Razlika između inačica stranice »Miroslav Pantić«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige))
 
Redak 38: Redak 38:


== Radovi ==
== Radovi ==
* {{Cite book|ref=harv|last=Pantić|first=Miroslav|authorlink=Miroslav Pantić|chapter=Usmeno pesništvo|title=Istorija srpskog naroda|url=https://books.google.com/books?id=0ugJAQAAIAAJ|volume=knj. 2|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|year=1982|pages=504-518}}
* {{Citiranje knjige|ref=harv|last=Pantić|first=Miroslav|authorlink=Miroslav Pantić|chapter=Usmeno pesništvo|title=Istorija srpskog naroda|url=https://books.google.com/books?id=0ugJAQAAIAAJ|volume=knj. 2|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|year=1982|pages=504-518}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Pantić|first=Miroslav|authorlink=Miroslav Pantić|chapter=Književnost na tlu Crne Gore i Boke Kotorske|title=Istorija srpskog naroda|url=https://books.google.com/books?id=0OkJAQAAIAAJ|volume=knj. 3, sv. 2|year=1993|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|pages=135-255}}
* {{Citiranje knjige|ref=harv|last=Pantić|first=Miroslav|authorlink=Miroslav Pantić|chapter=Književnost na tlu Crne Gore i Boke Kotorske|title=Istorija srpskog naroda|url=https://books.google.com/books?id=0OkJAQAAIAAJ|volume=knj. 3, sv. 2|year=1993|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|pages=135-255}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Pantić|first=Miroslav|authorlink=Miroslav Pantić|chapter=Narodna ili usmena književnost|title=Istorija srpskog naroda|url=https://books.google.com/books?id=0OkJAQAAIAAJ|volume=knj. 3, sv. 2|year=1993|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|pages=256-326}}
* {{Citiranje knjige|ref=harv|last=Pantić|first=Miroslav|authorlink=Miroslav Pantić|chapter=Narodna ili usmena književnost|title=Istorija srpskog naroda|url=https://books.google.com/books?id=0OkJAQAAIAAJ|volume=knj. 3, sv. 2|year=1993|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|pages=256-326}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Pantić|first=Miroslav|authorlink=Miroslav Pantić|chapter=Narodno (usmeno) pesništvo|title=Istorija srpskog naroda|url=https://books.google.com/books?id=1eoJAQAAIAAJ|volume=knj. 4, sv. 2|year=1986|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|pages=107-164}}
* {{Citiranje knjige|ref=harv|last=Pantić|first=Miroslav|authorlink=Miroslav Pantić|chapter=Narodno (usmeno) pesništvo|title=Istorija srpskog naroda|url=https://books.google.com/books?id=1eoJAQAAIAAJ|volume=knj. 4, sv. 2|year=1986|location=Beograd|publisher=Srpska književna zadruga|pages=107-164}}


== Izvori ==
== Izvori ==

Trenutačna izmjena od 18:02, 2. siječnja 2022.

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir znanstvenik

Miroslav Pantić (Svilajnac, 9. srpnja 1926.Beograd, 16. rujna 2011.) je bio srpski povjesničar književnosti, profesor Sveučilišta u Beogradu i akademik SANU.

Životopis

Rođen je u Svilajncu 9. srpnja 1926. godine gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. U razdoblju od 1945. do 1949. studirao je srpski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Na istom fakultetu je doktorirao 1956. godine tezom „Sebastijan Slade-Dolči, dubrovački biograf XVIII veka“. Postao je docent 1957. godine na Filozofskom fakultetu, vanredni profesor 1962. godine i redovni 1970. na Filološkom fakultetu Sveučilišta u Beogradu koji je u međuvremenu nastao izdvajanjem iz Filozofskog 1960. godine. U razdoblju od 1972. do 1973. bio je upravnik Sveučilišne biblioteke „Svetozar Marković“ u Beogradu.[1]

Za dopisnog člana SANU izabran je 1974., a za redovnog 1981. godine. Sekretar odeljenja jezika i književnosti SANU bio je od 1982. do 1994. godine. Generalni sekreta SANU bio je u razdoblju od 1994. do 1998., a potpredsjednik SANU za društvene znanosti u razdoblju od 1998. do 2003.[2]

Jedan od najplodnijih proučavatelja starije hrvatske, osobito dubrovačke i bokokotorske književnosti (Marin Držić, 1964.; Humanizam i renesansa, 1967.; Iz književne prošlosti, 1978.; Susreti s prošlošću, 1984.; Književnost na tlu Crne Gore i Boke kotorske od XVI do XVIII veka, 1990.) te narodne književnosti (Narodne pesme u zapisima XV–XVIII veka, 1964.). Premda u svojim arhivskim istraživanjima slijedi praksu srpske historiografije u svojatanju hrvatske baštine, napisao je vrijedne priloge o starijim hrvatskim piscima.[3]

Dobitnik je više nagrada među kojima su: Sedmojulska nagrada (1988..), Vukova nagrada (1991.), Zlatni beočug (1999.), Orden rada sa zlatnim vijencem. Bio je počasni građanin Svilajnca i Despotovca.[4] U njegovu čast održan je znanstveni skup 30. svibnja 2007. u Svilajncu i promoviran zbornik „Akademik Miroslav Pantić“[5](COBISS).

Preminuo je 16. rujna 2011. Beogradu i sahranjen 21. rujna u Svilajncu. U ime SANU od njega se oprostio Miro Vuksanović.

Radovi

Izvori

Vanjske poveznice