WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-26T04:24:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Air_masses.svg|mini|desno|600px| Izvorna područja svjetskih zračnih masa. Oznake: c - kontinentalna, m - maritimna ili morska, T - tropska, P - polarna, A - arktička ili antarktička, M - monsunska, E - ekvatorijalna, S - adijabatsko sušenje i zagrijavanje zraka stvoreno silaznim kretanjem u atmosferi, k - zračna masa hladnija od površine ispod, w - zračna masa toplija od površine ispod.]]

[[datoteka:Unusually well defined warm front.jpg|250px|mini|desno|Nadolazeća [[]] se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.]]

[[datoteka:Retreating cold front.jpg|250px|mini|desno|[[atmosferska fronta|Hladna fronta]] koja se povlači, s čistim i bistrim [[zrak]]om iza.]]

'''Zračna masa''', u [[meteorologija|meteorologiji]], je naziv za veliku količinu [[zrak]]a kojoj se na velikom području ujednači [[temperatura]] i [[Vlažnost zraka|vlažnost]] kada dulje vrijeme miruje ili se sporo giba nad jednoličnom Zemljinom površinom. Prema [[Zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] dijeli se na: polarnu, arktičku i antarktičku, umjerenih širina, ekvatorsku. Prema tomu je li zračna masa nastala nad kopnom ili morem, može biti kontinentalna (na primjer pustinjska) ili maritimna (na primjer sjevernoatlanska). Ovisno o fizikalnim svojstvima zračna masa može biti topla, hladna, suha, vlažna, stabilna (kada je topli zrak nad hladnom podlogom i nema okomitog strujanja), nestabilna (kada je hladni zrak nad toplom podlogom nastaje okomito strujanje) i drugo. Na granicama zračnih masa pojavljuju se [[Atmosferska fronta|atmosferske fronte]] popraćene vremenskim stanjima i pojavama (na primjer naoblakom, kišom, grmljavinom). <ref> '''zračna masa''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67440] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

== Objašnjenje ==
Iznad prostranih područja [[Zemljina atmosfera|Zemlje atmosfera]] ima gotovo [[Homogenost|homogena svojstva]] s obzirom na [[temperatura|temperaturu]], [[vlažnost zraka]], [[vidljivost]] i tako dalje, odnosno, unutar tih područja te se svojstva vrlo malo i postepeno mijenjaju. Veliki [[volumen]]i [[zrak]]a, gotovo homogenih svojstava, koji obuhvaćaju i do nekoliko tisuća kilometara u promjeru te nekoliko [[kilometar]]a po visini, nazivaju se zračnom masom.

Zračne mase nastaju u takozvanim izvorišnim područjima. To su velika područja [[ocean]]a ili [[kontinent|kontinenata]], iznad kojih zračna masa u nekoj [[anticiklona|anticikloni]] boravi dovoljno dugo da poprimi svojstva podloge iznad koje se nalazi. U [[Stacionarno stanje|stacionarnim]] područjima anticiklone postoje najpovoljniji uvjeti za nastanak zračne mase.

Prema izvorišnom području postoji nekoliko osnovnih tipova zračne mase. Arktička zračna masa (oznaka A) nastaje u području iznad 70° sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]], pa je i najhladnija. U umjerenim zemljopisnim širinama stvara se polarna zračna masa (P), a u [[Suptropi|suptropskom pojasu]] tropska zračna masa (T), za koju su svojstvene najviše temperature zraka. U [[ekvator]]ijalnom području stvara se također topla ekvatorijalna zračna masa (E).

Već prema tome da li je neka zračna masa nastala nad kontinentom (c) ili morem (m), govori se o kontinentalnoj ili maritimnoj (oceanskoj) zračnoj masi, na primjer maritimna tropska zračna masa označuje se sa mT, a kontinentalna tropska zračna masa sa cT. Te se dvije zračne mase bitno razlikuju prema sadržaju [[vodena para|vodene pare]]: kontinentalna tropska zračna masa cT je toplija i suša od maritimne tropske zračne mase mT, sadrži više prašine, što smanjuje [[vidljivost]].

Druga je klasifikacija zračnih masa prema njihovu toplinskom (termičkom) stanju. Tako se pod toplom zračnom masom podrazumijeva ona koja se na promatranom području postepeno ohlađuje, a pod hladnom zračnom masom ona koja se postepeno zagrijava. Te zračne mase mogu biti stabilne ili labilne, pa će i svojstva vremena biti bitno različite. Topla stabilna zračna masa zapaža se redovito nad kontinentom u hladno doba godine; svojstveno je vrijeme slojasta zatvorena naoblaka ([[stratus]]i), katkada popraćena [[Rosulja|rosuljom]] ili stvaranjem advektivnih [[magla]]. Hladna nestabilna zračna masa pojavljuje se redovito nad kontinentom u toplo doba godine, osobito pri prodorima maritimne polarne i maritimne arktičke zračne mase. Tipično vrijeme u takvim zračnim masama jesu konvektivni oblaci (većinom [[kumulonimbus]]), pljuskovite [[oborine]], često i [[Grmljavina|grmljavine]]. Dnevni hod meteoroloških pojava je osobito velik. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Atmosferska fronta ==
{{Glavni|Atmosferska fronta}}

'''Atmosferska fronta''' je granična ploha koja odvaja dvije zračne mase različitih svojstava. Najlakše se uočava na [[Sinoptička meteorologija|sinoptičkim kartama]], kao područje velikih [[temperatura|temperaturnih]] razlika (kontrasta), [[Vlažnost zraka|vlage]] i značajnih vremenskih pojava ([[oborina]], [[grmljavina]], [[vjetar|vjetra]] i drugog). Budući da se zračne mase prostiru i u visinu od nekoliko [[kilometar]]a, granične se plohe opažaju i u najnižim slojevima [[atmosfera|atmosfere]] kao blago nagnute frontalne [[Ploha|plohe]]. Širina atmosferske fronte obično je nekoliko stotina [[metar]]a, a duljina više stotina pa i tisuću kilometara. <ref> '''atmosferska fronta''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=4467] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Meteorologija]]

Zračna masa - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica