Razlika između inačica stranice »Ildiguzidi«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Momine Hatoon Mausoleum.jpg|250px|mini|desno|[[Mauzolej]] podignut u čast Momine Hatun, prve žene ildiguzidskog [[atabeg]]a Džahana Pahlavana]] | |||
'''Ildiguzidi''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ایلدگزیان - ''Ildegozidi''; [[Azerski jezik|azer.]] ''Eldəgəzlər''), poznati i kao [[atabeg]]ovi [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] ([[Perzijski jezik|perz.]] اتابکان آذربایجان - ''Atābakān-e Āḏarbāyjān''; [[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Atabəylər Dövləti''), bili su pripadnici lokalne dinastije [[Kumani|kumanskog]] ([[Turkijski narodi|turkijskog]]) podrijetla. Kao [[Seldžuci|seldžučki]] vazali od [[1135.]] do [[1225.]] godine vladali su područjima koja obuhvaćaju današnji sjeverozapad [[Iran]]a (regija [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]]), gotovo čitav [[Azerbajdžan]] i [[Armenija|Armeniju]], te manje dijelove [[Turska|Turske]] i [[Irak]]a. Njihova dinastija imenovana je prema osnivaču [[Šamsudin Ildiguz|Šamsudinu Ildiguzu]] čija je moć rasla proporcionalno s decentralizacijom odnosno opadanjem snage [[Seldžuci|Seldžuka]]. Godine [[1209.]] Ildiguzidi šire politički utjecaj i na [[Ahmadili|ahmadilsku]] [[Maraga|Maragu]] čime dosežu svoj vrhunac, no petnaestak godina kasnije dinastija se gasi pod navalom [[Gruzi|Gruza]] i [[Horezmijci|Horezmijca]]. | '''Ildiguzidi''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ایلدگزیان - ''Ildegozidi''; [[Azerski jezik|azer.]] ''Eldəgəzlər''), poznati i kao [[atabeg]]ovi [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] ([[Perzijski jezik|perz.]] اتابکان آذربایجان - ''Atābakān-e Āḏarbāyjān''; [[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Atabəylər Dövləti''), bili su pripadnici lokalne dinastije [[Kumani|kumanskog]] ([[Turkijski narodi|turkijskog]]) podrijetla. Kao [[Seldžuci|seldžučki]] vazali od [[1135.]] do [[1225.]] godine vladali su područjima koja obuhvaćaju današnji sjeverozapad [[Iran]]a (regija [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]]), gotovo čitav [[Azerbajdžan]] i [[Armenija|Armeniju]], te manje dijelove [[Turska|Turske]] i [[Irak]]a. Njihova dinastija imenovana je prema osnivaču [[Šamsudin Ildiguz|Šamsudinu Ildiguzu]] čija je moć rasla proporcionalno s decentralizacijom odnosno opadanjem snage [[Seldžuci|Seldžuka]]. Godine [[1209.]] Ildiguzidi šire politički utjecaj i na [[Ahmadili|ahmadilsku]] [[Maraga|Maragu]] čime dosežu svoj vrhunac, no petnaestak godina kasnije dinastija se gasi pod navalom [[Gruzi|Gruza]] i [[Horezmijci|Horezmijca]]. | ||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
[[Kategorija:Povijest Azerbajdžana]] | [[Kategorija:Povijest Azerbajdžana]] | ||
[[Kategorija:Iranske dinastije]] | [[Kategorija:Iranske dinastije]] | ||
[[ru:Атабеки Азербайджана]] | [[ru:Атабеки Азербайджана]] | ||
Trenutačna izmjena od 05:57, 8. ožujka 2022.
Ildiguzidi (perz. ایلدگزیان - Ildegozidi; azer. Eldəgəzlər), poznati i kao atabegovi Azarbajdžana (perz. اتابکان آذربایجان - Atābakān-e Āḏarbāyjān; azer. Azərbaycan Atabəylər Dövləti), bili su pripadnici lokalne dinastije kumanskog (turkijskog) podrijetla. Kao seldžučki vazali od 1135. do 1225. godine vladali su područjima koja obuhvaćaju današnji sjeverozapad Irana (regija Azarbajdžana), gotovo čitav Azerbajdžan i Armeniju, te manje dijelove Turske i Iraka. Njihova dinastija imenovana je prema osnivaču Šamsudinu Ildiguzu čija je moć rasla proporcionalno s decentralizacijom odnosno opadanjem snage Seldžuka. Godine 1209. Ildiguzidi šire politički utjecaj i na ahmadilsku Maragu čime dosežu svoj vrhunac, no petnaestak godina kasnije dinastija se gasi pod navalom Gruza i Horezmijca.
Poveznice
Literatura
- (engl.) Bosworth, Clifford Edmund (1996.). The New Islamic Dynasties: A Chronological and Genealogical Manual. New York City: Columbia University Press. ISBN 0231107145
- (engl.) Luther, K. A. (15. prosinca 1987.). "Atābakān-e Āḏarbāyjān". Encyclopedia Iranica. New York. http://www.iranica.com/articles/atabakan-e-adarbayjan Pristupljeno 28. siječnja 2011
- (engl.) Madelung, Wilferd; Frye, Richard Nelson (1975.). The Period From the Arab Invasion to the Saljuqs: Minor Dynasties of Northern Iran. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 0-521-20093-8
- (engl.) Minorsky, Vladimir (1953.). Studies in Caucasian history. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 0521057353
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
