Diskretan

Diskretan (franc. discret: razlučan od srednjovj. lat. discretus: odvojen, različit) može značiti:

• diskretan je onaj koji se razlikuje od drugih jednakovrijednih (ekvivalentnih) jedinica danoga sustava (podsustava) s ograničenim i strogo određenim brojem jedinica. U jezikoslovlju, diskretne su osnovne jedinice prve i druge artikulacije. Diskretnost je temeljno svojstvo lingvistički relevantnih jedinica i osnovna pretpostavka za jezičnu analizu (raščlambu) s pomoću segmentacije izričaja na uzastopne sastavnice te s pomoću supstitucije istovjetnih segmenata izričaja.
• diskretna rješenja, u matematici i fizici, (na primjer Schrödingerove jednadžbe) su rješenja pojedinih vrsta diferencijalnih jednadžbi koja se javljaju kao niz međusobno odijeljenih pojedinačnih vrijednosti a ne u obliku funkcije na primjer energijska stanja elektrona u atomu vodika.
  • diskretna matematika, još zvana i finitna matematika ili decizijska matematika, je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju kontinuiranosti.
  • kvant je određeni najmanji iznos neke veličine za koji se, prema kvantnoj teoriji, ta mjerna veličina može promijeniti. Pojam je uveo M. Planck 1900. izbjegavajući ultraljubičastu katastrofu u objašnjenju raspodjele energije zračenja crnoga tijela. Pretpostavio je da energija harmoničkog oscilatora može poprimiti samo diskretne (određene) iznose:

[math]\displaystyle{ E = n \cdot h \cdot \nu }[/math]

gdje je: n = 0, 1, 2 …, h - Planckova konstanta, ν - frekvencija, h∙ν - minimalni iznos energije za koji se energija oscilatora može promijeniti. A. Einstein je 1905. pretpostavkom o kvantu energije protumačio fotoelektrični učinak, a N. Bohr je 1913. objasnio opažene vodikove spektre.