WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T03:37:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Diagrama de formacion de la brisa-breeze.svg|mini|desno|300px|A: zmorac (po danu), B: [[burin]] (po noći).]]

[[datoteka:Sea-breeze in Hobart.jpg|mini|desno|300px|Kretanje zmorca iznad [[more|mora]] (prema promatraču).]]

[[datoteka:Turbiny wiatrowe w Szwecji, 2011 ubt.JPG|mini|desno|300px|[[Priobalna vjetroelektrana]] Lillgrund ([[Švedska]]) koristi često zmorac i burin.]]

[[datoteka:- Ammersee - Sailboats -.jpg|mini|desno|300px|Jedriličari ([[Optimist (jedrilica)|klasa optimist]]) koriste često zmorac i burin.]]

'''Zmorac''' ili '''smorac''' je slabi ljetni dnevni [[vjetar]] koji puše s [[more|mora]] na [[kopno]] u sustavu [[Obala|obalnoga]] [[Strujanje zraka|kruženja zraka]]. Nastaje kada je najniži sloj [[zrak]]a iznad mora hladniji od zraka nad kopnom. Na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]] pojavljuje se poglavito u neporemećenim vremenskim uvjetima, i to ondje gdje [[Otok|otoci]] ne smetaju njegovu razvoju. Počinje kao slab jugoistočni vjetar u prijepodnevnim satima, zatim skreće na [[jug]] te jugo[[zapad]] i predvečer se stišava kao [[sjever]]ozapadnjak. Najjači je u rano poslijepodne kada je [[temperatura|temperaturna]] razlika kopna i mora najveća, te donosi osvježenje. Često ga se miješa s [[maestral]]om. <ref> '''zmorac (smorac)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56840] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Burin ==
{{glavni|Burin}}

'''Burin''' ili '''kopnenjak''' (prema [[Mletačka Republika|mlet]]. [[Talijanski jezik|tal]]. ''borin'', [[Umanjenica|deminutiv]] od ''bora'': [[bura]]) je slab ljetni vjetar koji puše noću i u prvom dijelu jutra od kopna prema moru u sustavu obalnoga kruženja zraka. Posljedica je bržeg hlađenja kopna, što uzrokuje da prizemni sloj zraka nad kopnom postane hladniji nego nad morem. <ref> '''burin''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=10257] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Nastanak vjetra ==
{{glavni|Vjetar}}

Vjetar je posljedica više čimbenika:
* razlike [[tlak]]a između dvaju područja (vjetar struji od područja višega tlaka prema području nižega tlaka i to je jači što je ta razlika veća),
* [[Zemljina rotacija|Zemljine vrtnje ili rotacije]],
* [[Coriolisov učinak|Coriolisove sile]] (vjetar zbog njezina djelovanja na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] skreće u desno, na [[Južna polutka|južnoj]] u lijevo),
* [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne sile]] kada su putanje čestica zraka zakrivljene,
* sile [[trenje|trenja]] s podlogom.

Pri [[tlo|tlu]] je u umjerenim širinama često bezvjetreno stanje, to jest [[Tišina (razdvojba)|tišina]], no u uvjetima velikih razlika tlaka, kao u [[uragan]]ima, [[Tornado|tornadima]] i tropskim [[ciklona|ciklonima]], brzina vjetra može dosegnuti vrijednosti i od više stotina [[Kilometar na sat|kilometara na sat]] te prouzročiti velika razaranja. Na [[strujanje zraka]] mogu znatno utjecati i [[reljef]] (na primjer [[doljnjak]], [[noćnik]]) i temperaturne razlike između [[kopno|kopna]] i [[more|mora]], pa su poznati sustavi vjetrova obalne cirkulacije (zmorac i [[burin]]). Određeni dijelovi Zemlje poznati su po postojanim i jakim zapadnim vjetrovima, kao što su to olujna područja [[ocean]]a, uglavnom oko 40° sjeverne [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]]. Brzina vjetra se redovito povećava s visinom i najveće se brzine obično pojavljuju u blizini [[troposfera|troposfere]].

=== Strujanja u atmosferi ===
{{Glavni|Strujanje zraka}}

'''Strujanje zraka''' ne ovisi samo o [[sila]]ma koje djeluju u [[atmosfera|atmosferi]], nego i o trenutnom stanju atmosfere. To stanje može biti barotropsko (to jest [[gustoća zraka]] je [[Funkcija (matematika)|funkcija]] jedino [[tlak]]a), ili baroklinsko (to jest gustoća zraka ovisi, osim o tlaku, i o drugim termodinamskim uvjetima). Zbog mnogobrojnosti i međusobnosti utjecaja čimbenika koji uzrokuju i utječu na gibanje atmosfere, mehanizam strujanja zraka u atmosferi vrlo je složen i može se samo približno opisati [[matematika|matematičkim]] izrazima.

[[Zračna masa|Zračna se masa]] [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] neprestano [[gibanje|giba]] s obzirom na površinu [[Zemlja|Zemlje]]. Dva su osnovna razloga gibanju zraka u [[atmosfera|atmosferi]]: [[vrtnja]] ili rotacija [[Zemljina rotacija|Zemljine kugle]] i nejednoliko zagrijavanje njene površine i atmosfere.

Zbog Zemljine vrtnje u višim slojevima atmosfere djeluju na čestice zraka [[Coriolisova sila]] i [[sila]] [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalnog ubrzanja]], a u prizemnom sloju djeluju još i sile [[trenje|trenja]] između zračnog omotača i Zemljine površine, te između [[čestica]] [[zrak]]a. Rezultat je djelovanja tih sila uglavnom vodoravno [[strujanje]] zraka. Zbog zakrivljenosti Zemljine površine i gibanja Zemlje s obzirom na [[Sunce]], kao i nejednakog zagrijavanja podloge, ukupna se atmosfera nejednoliko zagrijava, što uzrokuje poremećaj [[gradijent]]a [[tlak]]a, pa nastaju strujanja zraka koja nastoje izjednačiti razlike tlaka. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Vjetrovi]]

Zmorac - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica