<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Zgrada_%C5%BEeljezni%C4%8Dkog_kolodvora_Bistrik</id>
	<title>Zgrada željezničkog kolodvora Bistrik - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Zgrada_%C5%BEeljezni%C4%8Dkog_kolodvora_Bistrik"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Zgrada_%C5%BEeljezni%C4%8Dkog_kolodvora_Bistrik&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T09:50:28Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Zgrada_%C5%BEeljezni%C4%8Dkog_kolodvora_Bistrik&amp;diff=393454&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Zgrada_%C5%BEeljezni%C4%8Dkog_kolodvora_Bistrik&amp;diff=393454&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-12T05:04:52Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Zgrada željezničkog kolodvora Bistrik'''--&amp;gt;[[Datoteka:Sarajevo_–_Bistrik_station_2018_3.jpg|desno|mini| Željeznički kolodvor na Bistriku, 2018]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Narrow-Gauge-Railway_Ostbahn_Tunnel-No-1_Bistrik.jpg|desno|mini| Tunel Brdo - džamija nakon otvaranja pruge 1906.]]&lt;br /&gt;
'''Zgrada [[Željeznički kolodvor|željezničkog kolodvora]] Bistrik''' izgrađena je nakon što su austro-ugarske vlasti 1882. godine izgradile željezničku prugu u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] i [[Budimpešta|Budimpešti]]. Tada je bilo potrebno povezati Sarajevo i istočne dijelove Bosne i Hercegovine, gdje uz granicu [[Srbija|Srbije.]], su bili smješteni vojni garnizoni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tako je nastala ideja o gradnji tzv Istočne željeznice, prema [[Višegrad]]u, odakle se preko Šarganske osmice moglo dalje putovati do [[Beograd]]a, [[Sofija|Sofije]], [[Solun]]a i [[Istanbul]]a. Željeznice je 1906. godine službeno je puštena u rad otvaranjem Željezničkog kolodvora na Bistriku. Zgrada je bila tipizirana zgrada, rad arhitekata koju je država platila, potpuno identična zgradi kolodvora na [[Pale|Palama]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;NGR_BiH&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje weba|url=http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/forum/81-bosna-i-hercegovina/|title=Uskotračne željeznice u Bosni i Hercegovini|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151027011349/http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?%2Fforum%2F81-bosna-i-hercegovina%2F|archivedate=27. 10. 2015|work=zeljeznice.net|accessdate=10. 6. 2016}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što je posljednji vlak, ''Ćiro'', ispraćen sa stanice početkom kolovoza 1978., zgrada je poslužila kao životni prostor u kojem živi i danas. Nakon zatvaranja željeznice rodila se ideja da se u zgradi kolodvora otvori Muzej uskotračnih željeznica BiH s galerijskim prostorom i vanjskim eksponatima, ali za to nije bilo dovoljno novca.&amp;lt;ref name=&amp;quot;NGR_BiH&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Opis ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Narrow-Gauge-Railway_Ostbahn_Station-Bistrik_(3).jpg|lijevo|mini| Željeznički kolodvor Bistrik nakon otvaranja željezničke pruge 1906]]&lt;br /&gt;
Izgrađena od opeke od obližnje ciglane August Brown, ova dvokatnica pod visokim kosim krovom sadržavala je urede za šefa kolodvora i željezničko osoblje, kao i blagajnu, čekaonicu i prizemlje. Kako je slijedio monarhijski obrazac, arhitektonski nije bio vezan uz postojeće stilove kako bi se jednako uklopio u urbanu, planinsku i šumsku zonu.&amp;lt;ref name=&amp;quot;NGR_BiH&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz stanicu se nalazila mala zgrada u kojoj su podmazivane i opskrbljivane lokomotive Ćire. Napravljen na najvišoj točki Bistrika, i dalje predstavlja najimpresivniju građevinu na tom području, a u njegovoj neposrednoj blizini bio je prvi od ukupno 134 tunela na ruti za [[Beograd]] - tunel Brdo - džamija. Posljednjih godina postaja Bistrica stekla je svjetsko priznanje, jer je uz nju snimljena snimka filma &amp;quot;Walter brani Sarajevo&amp;quot;.&amp;lt;ref name=&amp;quot;NGR_BiH&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Nacionalni spomenik ==&lt;br /&gt;
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. srpnja 2006. godine, odlučila je željezničku stanicu odrediti [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] . &amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;amp;lang=1&amp;amp;action=view&amp;amp;id=2843|title=Željeznička stanica Bistrik|work=Komisija za nacionalne spomenike|accessdate=13. 9. 2016}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Ovu je odluku Komisija donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), [[Dubravko Lovrenović]], Ljiljana Ševo i Tina Wik.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Željezničke pruge u Bosni i Hercegovini]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Željeznički kolodvori]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>