Razlika između inačica stranice »Šilajit«

Trenutačna izmjena od 22:00, 18. studenoga 2021.

PREUSMJERI Predložak:Stilska dorada

Šilajit, poznat i po ruskom nazivu мумиё (mumio), je ljepljiva, smolasta tvar crne boje. Glavna nalazišta su Himalajsko gorje, Kavkaz i Altaj.^[1]

Šilajit,najčešće crno smeđe boje,izlučevina je koja nastaje na suncu izloženim stijenama u Himalaji

Sastav

Sastojci,prema Kolesničenku i Iščenku (1966) |

Sastojci,po porijeklu	Indija	Burma	Nepal	Mongolija
Benzojeva kiselina (Acidum benzoicum), %	5.6	5.2	4.1	4.2
Hipurna kiselina (Acidum hippuricum), %	3.8	4.7	5.2	5.0
Masne kiseline, %	3.0	2.3	1.0	2.4
Katran,vosku slične tvari, %	4.1	3.1	4.1	3.9
Gume(Cummi), %	8.1	7.0	5.2	3.6
Albumin (Albus), %	12.3	6.3	1.0	2.4
Minerali, %	24.1	32.1	30.6	26.2
Vlaga, %	10.2	2.7	11.0	9.3
Mangan (Mn), %	11.8	11.6	8.0	4.0
Bakar(Cu), %	1.7	4.2	0.8	1.6
Aluminij (Al), %	428.0	492.0	459.0	624.0
Željezo(Fe), %	202.0	158.0	151.0	155.0
Fosfor (P), %	200.0	514.0	550.0	232.0
Krom(Cr), %	1.1	1.1	1.3	8.0

Ljekovitost

Ne postoje znanstveni dokazi ljekovitosti šilajita.

Koristi se u ajurvedskoj, kineskoj tradicionalnoj i tibetanskoj medicini, a po državama bivšeg Sovjetskog saveza prodaje se u raznim oblicima kao dodatak prehrani. Zbog iskorištavanja i iscrpljivanja nalazišta, većina tržišnog šilajita je imitacija.

Dodatna literatura

Hill, Carol A.; Forti, Paolo (1997). Cave minerals of the world. 2 (2nd ed.). National Speleological Society. str. 223. ISBN 978-1-879961-07-4
Schepetkin, Igor; Khlebnikov, Andrei; Kwon, Byoung Se (2002). "Medical drugs from humus matter: Focus on mumie". Drug Development Research 57 (3): 140. doi:10.1002/ddr.10058
Frolova, L. N.; Kiseleva, T. L. (1996). "Chemical composition of mumijo and methods for determining its authenticity and quality (a review)". Pharmaceutical Chemistry Journal 30 (8): 543. doi:10.1007/BF02334644
Kiseleva, T. L.; Frolova, L. N.; Baratova, L. A.; Yus'Kovich, A. K. (1996). "HPLC study of fatty-acid components of dry mumijo extract". Pharmaceutical Chemistry Journal 30 (6): 421. doi:10.1007/BF02219332
Frolova, L. N.; Kiseleva, T. L.; Kolkhir, V. K.; Baginskaya, A. I.; Trumpe, T. E. (1998). "Antitoxic properties of standard dry mumijo extract". Pharmaceutical Chemistry Journal 32 (4): 197. doi:10.1007/BF02464208
Kiseleva, T. L.; Frolova, L. N.; Baratova, L. A.; Baibakova, G. V.; Ksenofontov, A. L. (1998). "Study of the amino acid fraction of dry mumijo extract". Pharmaceutical Chemistry Journal 32 (2): 103. doi:10.1007/BF02464176
Kiseleva, T. L.; Frolova, L. N.; Baratova, L. A.; Ivanova, O. Yu.; Domnina, L. V.; Fetisova, E. K.; Pletyushkina, O. Yu. (1996). "Effect of mumijo on the morphology and directional migration of fibroblastoid and epithelial cellsin vitro". Pharmaceutical Chemistry Journal 30 (5): 337. doi:10.1007/BF02333977
Joshi, G. C., K. C. Tiwari, N. K. Pande and G. Pande. 1994. Bryophytes, the source of the origin of Shilajit – a new hypothesis. B.M.E.B.R. 15(1-4): 106-111.
Ghosal, S., B. Mukherjee and S. K. Bhattacharya. 1995. Ind. Journal of Indg. Med. 17(1): 1-11.
Ghosal, S.; Reddy, J. P.; Lal, V. K. (1976). "Shilajit I: Chemical constituents". Journal of Pharmaceutical Sciences 65 (5): 772–3. doi:10.1002/jps.2600650545. PMID 932958
Faruqi, S.H. 1997, Nature and Origin of Salajit, Hamdard Medicus, Vol XL, April–June, pages 21–30
Zahler, P; Karin, A (1998). "Origin of the floristic components of Salajit". Hamdard Medicus 41 (2): 6–8

Izvori

↑ A. Hill, Carol; Forti, Paolo (1997). Cave minerals of the world, Volume 2. National Speleological Society. str. 217–23. ISBN 978-1-879961-07-4

[1] A. Hill, Carol; Forti, Paolo (1997). Cave minerals of the world, Volume 2. National Speleological Society. str. 217–23. ISBN 978-1-879961-07-4

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 <!--'''Šilajit'''-->{{stil}}
-'''Šilajit''', poznat i po ruskom nazivu мумиё (mumio), je ljepljiva, smolasta tvar crne boje. Glavna nalazišta su Himalajsko gorje, Kavkaz i Altaj.<ref>{{cite book |title=Cave minerals of the world, Volume 2 |last=A. Hill |first=Carol |first2=Paolo |last2=Forti |year=1997 |publisher=National Speleological Society |location= |isbn=978-1-879961-07-4 |pages=217–23}}</ref>
+'''Šilajit''', poznat i po ruskom nazivu мумиё (mumio), je ljepljiva, smolasta tvar crne boje. Glavna nalazišta su Himalajsko gorje, Kavkaz i Altaj.<ref>{{Citiranje knjige |title=Cave minerals of the world, Volume 2 |last=A. Hill |first=Carol |first2=Paolo |last2=Forti |year=1997 |publisher=National Speleological Society |location= |isbn=978-1-879961-07-4 |pages=217–23}}</ref>
 [[Datoteka:Shilajit-1 (1).jpg|thumb|Šilajit,najčešće crno smeđe boje,izlučevina je koja  nastaje  na suncu izloženim  stijenama u Himalaji ]]
@@ Redak 47: / Redak 47: @@
 ==Dodatna literatura==
-* {{cite book|ref=harv|title=Cave minerals of the world|volume=2|first1=Carol A.|last1=Hill|first2=Paolo|last2=Forti|edition=2nd|publisher=National Speleological Society|year=1997|isbn=978-1-879961-07-4|page=223}}
+* {{Citiranje knjige|ref=harv|title=Cave minerals of the world|volume=2|first1=Carol A.|last1=Hill|first2=Paolo|last2=Forti|edition=2nd|publisher=National Speleological Society|year=1997|isbn=978-1-879961-07-4|page=223}}
 *{{cite journal |doi=10.1002/ddr.10058 |title=Medical drugs from humus matter: Focus on mumie |year=2002 |last1=Schepetkin |first1=Igor |last2=Khlebnikov |first2=Andrei |last3=Kwon |first3=Byoung Se |journal=Drug Development Research |volume=57 |issue=3 |pages=140}}
 * {{cite journal |ref=harv |doi=10.1007/BF02334644 |title=Chemical composition of mumijo and methods for determining its authenticity and quality (a review) |year=1996 |last1=Frolova |first1=L. N. |last2=Kiseleva |first2=T. L. |journal=Pharmaceutical Chemistry Journal |volume=30 |issue=8 |pages=543}}