Razlika između inačica stranice »In vitro«

Trenutačna izmjena od 07:41, 8. ožujka 2022.

Biljka uzgojena u kulturi in vitro

In vitro (lat. = u staklu) istraživanja se izvode na stanicama ili biološkim molekulama, izvan njihovog normalnog biološkog okruženja; na primjer proteini ili stanice se održavaju u vještačkim medijima za kultiviranje. Kolokvijalno nazvane "eksperiment u epruveti", ove studije u biološkim znanostima se tradicionalno obavljaju u epruvetama, bocama, Petrijevim posudama i ostalim, obično staklenim posudama. Danas uključuju cijeli niz tehnika koje se koriste u molekularnoj biologiji, kao što su znanosti čiji nazivi završavaju sa – omika (genomika, proteomika, npr.).^[1]^[2]^[3] Studije koje se provode koristeći komponente organizma koji su izolirani iz svojih uobičajenih bioloških okruženja omogućavaju detaljnije analize ili pogodnije nego što se može uraditi u cijelom organizmu. Nasuprot tome, in vivo studije su one koje se provode na cijelim organizmima: životinjama, uključujući i ljude i biljke.^[4]^[5]

Primjeri in vitro studija su:

izolacija, rast i identifikacija mikroorganizama;
stanice izvedene iz višestaničnih organizama (Kultura animalnih stanica ili kultura tkiva);
subcelularne komponente (npr. Mitohondriji ili ribosom);
stanični ili substanični ekstrakti (npr. pšenične klice ili ekstrakti retikulocita;
pročišćene molekule (često proteini DNK ili RNK, pojedinačno ili u kombinaciji);
komercijalna proizvodnja antibiotika i drugih farmaceutskih proizvoda.

Virusi, koji se mogu replicirati samo u živim stanicama, proučavaju se u laboratoriju u kulturama stanica i tkiva, a mnogi virusolozi smatraju da se takav rad odvija pod oznakom in vitro da se razlikuje od in vivo rada na cijelim životinjama ili biljkama.

Izvori

↑ Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-5-2.
↑ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
↑ Bajrović K., Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
↑ http://unabridged.merriam-webster.com/collegiate/
↑ Iverson, Cheryl, et al. (eds) (2007). "12.1.1 Use of Italics". AMA Manual of Style (10th ed.). Oxford, Oxfordshire: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-517633-9

Vidi još

[1] Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-5-2.

[2] Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.

[3] Bajrović K., Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.

[4] ttp://unabridged.merriam-webster.com/collegiate/

[AMA10section12.1.1-5] Iverson, Cheryl, et al. (eds) (2007). "12.1.1 Use of Italics". AMA Manual of Style (10th ed.). Oxford, Oxfordshire: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-517633-9

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

Inačica od 12:45, 2. siječnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)) ← Starija izmjena		Trenutačna izmjena od 07:41, 8. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (brisanje nepotrebnog teksta)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''In vitro'''-->~~[[Image:FA Geisenheim22.jpg\|thumb\|Biljka uzgojena u kulturi ''in vitro'']]		[[Image:FA Geisenheim22.jpg\|thumb\|Biljka uzgojena u kulturi ''in vitro'']]
	'''''In vitro''''' ([[latinski jezik\|lat.]] = u staklu) istraživanja se izvode na [[stanica]]ma ili biološkim [[molekula]]ma, izvan njihovog normalnog biološkog okruženja; na primjer [[protein]]i ili stanice se održavaju u vještačkim medijima za kultiviranje. Kolokvijalno nazvane "eksperiment u [[epruveta\|epruveti]]", ove studije u [[biologija\|biološkim]] znanostima se tradicionalno obavljaju u epruvetama, bocama, Petrijevim posudama i ostalim, obično staklenim posudama. Danas uključuju cijeli niz tehnika koje se koriste u molekularnoj biologiji, kao što su znanosti čiji nazivi završavaju sa ''– omika'' ([[genomika]], [[proteomika]], npr.).<ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|978-9958-9344-5-2}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Bajrović K., Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|9958-9344-1-8}}.</ref> Studije koje se provode koristeći komponente [[organizam\|organizma]] koji su izolirani iz svojih uobičajenih bioloških okruženja omogućavaju detaljnije analize ili pogodnije nego što se može uraditi u cijelom organizmu. Nasuprot tome, ''[[in vivo]]'' studije su one koje se provode na cijelim organizmima: [[životinja]]ma, uključujući i ljude i [[biljka\|biljke]].<ref>http://unabridged.merriam-webster.com/collegiate/</ref><ref name="AMA10section12.1.1">{{Citiranje knjige \|last=Iverson \|first=Cheryl, et al. (eds) \|title=AMA Manual of Style \|edition=10th \|publisher=Oxford University Press \|location=Oxford, Oxfordshire \|year=2007 \|isbn=978-0-19-517633-9 \|section=12.1.1 Use of Italics \|postscript=.}}</ref>		'''''In vitro''''' ([[latinski jezik\|lat.]] = u staklu) istraživanja se izvode na [[stanica]]ma ili biološkim [[molekula]]ma, izvan njihovog normalnog biološkog okruženja; na primjer [[protein]]i ili stanice se održavaju u vještačkim medijima za kultiviranje. Kolokvijalno nazvane "eksperiment u [[epruveta\|epruveti]]", ove studije u [[biologija\|biološkim]] znanostima se tradicionalno obavljaju u epruvetama, bocama, Petrijevim posudama i ostalim, obično staklenim posudama. Danas uključuju cijeli niz tehnika koje se koriste u molekularnoj biologiji, kao što su znanosti čiji nazivi završavaju sa ''– omika'' ([[genomika]], [[proteomika]], npr.).<ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|978-9958-9344-5-2}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Bajrović K., Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|9958-9344-1-8}}.</ref> Studije koje se provode koristeći komponente [[organizam\|organizma]] koji su izolirani iz svojih uobičajenih bioloških okruženja omogućavaju detaljnije analize ili pogodnije nego što se može uraditi u cijelom organizmu. Nasuprot tome, ''[[in vivo]]'' studije su one koje se provode na cijelim organizmima: [[životinja]]ma, uključujući i ljude i [[biljka\|biljke]].<ref>http://unabridged.merriam-webster.com/collegiate/</ref><ref name="AMA10section12.1.1">{{Citiranje knjige \|last=Iverson \|first=Cheryl, et al. (eds) \|title=AMA Manual of Style \|edition=10th \|publisher=Oxford University Press \|location=Oxford, Oxfordshire \|year=2007 \|isbn=978-0-19-517633-9 \|section=12.1.1 Use of Italics \|postscript=.}}</ref>