Razlika između inačica stranice »Herma«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Herma Demosthenes Glyptothek Munich 292.jpg|thumb|right|160px|[[Demosten]]ova herma na [[atena|atenskoj]] tržnici, izradio Poliekt, cca. 280. pr. Kr., [[Glyptothek]].]] | |||
'''Herma''' ([[Starogrčki jezik|starogrčki]]: ἕρμα, pl ἑρμαῖ) je naziv za [[skulptura|skulpturu]] koja se sastoji od glave, ponekad zajedno s torzom i koja je smještena na jednostavnom ali izduženom, često pravokutnom postolju. | '''Herma''' ([[Starogrčki jezik|starogrčki]]: ἕρμα, pl ἑρμαῖ) je naziv za [[skulptura|skulpturu]] koja se sastoji od glave, ponekad zajedno s torzom i koja je smještena na jednostavnom ali izduženom, često pravokutnom postolju. | ||
Taj oblik skulptura razvijen je u [[Antička Grčka|Antičkoj Grčkoj]], bio preuzet od Rimljana, a kasnije obnovljen u doba Renesanse. | Taj oblik skulptura razvijen je u [[Antička Grčka|Antičkoj Grčkoj]], bio preuzet od Rimljana, a kasnije obnovljen u doba Renesanse. | ||
| Redak 14: | Redak 14: | ||
</gallery> | </gallery> | ||
== Literatura == | == Literatura == | ||
* Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50. | * Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50. | ||
[[Kategorija:Starogrčka umjetnost]] | [[Kategorija:Starogrčka umjetnost]] | ||
Trenutačna izmjena od 04:35, 7. ožujka 2022.
Herma (starogrčki: ἕρμα, pl ἑρμαῖ) je naziv za skulpturu koja se sastoji od glave, ponekad zajedno s torzom i koja je smještena na jednostavnom ali izduženom, često pravokutnom postolju. Taj oblik skulptura razvijen je u Antičkoj Grčkoj, bio preuzet od Rimljana, a kasnije obnovljen u doba Renesanse.
Arhajska grčka herma, vjerojatno prikaz Hermesa, jedna od rijetkih kojoj je sačuvan penis.
Herma na atičkom lekythosu, 475–450. pr. Kr.
Herma starca, vjerojatno filozofa. Ai Khanoum, Afghnistan, 2. stoljeće pr. Kr.
Mala herma Hermesa od terakote
Muške i ženske herme u Rubenshuisu iz doba baroka.
Herme u Art Nouveau i Neo-Baroque stilu u Poljskoj
Herme s manirističkim počecima, u A Handbook of Ornament (1898.)
Literatura
- Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.