Razlika između inačica stranice »Afinitet«

Trenutačna izmjena od 08:50, 16. ožujka 2022.

Afinitet (njem. Affinität od lat. affinitas) može značiti:

afinitet je sklonost, naklonost; bliskost, privlačnost.
afinitet (filozofija), u filozofiji, je sličnost između pojedinih psihičkih očitovanja (predodžaba i pojmova) – spoznajni afinitet i logički afinitet. Po Kantu, afinitet je osnova za asocijaciju različitih podataka; ta se asocijacija katkad događa iskustveno ili empirijski (iz samih objekata), a katkad transcendentalno (iz jedinstva spoznajnog subjekta).
kemijski afinitet je sklonost uzajamnom kemijskom reagiranju i vezivanju različitih kemijskih tvari, odnosno njihovih atoma ili molekula. ^[1]
- elektronski afinitet je težnja atoma ili iona nekog elementa u plinovitom stanju da veže na sebe elektron.
afinitet (sociologija), u sociologiji označava "srodstvo duha", interesa i drugih elemenata u međuljudskim odnosima.

Izvori

↑ afinitet, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

Ovo je razdvojbena stranica.
Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu.

[1] afinitet, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Afinitet'''-->'''Afinitet''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Affinität'' od [[Latinski jezik|lat]]. affinitas) može značiti:
+Afinitet''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Affinität'' od [[Latinski jezik|lat]]. affinitas) može značiti:
 * afinitet je sklonost, naklonost; bliskost, privlačnost.
 * [[afinitet (filozofija)]], u [[filozofija|filozofiji]], je sličnost između pojedinih psihičkih očitovanja (predodžaba i pojmova) – spoznajni afinitet i logički afinitet. Po [[Immanuel Kant|Kantu]], afinitet je osnova za asocijaciju različitih podataka; ta se asocijacija katkad događa iskustveno ili empirijski (iz samih objekata), a katkad transcendentalno (iz jedinstva spoznajnog subjekta).