<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Zuberoa</id>
	<title>Zuberoa - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Zuberoa"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Zuberoa&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-24T17:34:18Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Zuberoa&amp;diff=87925&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Zuberoa&amp;diff=87925&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-01T21:25:37Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Zuberoa'''--&amp;gt;{{pravopis}}&lt;br /&gt;
{{stilska dorada}}&lt;br /&gt;
{{Nesamostalni teritorij&lt;br /&gt;
|ime                  = Zuberoa&lt;br /&gt;
|izvorno_ime          = Zuberoa Xiberu Xüberoa {{eu icon}}&amp;lt;br/&amp;gt;Soule{{fra oznaka}}&lt;br /&gt;
|ime_genitiv          = &lt;br /&gt;
|eng_ime              = &lt;br /&gt;
|zastava              = Flag of Zuberoa.svg&lt;br /&gt;
|grb                  = Blason province fr Soule.svg&lt;br /&gt;
|moto                 = &lt;br /&gt;
|himna                = &lt;br /&gt;
|mapa                 =Zuberoa Euskal Herrian.png &lt;br /&gt;
|službeni_jezik       = [[francuski]]( neslužbeno i [[baskijski]]) &lt;br /&gt;
|glavni_grad          =[[Maule-Lextarre]] (&amp;quot;Mauléon-Licharre&amp;quot;) &lt;br /&gt;
|vrsta vladavine      = &lt;br /&gt;
|imena upravitelja    = &lt;br /&gt;
|naslovi upravitelja  = &lt;br /&gt;
|površina_poredak     = &lt;br /&gt;
|površina             =760 &lt;br /&gt;
|vode                 = &lt;br /&gt;
|stanovništvo_poredak = &lt;br /&gt;
|stanovništvo         = 17.018&lt;br /&gt;
|godina_popisa        = &lt;br /&gt;
|gustoća_stanovništva = 17&lt;br /&gt;
|pripadnost           = {{ZD+X/F|FRA}}&lt;br /&gt;
|status               = u sastavu [[Atlantski Pireneji|Atlantskih Pireneja]]&lt;br /&gt;
|valuta               = [[euro]]&lt;br /&gt;
|stoti_dio_valute     = &lt;br /&gt;
|vremenska_zona       = &lt;br /&gt;
|internetski_nastavak = &lt;br /&gt;
|pozivni_broj         = &lt;br /&gt;
|komentar             = &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
'''Zuberoa''' je povijesna [[Baskija|baskijska]] i [[francuska]] pokrajina. Nalazi se unutar [[Sjeverna Baskija|Sjeverne Baskije]]  i najmanja je površinom i brojem stanovnika od svih povijesnih baskijskih pokrajina. Upravno pripada [[Departmani Francuske|departmanu]] [[Atlantski Pireneji]]  u [[Akvitanija|Akvitaniji]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Etimologija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Teritorij se naziva ''Xiberoa'' na [[Zuberoanski dijalekt|tamošnjem baskijkom narječju]], ''Zuberoa'' na [[standardni baskijski|standardnom baskijskom]], ''Sola'' na [[Gaskonjski jezik|gaskonjskom]] i ''Soule'' na francuskom. Svi ti oblici su izvedeni iz imena '''Subola''', prethodnog naziv regije atestiranog po prvi put 635. godine u dnevnicima francusko-burgundske ekspedicije na čelu s knezom [[Arnebert]]om protiv Baska. Subola dolazi od imena koje su Rimljani dali akvitanskom plemenu koji su naseljavali područje u vrijeme njihovog dolaska, Suburatima, koji se također nazivaju Sibusates od strane [[Julije Cezar|Julija Cezara]] u njegovom [[Commentarii de Bello Gallico]] i [[Sybillates]] od [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]].&amp;lt;ref&amp;gt;Jacques Lemoine, Toponymie du Pays Basque Français et des Pays de l'Adour, Picard 1977, {{ISBN|2-7084-0003-7}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Maule.jpg|minijatura|Maule-Lextarre (Mauléon-Licharre) glavni grad Zuberoe]]&lt;br /&gt;
=== Od prapovijesne Zuberoe do bearnske vlasti ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U srednjem paleolitiku, ova pokrajina je već bila naseljena navodno su pronašli ostatke [[neandertalac]]a u prapovijesnim špiljama Xaxixiloagi u Aussurucqu (Altzürükü) i Etxeberriji. Na kraju neolitika, stanovništvo se proširilo i usvojilo asimiliralo tehnike i znanja drugih naroda. Zuberoa je kontinuirano naseljena od posljednjeg ledenog doba, postoji nekoliko ostatak  naselja iz neolitika, kao i petnaestak iz prapovijesti.   Rimljani su imali veliki utjecaj u Zuberoi, kao i u ostatku Akvitanije, ali je ostao [[protobaskijski jezik]] (prethodnik i kontinuum od današnjeg baskijskog). Prvi pisani tekst iz Zuberoe datira iz 7. stoljeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon pada Rimskog Carstva došlo je invazije [[Vizigot]]a i [[Franci|Franaka]] u petom stoljeću. Godine 602., baskijska područja sjevern od Pirineja su se okupili u [[Vojvodstvo Gaskonja|Vojvodstvo Vaskoniju]], pobijedivši nedugo  nakon toga (635.) vojsku franačkog kralja [[Dagobert I.|Dagoberta I.]] i pokušavavši tako osigurati relativnu neovisnost. Nestanak [[kraljevstvo Tolosa|kraljevstva Tolose]], koje je bilo u franačkim rukama, Vojvodstvo Vaskonija je zauzelo posjede u [[Akvitansko vojvodstvo|Akvitanskom vojvodstvu]] (660.), ali je bilo samostalno samo do [[Karolinzi|Karolinga]] koji su ga osvojili godine 768. Unatoč borbama za neovisnost, Vojvodstvo Vaskonija pridružilo se Akvitaniji završio između sedmog i devetog stoljeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Od baskijske do engleske vlasti===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U devetom stoljeću uzdiže se Vikontija Zuberoa zbog rođenja Kraljevstva Pamplone (824.), čiji je prvi kralj, [[Íñigo Arista|Iñigo Arista]],imenovao Aznara godine 832. za prvog vikonta  Zuberoe, začevši  dinastiju koja je trajala sve do trinaestog stoljeća. U jedanaestom stoljeću, vojvoda od Gaskonje prepustio svoja prava na vikontiju od Bearna, Zuberoa, dok je kralj bio još Mauleón vlastiti dvorac. Vojvodstvo Akvitanija  preuzelo je baskijske teritorije, zadržavši njihove institucije, da bi nedugo nakon toga  uz [[Lapurdija|Lapurdiju]] pali u ruke Engleza godine 1152. zbog braka [[Eleanor od Akvitanije]] i [[Henrik II., kralj Engleske|Henrika Plantageneta]]. Pod engleskom vladavinom, Zuberoa je dobila veliku slobodu i sačuvala svoje običaje. Nakon britanske vlasti je godine 1449. prošla na Vikonta od Bearna,  Gastona IV. Foix.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Pod francuskom vlašću ===&lt;br /&gt;
Zuberoa godine 1512. naposlijetku priznaje francuskog kralja kao svoga.  Tada, ona postaje najmanja pokrajina kraljevstva i najudaljenija od središta moći-Pariza. Bila je okružena [[Kraljevina Navara|Kraljevinom Navarom]] na jugu i Vikontijom od Béarna na istoku. Unatoč tome što je imala više od pedeset gradova i sela, Zuberou nastanjuju manje od 4000 ljudi. Jedini njen grad bio je Mauléon, s populacijom ne većom od 350 ljudi. S obzirom na svoju položaj uz granicu između Francuske, Kastilje i Navarre, Zuberoa je često bila pogođeni svim problemima proizašlim ih iz rata. [[Hugenotski ratovi]] su strahovito utjecali na pokrajinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Zemljopis ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Zuberoa fisikoa.png|mini|250px|Fizička karta Zuberoe]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijelo područje Zuberoe se  proteže oko osi koju čini rijeka Saison (Uhaitza na baskijskom) i koja teče prema od juga na sjever do ušća u rijeku Oloron .&lt;br /&gt;
*Zuberoanske granice:&lt;br /&gt;
*na sjeveru ugrubo s rijekom Oloron , koja ga dijeli od Bearna&lt;br /&gt;
*na istoku s dolinom Barétous u Bearnu&lt;br /&gt;
*na jugu s dolinama Salazar i Roncal  u Navari&lt;br /&gt;
*na zapadu sa Donjom Navarom&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zuberou čine tri zemljopisna područja:&lt;br /&gt;
*Pettara ili La Barhoue ili Zuletinska nizina na sjeveru&lt;br /&gt;
*šumski masiv Arbailles (Arbaila) na zapadu&lt;br /&gt;
*Basabürüa ili zuletinsko  gorje na jugu, postižući svoju najvišu točku na 2017 m visokom vrhu Orhi&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Orografija ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Sainte-Engrâce vue générale.jpg|minijatura|rijeka Saison/Ühaitza u prolazu kroz grad Urdatx/Sainte-Engrâce]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Orografija Zuberoe dijeli ovu pokrajinu na tri regije: sjeverne nizine, izrađene od strane širokih ravnice ,središnje područje koje je prilično brdovito i južno gorje, koje je dio sjeverozapadnih Pirineja, s visinama koje dosežu i do 2017 metara nadmorske visine na Pic d'Orhy.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Pirinejima, od zapada prema istoku, prvi vrh je Pic d'Orhy (Orhi), iznad 2.000 metara, a četvrti najviši vrh u Baskiji nakon ''Iror Errege Maia'' i ''Euzkarre'' pored drugih, svi koji su u Navari. Također, u gorju se nalaze i  Otsogorrigaina (1.922 m) i Sardekagaina (1893 m), koji su druga i treća najviša planina na Zuberoi. Ukupno, postoje više od 20 vrhova viših od 1.000 metara.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Hidrografija ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rijeka Saison/Ühaitza  je glavna rijeka Zuberoe. Duga je 60&amp;amp;nbsp;km , a izvire kod Licqa, u gorskoj regiji. Manje rijeke izviru u Pirinejima uviru u Saison prije nego što ona susreće rijeku Oloron i zajednu teku u rijeku Adour.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Klima ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oceanska klima Zuberoe je općenito topla i vlažna. Gorje i Pireneji obilježava alpska klima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kultura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon desetljeća iseljavanja i demografskog, društvenog i kulturnog propadanja, teritorij pokazuje snažnu odlučnost u vraćanju izgubljene vitalnosti kakva je postojala stoljećima prije. Izabrani kulturni događaji vezani za stare tradicije svjedoče toj dinamici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Zuberoi postoji tradicija narodnog glazbenog kazališta, &amp;quot;pastorala&amp;quot;: stanovnici sela provode godinu dana pripremajući se  i uvježbavajući predstave i svoje plesove. Tradicionalno, predmet predstave bilo je nešto katoličko, ali odnedavno se prikazuju i dijelovi [[baskijska povijest|baskijske povijesti]]. Drugi događaj srodan pastoralu i omiljen u narodu u Zuberoi su ''maškarade''. Ove kazališne predstave se izvode u mnogim selima Zuberoe  kroz proljeće u vrijeme poklada. Svake godine određeno selo preuzima odgovornost za uređenje nove izvedbe. Sastoji se od glazbenog sastava koji je  zbog karnevalskog ugođaja okružen sa grupom postavljenih karnevalskih likova i plesača koji paradiraju gore i dolje po glavnoj ulici domaćinskog sela, na kraju, oni organizirati neformalni igra obično u tržnicu ili rukomet.&amp;lt;ref&amp;gt;http://abarka.free.fr/index.php?page=Zubereko&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zuberoa je također poznata po svojoj pjevačkoj tradiciji, elegantnim plesovim i lokalnim glazbalima, kao što su ''xirula'' i ''ttun-ttun''. Ova glazbala dobivaju ovih dinamičnost zahvaljujući glazbenim školama osnovanim u tu svrhu od strane lokalnih kulturnih aktivista.&amp;lt;ref&amp;gt;http://rythmes-croises.org/ethnotempos/articles/mixel_etxekopar.htm&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Jezik===&lt;br /&gt;
Vlastiti jezik Zuberoe je stoljećima bio [[Baskijski jezik|baskijski]] tj. regionalni  vlastiti dijalekt [[zuberoanski dijalekt|zuberera]]. Bez obzira na tu činjenicu, susjedni [[Béarnais]] (lokalni gaskonjski-[[okcitanski]]) je naširoko razumljiv, čak se govorio u posljednjih nekoliko stoljeća kao [[lingua franca]]. Međutim, kako i baskijski i Béarnais su izgubili tlo u odnosu na francuski s oba jezika koja se  bore za opstanak u narednim generacijama. Postoje dokazi da se baskijski govorio na širem područje dalje na istok od sadašnjeg područja  u prethodnim stoljećima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stanovnici nazivaju strance koji ne govore baskijski ''Kaskoinak'', dok se  drugi baskijski govoreći ljudi (posebno kada se odnosi na one iz Francuske Baskije) nazivaju ''Manexak'' po uobičajenoj pasmini ovaca na tom području.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Upravna podjela ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:ZuberoaUdalerriak.png|mini|desno|250px|Karta tradicionalnih općina i županija]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tradicionalno je Zuberoa podijeljena na 3 županije (''eskualdeak'')&amp;lt;ref&amp;gt;http://www.euskaltzaindia.com/index.php?option=com_eoda&amp;amp;Itemid=471&amp;amp;lang=fr&amp;amp;nonkodea=7&amp;amp;view=toponimia&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;http://www.euskaltzaindia.net/dok/eaeb/eoda/udalerriak.pdf&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
*Arbaila, na francuskom:''Arbailles''&amp;lt;ref&amp;gt;http://www.euskomedia.org/aunamendi/19478&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
*Basabürüa, na francuskom:&amp;quot;Haute-Soule&amp;quot; (''Gornja Zuberoa'')&amp;lt;ref&amp;gt;http://www.euskomedia.org/aunamendi/21431&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
*Pettarra, na francuskom:&amp;quot;La Barhoue&amp;quot; ili &amp;quot;Basse-Soule&amp;quot;(''Donja Zuberoa'')&amp;lt;ref&amp;gt;http://www.euskomedia.org/aunamendi/104741&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna naselja u Zuberoi su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*[[Maule-Lextarre]] (3.347 stanovnika [[1999.]])&lt;br /&gt;
*Sohüta (1.104 stanovnika).&lt;br /&gt;
*Barkoxe (774 stanovnika).&lt;br /&gt;
*Bildoze-Onizpea (743 stanovnika).&lt;br /&gt;
*Atharratze (656 stanovnika).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{Izvori}}&lt;br /&gt;
{{Povijesne baskijske pokrajine}}&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
*http://www.soule-xiberoa.fr/&lt;br /&gt;
{{commons|Category:Soule}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Baskijske pokrajine]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Zemljopis Francuske]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>