stoga ga je Zeus okovao za stijenu gdje mu je [[orao]], Zeusov simbol, kljucao [[jetra|jetru]] koja bi, jer je bio [[Titan (mitologija)|Titan]], svakoga dana bila obnovljena.

<blockquote>
'''[[Ija (mitologija)|Ija]]''': Pa zar je Zeusu ikad pasti s prijestola? 
'''[[Prometej (mitologija)|Prometej]]''': S veseljem, mislim, gledala bi zgodu tu! 
'''Ija''': A kako ne bih, kad od Zeusa trpim zla? 
'''Prometej''': Ta da je tako, prosto li je eto znat. 
'''Ija''': A tko će njemu žezlo otet kraljevsko? 
'''Prometej''': Sam sebi -- taštog srca svoga snovima. 
'''Ija''': A kako? Kaži, ako nema štete ti! 
'''Prometej''': Pirovat pir će, s kog će jednom kajat se. 
'''Ija''': Sa bićem božjim, ljudskim? Kaži, smiješ li? 
'''Prometej''': Što pitaš, s kakvim? To se kazat ne smije. 
'''Ija''': A hoće li ga žena svrgnut s pnjestola? 
'''Prometej''': Jest! Sina boljeg, no je otac, rodit će. 
'''Ija''': A nema li mu lijeka od te kobi zle? 
'''Prometej''': Ne, - ako ovih ne riješim se okova!
</blockquote>

== Literatura ==

* [[Walter Burkert|Burkert, Walter]]: ''Greek Religion'', Harvard University Press, Cambridge, 1985.
* [[Arthur Bernard Cook|Cook, Arthur Bernard]]: ''Zeus: A Study in Ancient Religion'', Bibilo & Tannen, New York, 1964.
* [[Maurice Druon|Druon, Maurice]]: ''The Memoirs of Zeus'', prev. na engl. Humphrey Hare, Charles Scribner's and Sons, 1964.
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
* [[Károly Kerényi|Kerényi, Károly]]: ''The Gods of the Greeks'', Thames & Hudson, New York/London, 1951.

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Zeus}}

* [http://www.theoi.com/Olympios/Zeus.html Zeus u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [http://www.maicar.com/GML/Zeus.html Zeus u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

{{Olimp}}

[[Kategorija:Olimpski bogovi]]

Zeus - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica